VEZA MUMINOVIC PLAV


Zivot je more,pucina crna,
po kojoj tonu mnogi sto brode,
nije mi srce plasljiva srna,
ja se ne bojim velike vode

 

 
 
Plav: U udesu poginule dvije osobe

 Plav,16.03.2014.god

U saobraćajnoj nesreći koja se sinoć dogodila u mjestu Dosuđe kod Plava, na krivini poznatoj kao Krivina smrti, poginule su dvije osobe.Živote su izgubili Emil  Krcić i Emir Aksalić, dok se ljekari beranske bolnice bore za život Osmana Musića, saopšteno je iz Uprave policije.

  


U nesreći koja se dogodila oko 22.30 jedno lice zadobilo je teške tjelesne povrede.

Nesreća se dogodila sinoć oko 22.30 časova. Istraga je u toku. 

 

Snijeg donio nevolje stanovnicima Plava: Pet sati bez struje

PLAV,21, januar 2014.god.

 Snijeg koji je u ranim jutarnjim satima počeo da pada u Plavu doveo je do kvara na dalekovodu, pa je područje plavske opštine bilo bez električne energije oko pet sati.

Iako van grada već ima petnaestak centimetara bijelog pokrivača, saobraćaj se odvija bez poteškoća, a iz plavske policije vozačima poručuju da na put ne kreću bez kompletne zimske opreme.

R.G.

Požar u plavskom selu

Plav,10.12.2013.god. 

Kuća Lalevića izgorjela do temelja: Apel nadležnima da pomognu

"Kuća je planula kao da je od slame. Lalevići nijesu uspjeli da iznesu ni najelementarnije stvari, dokumenta i odjeću..."

Mještani plavskog sela Gornja Ržanica uputili su apel Opštini i državnim institucijama, posebno Ministartsvu rada i socijalnog staranja, da hitno pomognu u zbrinjavanju porodice njihovog komšije Miodraga Lalevića, kojem je do temelja izgorjela porodična kuća, sa kompletnim pokućstvom.

 Prosvjetnom radniku Midragu Laleviću i njegovoj supruzi Nadi, koji imaju četvoro djece, kuća je izgorjela u ponedjeljak u kasnim popodnevnim satima, a vatrogasci su stigli tek poslije sat i po vremena.

Jedan od Miodragovih komšija, kod koga je ova porodica privremeno smještena, Danilo Otašević, Vijestima je rekao da su vatrogasci stigli sa „fapom“ starim ko zna koliko godina, i zastarjelom opremom.

„Ja mislim da je taj vatrogasni kamion stariji od svih vatrogasaca. Sada zamislite koliko je njemu trebalo da stigne iz Plava do našeg sela. Stigli su samo da ugase temelje kuće“ – kazao je Otašević.

On je rekao da na prve pozive nijesu stigli ni policija ni hitna pomoć, i da je policija došla tek danas da izvrši uviđaj.

„Uzrok požara najvjerovatnije su električne instalacije. Kuća je planula kao da je od slame. Lalevići nijesu uspjeli da iznesu ni najelementarnije stvari, dokumenta i odjeću. Sve im je izgorjelo u požaru. Svi aparati iz pokućstva. Sve što su stvarali dvadeset godina, od kada su ovu kuću kupili i renovirali“ - ispričao je taj komšija.

U požaru niko, na sreću, nije stradao, ali je porodici Lalević sada, kažu, potrebna hitna pomoć u najonsovnijim stvarima, čak i u hrani, budući da im je izgorio i zamrzivač sa kompletnom zimnicom.

„Mi iz sela smo svi priskočili. Ali šta očekivati od sirotinje. Ja sam ih sinoć smjestio u kući moga brata koji ne živi ovdje i koja je prazna, ali u njoj nema šporeta. Danas ćemo od Opštine prvo zatražiti šporet i ogrijev, pa onda sve ostalo“ – rekao je Otašević.

Mještani pričaju da je Midrag učitelj u Plavu, i da će sa svojom prosvjetarskom platom teško moći da obnovi pokućstvo.

„Zato mi iz sela molimo sve državne institucije da što hitnije povedu akciju prikupljanja pomoći za ovu porodicu koja je u najgore vrijeme ostala bez krova nad glavom i elementarnih stvari za život“ – apelovali su mještani sela Gornja Ržanica.

(Vijesti)

Prokletije čekaju skijaše

 

PLAV ,23.10.2013.god.

Što se tiče potencijala za izgradnju ski-staza, plavsko-gusinjski dio Prokletija nadmašuje sve ostale planine bivše Jugoslavije i može se uporediti sa velikim evropskim centrima – kaže za Pobjedu profesor Dževdo Hadžimušović.

On ističe jedinstvenu ljepotu i mogućnosti koje pružaju Prokletije.

- Samo na planinama Bor i Visitor mogla bi se napraviti najmanje 20-ak staza dužine oko 60 kilometara, koje bi mogle da prihvate 15.000 skijaša. Naravno, treba stvoriti uslove za uređenje staza i izgraditi prateće turističke sadržaje. Na ovom prostoru postoje izvanredni tereni za sve takmičarske discipline – slalom, veleslalom, spust i nordijske discipline – ali i za rekreativno smučanje – kaže Hadžimušović.

I u plavskoj turističkoj organizaciji svjesni su da bez skijališta nema ni prave zimske turističke sezone.

- Biće pojačana aktivnost svih opštinskih struktura, kao i stranih investitora i dijaspore da budu stvoreni uslovi za realizaciju projekata izgradnje neophodnih infrastrukturnih sadržaja na skijalištima u ovoj opštini. Sigurno je da će to biti od velikog značaja za brži ekonomski razvoj ovog kraja – najavio je direktor TO Plav Huso Brdakić.

R.G.

Prokletije: Nesrečni slučajevi I te kako opominju

 

Plavsko-gusinjski planinari i turistička organizacija u Plavu podsjećaju goste na brojne opasnosti

PLAV , 08.septembar 2013.god

Planine Prokletije su u narodu poznate kao „zabranjene planine“, a Albanci ih ne bez razloga nazivaju „Bješkat e nemuna“ što u prevodu znači „Proklete planine“.

Kada su daleke 1960. godine Prokletije postale zanimljive za mnoge alpiniste iz zemlje i inostranstva – mnogi od njih nijesu ni znali šta ih sve može zadesiti na liticama ovih planina u ljetnjim i zimskim uslovima.

Mnogo je opasnih mjesta na prevojima, vrletima i u neposrednoj blizini poznatih vrhova Zla Kolata, Koplje, Karanfili i mnogih drugih koji se nalaze u masivu ovih planina.

Vrsni plavsko-gusinjski planinari poznaju svaku stazu i puteljak ka svim planinskim vrhovima u ovom kraju – i nije na odmet da treba u svakom trenutku iskoristiti njihovu spremnost da pomognu stranim planinarima da se bezbjedno kreću ovim surovim planinama. Oni su spremni da u svakom trenutku prihvate grupu ili ekspediciju planinara u bilo koje doba godine – i ljeti i zimi, i odvedu ih na željenu lokaciju. Među njima, pored ostalih, najpoznatiji su Enko Drešković, direktor NP „Prokletije“, Ahmet Reković, potpredsjednik PD „Prokletije“, Saljo Hot, Miro Veković i mnogi drugi.

- Nemamo neke adekvatne opreme, ali smo spremni da u svakom trenutku reagujemo veoma brzo na poziv Ispostave policije u Plavu ili planinarskih klubova i uputimo se na mjesto gdje je potrebno da se pruži pomoć ugroženom planinaru koji je zalutao, a u posljednje vrijeme izvlačimo, na žalost, stradale planinare – kaže Drešković.

Direktor plavske turističke organizacije, mr Huso Brdakić – Beli, naglašava da u katalogu koji su štampali između ostalog piše „Svaki planinar, grupa ili ekspedicija iz zemlje ili inostranstva u obavezi su da se jave planinarskim društvima u Plavu ili Gusinju, ili dežurnoj službi u našoj turističkoj organizaciji, dostave spisak planinara sa svim potrebnim podacima, ruti kretanja za svaki dan pojedinačno. U većini slučajeva oni to ne čine. Kad traže informacije, sugerišemo im da je potrebno da se informišu kod planinarskih društava u Plavu ili Gusinju koji će im odrediti vodiča zbog težine staze i nepristupačnog terena“. Kada bi se ova preporuka poštovala, ubijeđeni smo da bi se izbjegle mnoge tragedije koje su se svih ovih godina dešavale u Prokletijama.

Kada su daleke 1960. godine Prokletije postale zanimljive za mnoge alpiniste iz zemlje i inostranstva – mnogi od njih nijesu ni znali šta ih sve može zadesiti na liticama ovih planina u ljetnjim i zimskim uslovima.

Naime, 1974. godine vrsni planinari iz Slovenije pok. Maksimilijan Čas i Branko Logar, stradali su u lavini koja ih je zahvatila ispod vrhova Karanfila i odnijela nekoliko stotina metara niže u dolini Ropojana. Vrsna planinarka iz Splita Helena Gligo, stradala je u ambisu ispod ovih vrhova nešto kasnije. Beogradski planinar pok. Milorad Mirković prije nekoliko godina stradao je ispod čuvenog vrha Očnjak iz doline Grebaje. Prošle godine na liticama najvišeg vrha u Crnoj Gori Zla Kolata kod Gusinja stradali su Česi – otac Pavel (56) i stariji sin – koji nosi očevo ime Pavel Sibl (31), dok je mlađi sin Tomaš (29) imao više sreće i ostao je nepovrijeđen. Takođe prošle godine u julu mjesecu u Prokletijama je nestao Italijan Đovani Batista Otonelo (72) za kojim su tragali plavsko-gusinjski planinari, pripadnici policije – a i helikopter je u nekoliko navrata preletao masive litica Prokletija, i pronađen je takođe ispod vrha Koplje nedaleko od doline Grebaje.

- Obzirom da su Prokletije iz godine u godinu sve veći izazov ali i opasnost za sve one koji žele da osjete moć ljepote i divljine, te da su planinari dužni da se obrate jednom od društava na području plavske opštine – gdje bi dobili određene instrukcije i obaveznog vodiča, onda nesrećnih slučajeva ne bi bilo. Mogu da kažem, evo na sreću ove godine nije bilo nekih težih slučajeva, a naša stalna upozorenja su izgleda urodila plodom. Isto tako, očekujemo da ćemo u narednom periodu u saradnji sa Gorskom službom spašavanja Crne Gore formirati dva tima spasilaca sastavljenih od najspremnijih i najsposobnijih planinara sa ovog područja – a sve u cilju bezbjednijeg boravka planinara na ovom području – ističe Drešković.

R. Gruda

Motociklista iz Plava preminuo jutros u Kliničkom centru

 Plav,25.08.2013.god.

Udes se desio u petak veče (Foto: Amil Ibrahimagić)

Motociklista Veljko Bošković (53) iz Brezojevica kod Plava preminuo je jutros u Kliničkom centru od posljedica udesa koji se desio u petak oko 21 čas.

U udesu je učestvovao „fijat bravo“ kojim je upravljao Denis Lucević (31) iz Francuske.

Udes se dogodio kada je Lucević, krećući se iz pravca Plava prema Gusinju, u mjestu Cirikače preticao vozilo ispred sebe i tom prilikom zakačio motocikl  „tomos“ kojim je upravljao Bošković, krećući se iz pravca Gusinja i tom prilikom ga odbacio nekoliko metara niz strminu puta. Bošković je nakon udesa transportovan u  Opštu bolnicu u Beranama, pa u Klinički centar u Podgorici.

Uviđaj na licu mjesta izvršio je Osnovni državni tužilac Erdan Feratović uz asistenciju ekipe za uviđaje Ispostave policije Plav.

Autor: Amil Ibrahimagić, Vlado Otašević

Djevojčica  se utopila u jezeru

GUSINJE, 21.08.2013.god.

23. avgust Ropojansko jezero 300x163 Tragedija na Ropojanskom jezeru u Vusanju kod Gusinja

Dvanaestogodišnja djevojčica Jeta Kukaj (12), iz sela Martinoviće, u srijedu popodne utopila se u Ropojanskom jezeru u selu Vusanju, u dolini Ropojana, nedaleko od crnogorsko-albanske granice.

Prema nezvaničnim informacijama, ona je šetala sa ocem Galjanom i dvije sestre, nakon čega su odlučili da se odmore na obali jezera. Djevojčica se igrala u plićaku i u jednom trenutku je potonula. Otac je brzo reagovao, ali Jeta nije davala znake života.

S obzirom na to da je jezero od Gusinja udaljeno više od desetak kilometara i da nema telefonskog signala, svi pokušaji da se djevojčica spasi i izbjegne njena smrt bili su bezuspješni.

U večernjim satima, dovezena je u zdravstvenu stanicu u Gusinju i pregledao je dr Elvis Omeragić.

- Smrt djevojčice nastupila je usljed utopljenja u jezeru. Primljena je bez znakova života, a s obzirom da je od trenutka nesreće prošlo dosta vremena, nije joj se moglo pomoći – kazao je dr Omeragić.

R. Gruda

 

Prokletije:Biciklističke ekspedicije

GUSINJE, 18.08.2013.god.

 Planinarsko-biciklistički klubovi „Advantura“ iz Praga, „Natura“ iz Varšave, „Rog“ iz Bratislave, „Akademik“ iz Sofije i „Student“ iz Skoplja, organizovali su prije nekoliko dana zajedničku turu pod nazivom „Planinski biciklizam“ i obišli Hrvatsku, BiH-u, Crnu Goru i Albaniju.

- U biciklističkoj ekspediciji od 30 članova iz svih navedenih zemalja, bili su članovi ovih klubova – zaljubljenici u prirodne ljepote. Obišli smo mnoge krajeve – ali je gusinjska priroda pravi đerdan ljepote.

Obišli smo Alipašine izvore, atraktivnu dolinu Ropojanu, vodopad i kanjon Grlje, Oko Skakavice i mnoge druge turističke lokalitete. Potom smo obišli čuvenu dolinu Grebaje, a danas nastavljamo put preko Vrmoše u Albaniji. Tamo ćemo obići gradove Koplik, Skadar i Drač, kaže za Pobjedu, vođa češke ekspedicije Matijas Hundra iz Praga.

U Pragu se mnogo zna o prirodnim ljepotama u Crnoj Gori. Gosti iz Češke, Slovačke i Poljske imaju potrebne turističke prospekte i štampane vodiče.

- Gusinjska priroda je nekako planski raspoređena u đerdanu ljepote. Oko Skakavice, vodopad i kanjon Grlje, mnogo pećina, atraktivni Alipašini izvori, brze planinske rijeke, visoke planine Prokletije koje svakako treba doživjeti, kao i na njima najviši vrh u Crnoj Gori Zla kolata (2.534 m/nv/). Iduće godine iz Praga i Varšave dolazi osam iskusnih planinara i alpinista, među kojima ću biti ja i jedan moj kolega iz Varšave, s reporterima i snimateljima iz ova dva grada radi snimanja dvoiposatne emisije o Prokletijama. Cilj ove emisije će svakako biti animiranje ljubitelja prirode u Češkoj i Poljskoj da posjete ove prirodne bisere – kazao je Hundra.

R. Gruda

Plav: Odlažu smeće pored puteva

 

PLAV .12.avgust 2013.god

 Rješenje problema sa privremenom deponijom u mjestu Jerina iznad sela Martinoviće kod Gusinja i dalje je u ćorsokaku. Gradske ulice Plava, Gusinja i Murina donekle su čiste, ali se smeće na periferiji ovih mjesta može vidjeti na svakom koraku.Nerijetko i gradske zelene površine „napadnute“ su otpadom.

Posljednjih dana zabrinjava to što se pored lokalnih saobraćajnica i regionalnog puta Gusinje-Plav-Murino mogu vidjeti mini deponije, a ugrožen je i prostor pored zdravstvenih i vaspitno-obrazovnih ustanova.

- Svih ljetnjih dana ovaj turistički kraj liči na veliku deponiju. Ružne slike dočekuju turiste koji posjećuju izletišta, Alipašine izvore, vodopad i kanjon Grlja, Oko Skakavice i druge prirodne ljepote ovog kraja. Pod okriljem noći, neki odlažu smeće čak i u neposrednoj blizini ovih bisera prirode. Čini se da je, ipak, najugroženije područje Gusinja i okoline. Bez ičije saglasnosti, ponovo je aktivirana divlja deponija na desnoj obali rijeke Grnčar i kod gradskog muslimanskog groblja – kaže grupa Gusinjana.

Radnicima Komunalnog preduzeća ruke su, kako kažu, vezane jer nemaju lokaciju gdje bi mogli da odlažu smeće. Kada će ovaj problem biti riješen – niko ne zna. A, opasnost od zaraze vrijeba na svakom koraku.

R.Gruda

Od Podgorice do Gusinja preko Albanije za sat

 

Crna Gora.5.07.2013.god.

Albanija očekuje da Crna Cara finansira izgradnju nedovršene dionice puta Gusinje-Podgorica koji zahvata teritoriju Albanije u iznosi od pet miliona eura, što je za crnogorsku Vladu i prihvatljivo, saznaju Dnevne novine.

Radovi teku po planu (Foto: Fondacija Gusinje)

 

Ovaj projekat trebalo bi da bude završen do kraja 2014. godine.

Nakon što se u javnosti pojavila informacija da put Gusinje-Podgorica, koji prolazi kroz teritoriju Albanije neće biti završen zbog "problematičnih" pet miliona, koliko je Vlada Albanije tražila od Crne Gore, Dnevne novine saznaju da je problem riješen i da će put biti završen, kako je i planirano, do kraja 2014. godine. 

Put Gusinje-Podgorica od kapitalne je vrijednosti, jer bi se od Gusinja do Podgorice stizalo za sat vremena, za razliku od sadašnjih četiri sata, dok će se dužina puta smanjiti na svega 60 kilometara.

Nakon pobjede kandidata opozicije na parlamentarnim izborima u Albaniji Edija Rame, izvor Dnevnih novina iz vrha DPS-a kazao je da je upravo Rama veoma blizak prijatelj sa premijerom Milom Đukanovićem, tako da završetak ovog putnog pravca ne treba dovoditi u pitanje.

Opširnije pročitajte u Dnevniim novinama

Četiri mladića poginula čisteći bunar

 Bar - Dobre Vode,24.06.2013.god.

Četiri mladića poginula su danas u barskom naselju Dobra Voda (Crna Gora), a tragedija se dogodila tokom izvođenja radova na bunaru, saopštila je crnogorska policija.

Policije nije navela identitet stradalih, već je samo saopštila da su poginula četiri mladića, dodajući da je u pitanju nesretan slučaj.

Uprava policije Crne Gore navela je da je istraga u toku.

Podgorički mediji prenijeli su nezvanične informacije da je jedan mladić, tokom čišćenja bunara, počeo da se guši, da bi potom tri mladića uskočila u bunar da ga izvuku, ali su svi stradali.

Kako prenosi televizija Vijesti dvadesetdevetogodišnji Demir Olević,rodom iz Plava, deset godina mlađi Vladimir Jeknić iz Podgorice, Ejup Hodžić iz Zenice i zasad nepoznat mladić.

Mladići su nastradali čisteći bunar dubok oko 7 metara u dvorištu porodične kuće Olevića.

Prema prvim informacijama bunar je čistio Hodžić koristeći pumpu sa motornim sagorijevanjem.

Sumnja se da se ugušio od izduvnih gasova ugljen monoksida. Kako neko vrijeme Hodžić nije izlazio, u bunar je skočio mladić čiji identitet za sad nije poznat.

Nakon toga u bunar su, skočila još dva mladića. Ni oni nisu uspjeli da izađu već su se sva četvorica ugušila u bunaru, prenosi televizija Vijesti.

Beživotna tijela su iz bunara izvukli turisti

 

Selo Velika kod Plava

Nožem ubio komšiju i ranio njegovog sina

23.06.2013.god.

Vukašin Petrović (71) ubijen je hladnim oružijem oko 17 časova u MZ Velika, zaseoku Maglič koji se nalazi ispod Čakora u plavskoj opštini, dok je njegov sin Igor (36) zadobio lakše povrede.

Ovaj zločin izvršio je njihov komšija Dragan-Zeko Knežević (42), koji je nakon zločina bio u bjekstvu do 20.50 časova, kada je policijskom potjerom lišen slobode nedaleko od mjest zločina.

Dežurni ljekar u Službi hitne pomoći u Plavu dr Said Čekić kazao je da je ranjeni Igor Petrović prebačen u Službu hitne pomoći u Plavu gdje mu je ukazana pomoć i odmah upućen u Urgentni centar u Beranama.

Ranjeni mladić je zadobio povrede u predjelu grudi dubine dva centimetra, kao i povrede donjeg dijela stomaka dubine 4 cm.

"Povrede su lakše prirode, a mladić je nakon opservacije prebačen u Urgentni centar u Bernama radi daljeg pregleda", kazao je "Vijestima" Čekić.

Upućeni u odnose Petrovića i Kneževića kazali su da je najvjerovatniji razlog za svađu bio zajednički put, koji su komšije napravile za potrebe korišćenja šuma.

Uviđaj na licu mjesta obavili su viši državni tužilac iz Bijelog Polja i ekipa za uviđaje Centra bezbjednosti Berane i Ispostave Plav.

Amil Ibrahimagić(Vijesti)

Foto priča iz Plava I Gusinja

 Goste dočekuje mučna slika

PLAV,20.jun, 2013.god.

     Ovih dana sve je veći broj turista i ljudi iz dijaspore u plavsko-gusinjskom kraju. Nažalost, dočekuje ih mučna slika – na ulici, terasama kafića i restorana maloljetna djeca ili žene sa bebama u naručju, uglavnom romske populacije, prose za hljeb.

U nadležnoj službi opštine Plav Pobjedi je rečeno da ta lica dolaze „na posao“ iz Berana i drugih krajeva Crne Gore, naročito u toku turističke sezone, a posebno četvrtkom i petkom kada su u Gusinju i Plavu pazari dani.

Znajući za ovaj problem, u lokalnoj samoupravi podsjećaju da je Uprava policije još prije nekoliko godina pokrenula akciju „Prosjak“, kako bi se djeci izloženoj skitnji i prosjačenju, kao i odraslim osobama, pružila adekvatna briga i suzbilo prosjačenje.

R.G.(Pobjeda)

PUTEVIMA STOKE

Ugrožena bezbjednost vozača: Krave i konji na ulicama Plava, Murine i Gusinja

Plav,20.jun, 2013.god

U Opštini najavljuju sankcije za nesavjesne vlasnike i kažu da će, ako vlasnici ne plate kazne, stoku poslati u klanicu

Vozači koji prolaze kroz Opštinu Plav danima nijesu bezbjedni, jer se na lokalnim putevima, ali i na regionalnom koji povezuje tri centra Plav, Gusinje i Murino, pojavljuju konji i goveda, zbog kojih se mora opreznije voziti. Većina konja je napuštena bez vlasnika i odgajivača, pa tumaraju po drumovima i otežavaju saobraćaj, a problem su i goveda koja nemaju čuvara.

Konji i goveda koji nemaju svoje goniče, slobodno prelaze magistralni put i ometaju vozače.

Iz Sekretarijata za inspekcijske poslove više puta su apelovali na građane, da svoju stoku ne puštaju u blizini puteva, kako ne bi došlo do težih posljedica po učesnike u saobraćaju.

Brojni turisti i plananari iz zapadne Evrope koji pohode vrhove Prokletija kazali su „Vijestima“ da su zgranuti ovakvom situacijom, da na putnom pravcu između ova tri mjesta nailaze na stoku.

Direktor TO Plav Huso Brdakić kazao je da su posljednjih nekoliko dana primili veliki broj žalbi i pritužbi uglavnom stranih turista povodom ovog problema, što kvari sliku i priču o opštini i njenim ljepotama.

 

„Svjedoci smo da je na magistralnom putu Plav-Gusinje i Plav-Murino tokom cijelog dana, a posebno tokom noći prisutan veliki broj stoke, koja može biti uzrok velikih saobraćajnih nezgoda. U čudu smo da nadležni još ništa ne preduzimaju iako je ljetnja turistička sezona već počela, te smo i primili veliki broj pritužbi od brojnih turista iz inostranstva, vezanih baš za ovaj problem. Ovom prilikom apelujem na sve građane, prije svega na vlasnike stoke, da malo više povedu računa, a ostali građani, da ovakve slučajeve prijave opštinskim inspekcijama radi što hitnijeg rješavanja problema“, kazao je Brdakić.

Iz Ispostave policije u Plavu „Vijestima“ su saopštili da je ovaj problem u nadležnosti opštinskih inspekcija, te apelovali na sve učesnike u saobraćaju da ovim regionalnim putem voze pažljivije, kako ne bi došlo do saobraćajnih nesreća.

„Vozili smo normalno, ali kada smo naišli na prvu grupu konja na putu krenuli smo dalje mnogo opreznije i sporije. Svakako da se ovo veoma rijetko može vidjeti negdje drugdje, jer se radi o velikom broju konja, krava i ovaca koje stoje na putu ili pasu duž saobraćajnice“, kazala je grupa planinara.

Opština: Završiće u klanici

Dževat Redžematović, sekretar Sekretarijata za inspekcijske poslove u Opštini Plav kazao je da su brojnim obavještenjima pokušali da riješe problem, te da se broj stoke na putu u dobroj mjeri smanjio, ali da je još ima, te najavio strože sankcije.

Svakako da se ovo veoma rijetko može vidjeti negdje drugdje, jer se radi o velikom broju konja, krava i ovaca koje stoje na putu ili pasu duž saobraćajnice „Sekretarijat za inspekcijske poslove i ovom prilikom obavještava vlasnike životinja, krupne stoke, konja i goveda da obrate pažnju i ne dovedu svojim nemarom do ometanja saobraćaja ili nezgoda na putevima. U suprotnom će protiv držaoca životinja-vlasnika primjeniti sankcije, kazne predviđene Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja i opštinske Odluke o uslovima i načinu držanja domaćih životinja i živine u gradskom području, te će protiv njih biti podnijeta prekršajna prijava.

Naša je obaveza da u saradnji sa JP Komunalno, stoku sa puta uklonimo i da ukoliko vlasnici ne plate kazne, da stoku pošaljemo u klanicu. Do sada je dosta stoke uklonjeno sa puta i mi ćemo preduzeti sve mjere da put od Plava do Gusinja i Murina bude čist“, kazao je Redžematović.

A.Ibrahimagić (Vijesti)

Novi zahtjev

Albanija traži pet miliona za put Gusinje-Podgorica

Crna Gora,07.jun 2013.god. 

 

Vlada Crne Gore usvojila je juče informaciju o inicijativi za povezivanje puta Podgorica-Gusinje preko Albanije, u kojoj piše da je crnogorska strana ispunila svoje obaveze, ali da sada albanska strana traži pet miliona da bi završila posao.

“Direkcija za saobraćaj je izgradila nedostajući dio puta od sela Cijevna Zatrijebačka do granice sa Albanijom dužine 313 metara i završila rekonstrukciju puta Gusinje-Grnčar, dužine pet i po kilometara, vrijednosti dva miliona eura”, piše u dokumentu.

 Na drugoj strani, od dogovorenih obaveza albanska strana je rekonstruisala put od Grnčara do Vrmoše.

“Na preostalom dijelu od Vrmoše do graničnog prelaza Grabon, započeli su rekonstrukciju i istovremeno se radi nedostajuća projektna dokumentacija. Albanska strana je u skladu sa dogovorom između dviju direkcija za saobraćaj obećala da će svoj dio obaveze završiti do kraja naredne godine, čime bi put Gusinje-Podgorica bio stavljen u funkciju”, stoji u informaciji.

Napominje se da sada Albanija očekuje finansijsku pomoć za gradnju dionice ovog puta preko njihove teritorije.

“U dva navrata od Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, odnosno ambasade Crne Gore u Tirani, obaviješteni smo da se očekuje finansijsko učešće Crne Gore u iznosu od pet miliona eura za finansiranje preostale nedovršene dionice preko teritorije Albanije (Tamara–Vrmoša, dužine 14,4 kilometra) i tražio se stav Ministarstva saobraćaja i pomorstva po tom pitanju. Međutim Ministarstvo niti Vlada nikada nije u zvaničnoj formi dala saglasnost na takav način finansiranja te dionice, odnosno ovakva informacija sa predlogom načina finansiranja kako predlaže albanska strana nije kandidovana od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva, a nije ni razmatrana na komisijama niti usvajana od strane Vlade”, piše u dokumentu.

Riječ je o putu od kapitalne važnosti jer bi se od Podgorice do Gusinja, Plava i Berana putovalo za oko sat vremena, dok je sada, preko Kolašina i Mojkovca, potrebno, oko tri i po sata.

M.Babović (Vijesti) 

Hladno vrijeme u Plavu

Hladno vrijeme uništilo mnoge zasade u Plavu: Pasulj moraju zasaditi ponovo 

PLAV,05.06.2013.god.

 – Neuobičajeno hladno vrijeme za ovo doba godine pričinilo je veliku štetu proizvođačima pasulja u plavskoj opštini. Zasijane su velike površine, ali je sjeme istrunulo zbog obilnih padavina.

- Vremenski uslovi nijesu bili pogodni za pasulj. Primoran sam da ponovo preoravam i sijem. Međutim, ni ovih dana ne mogu da uđem u njivu jer je zemlja vlažna. Nadam se da ću ove probleme riješiti čim počnu sunčani dani – kaže poljoprivrednik Servin Feratović.

R.G. (Pobjeda)

Odgođena "limska regata"

PLAV,30.05.2013.god.

Međunarodna sportsko-turistička manifestacija „Limska regata – Plav 2013“, odgođena je za 14. jun

Regata je krajem maja trebalo da krene iz Plava, a na trasi dugoj 134 kilometra bilo je planirano učešće raftera iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Crne Gore. U ime domaćina, opštine Plav, TO Plav i JU Centar za kulturu, direktor TO Plav Huso Brdakić kazao je Pobjedi da je do odgađanja došlo nakon dogovora sa članovima organizacionog odbora manifestacije.

- Zbog povećanog vodostaja Lima, dubokih virova i mnogobrojnih opasnih brzaka  dogovorili smo se da manifestacija startuje 14. juna, kako bi rafteri bili bezbjedni na rijeci – kazao je Brdakić.

Regata na Limu sastoji se od tri etape – prva od Plava do Berana, druga od Berana do Bijelog Polja i završna etapa od Bijelog Polja do Prijepolja.

R.G.(Pobjeda)

"Pametne naočare" najbolji izum

PLAV,27.05.2013.

 

Maturant plavske Srednje mješovite škole „Bećo Bašić“ Nemanja Petrović osvojio je sa svojim timom prvo mjesto na regionalnom takmičenju „Poslovni izazov Zapadnog Balkana“ u Beogradu.
Pored njega, članovi pobjedničkog tima bili su: Isidora Živković iz novosadske Gimnazije „Smart“, Stevan Perić (Poljoprivredna škola, Futog, Srbija) i Haris Saložević (Srednja medicinska škola, Visoko, BiH). Oni su autori biznis ideje „pametne naočare“, koje imaju moć da prilagođavaju dioptriju prema potrebi osobe. Ovu ideju je najboljom ocijenio žiri sastavljen od predstavnika organizatora: Marina Savić (Atlantic grupa), Efka Heder (SEECEL), Katarina Obradović-Jovanović (Ministarstvo finansija Srbije), Jelena Marković (Saga) i Nathan Koeshal (Balkanski fond za demokratiju).
Na takmičenju je učestvovalo šezdesetak srednjoškolaca iz 43 stručne srednje škole i gimnazije iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, koji su činili mješovite četvoročlane timove. U tri prvoplasirane ekipe našli su se četvoro od 15 maturanata iz Crne Gore, najuspješnijih učesnika nacionalnog takmičenja Business challenge Montenegro, a u Beogradu su, po ocjeni žirija, pokazali veliku želju i umijeće u kreiranju novih biznis ideja.
Nemanja Petrović za čitaoce Pobjede podsjeća da je „poslovno“ razmišljanje „vježbao“ u izvanrednom Centru za preduzetništvo u svojoj školi i samoinicijativno pronalazio različite ideje, tako da on i drugovi u timu nijesu neočekivano osmislili pobjedničku ideju.
- Pretresali smo razne ideje na takmičenju u Beogradu i u tome nam je zapala za oko činjenica da ogroman broj ljudi u svijetu (prema nekim podacima svaki šesti) ima problema sa vidom. Shvatili smo da bi istraživanje trebalo da usmjerimo ka rješenju tog problema. Tako smo osmislili „pametne naočare“, koje imaju čip ugrađen u ram i po sistemu duplog stakla prilagođavaju dioptriju osobi koja ih nosi – objašnjava Petrović.
Nemanja je, inače, dobitnik „Luče“ i brojnih priznanja, među kojima i druge nagrade na ovogodišnjem takmičenju Bussines challenge Montenegro.

R. Gruda (Pobjeda)

U plavskoj opštini voda nije za piće

PLAV ,13.05.2013.god

Plav

Na posljednjoj sjednici Skupštine opštine Plav republički sanitarni inspektor Vehbija Šabović saopštio je odbornicima da voda za piće u mjesnim centrima u ovoj opštini higijenski nije ispravna. Ovo se posebno odnosilo na Gusinje, gdje je utvrđeno prisustvo bakterije ešerihija koli.

Voda za piće nije čista jer se u Gusinju i Murinu ne hloriše. U tim mjesnim centrima vodoizvorišta nijesu obezbijeđena, a stanje nije mnogo bolje ni u Plavu gdje hlorinator na bazi soli čas radi, čas ne radi.

- U kišnim danima voda je mutna, a taj problem se javlja kad se podigne nivo u vodoizvorištima – bazenima, pa je potrebno da se dodatno hloriše. Međutim, na vodoizvorištima nemamo hlora, niti postoje hlorinatori – naglašava Šabović.

Na posljednjoj sjednici SO Plav iznijet je podatak da su prije dvije godine nabavljena tri hlorinatora na bazi soli za Plav, Gusinje i Murino. Hlorinator u Plavu je postavljen, dok u Gusinju i Murinu tek treba da budu obezbijeđeni uslovi za njihovo postavljanje na vodoizvorišta. Zaključeno je da opština treba da nađe sredstva kako bi i preostala dva hlorinatora bila stavljena u funkciju, tim prije što za taj posao nijesu potrebna neka velika ulaganja.

Sanitarni inspektor Vehbija Šabović apelovao je na građane u sva tri mjesna centra da, naročito u ljetnjim mjesecima, piju prokuvanu ili flaširanu vodu.

R.G.(Pobjeda)

Bez povrijeđenih

Gusinje,28.04.2013.god.

Izgorio krov kuće Laličića

 

 Na porodičnoj kući Dževdeta Laličića u centru Gusinja juče oko podneva izbio je požar, u kojem nije bilo povrijeđenih.

Vatra je pričinila veliku materijalnu štetu na kući Laličića, na kojoj je izgorjela krovna konstrukcija.

Vatrogasci su po pozivu na lice mjesta došli sa četiri vozila, a požar su uspjeli da ugase u spomoć nekoliko hrabrih građana.

Iznosili su stvari iz prizemnog dijela kuće, kako bi ih spasili od plamena.

Gašenje požara otežavao je limeni krov, od kojeg vatrogasci nijesu mogli da priđu bliže plamenu, koji je zahvatio i termoizolacioni papir, koji se nalazio ispod izolacionih tabli.

Laličić je kazao, da je uzrok požara najvjerovatnije spoj na strujnim kablovima.

“Samonosivi kabal, koji je na gornjem spratu uvučen na nekoj od greda krovne kontrukcije, bio je najvjerovatnije oguljen nakon čega je došlo do spoja sa drvenom kontrukcijom krova”, rekao je on.

Istakao je da je veliko olašanje bilo i što se požar desio usred dana, jer bi mnogo teže bilo da se lokalizuje u noćnim satima. Laličić se zahvalio sugrađanima iz Gusinja zbog pomoći.

“Posebno hvala omladini, vatrogascima iz Plava i električarima i svima koji su nam pomogli“, kazao je on.

 Amil Ibrahimagić(Vijesti)

VRAĆENO SMEĆE

Plav:,22.04.2013.GOD.

Mještani Martinovića još jednom spriječili odlaganje otpada na Jerini

Za sve što se dešava u selu Martinoviće mještani optužuju aktuelnu vlast

 Podršku pružile i komšije iz Zagrađe i Dosuđe (Foto: Amil Ibrahimagić)

I pored prisustva policije, kamioni Komunalnog preduzeća iz Plava nijesu uspjeli da istovare smeće na provremenoj deponiji Jerina, u selu Martinoviće, jer su mještani ponovo blokirali put.

U jutarnjim časovima dva vozila JP “Komunalno” krenula su ka deponiji, ali su ih na skretanju ka Jerini dočekali mještani i barikada od pijeska. Sve to posmatralo je tridesetak policajaca iz Plava i Berana koji su čekali naredbe iz Opštine da razbiju blokadu. Međutim, do naredbe nije došlo. Nakon više od sat vremena čekanja, i policija i kamioni “Komunalnog” su se vratili, što su stanovnici Martinovića pozdravili.

 Naim Preljvukaj, iz koordinacionog odbora sela Martinoviće, kazao je da su očekivali da će doći predstavnici Opštine i da će još jednom razgovarati o problemu, te ponovio da će “istrajati u svojim namjerama”.

Za sve što se dešava u selu Martinoviće mještani optužuju aktuelnu vlast.

„Obaviješteni smo da će predstavnici Opštine i JP ’Komunalno’ doći da sklone prepreku sa početku puta i krenu ka deponiji, pa smo se odmah okupili. Pozvali smo predsjednika Opštine Orhana Šahmanovića i nadležne inspekcijske organe da dođu kako bi ponovo razgovarali. Bićemo i dalje uporni u namjeri da spriječimo otvaranje deponije, jer je sve rađeno nezakonito. Molimo Vladu, kojoj smo uputili zahtjev, da nam pomogne, da ne bi više živjeli u strahu čekajući šta će biti. Molimo sve građane da nam pomognu da spriječimo ovo zlo. Nećemo dozvoliti da se ostvari lični interes predsjednika Opštine i predstavnika partija koje čine vlast u Plavu“, kazao je Preljvukaj.


Stanovnicima Martinovića su podršku pružile komšije iz sela Zagrađe i Dosuđe.

Preljvukaj se zahvalio pripadnicima Uprave policije na, kako je rekao, korektnom odnosu.

Otpad u opštini Plav se već mjesec dana nigdje ne odlaže, pa su se na gradskim ulicama, ali i seoskom područiju, pojavile divlje deponije.

Šahmanović raspušta Komunalnu inspekciju?

 Šahmanović krivca za neuspjelo otvaranje privremene deponije vidi u Komunalnoj inspekciji.

 

„Komunalna inspekcija nije izvršila svoj dio posla. Mi smo tražili asistenciju policije koja nije odradila svoj dio posla. Vjerovatno ću razriješiti Komunalnu inspekciju. Trebali su da zamole građane da puste mašine, kako bi se osposobio put do odlagališta smetlišta“, kazao je Šahmanović.

On je kazao da “očekuje da će problem vrlo brzo biti riješen”.

 Amil Ibrahimagić(Vijesti)

Smeče opet vtaćeno

Mještani postavili barikade na putu ka deponiji u mjestu Jerina kod Gusinja

 PLAV ,22.04.2013.god.

 Stotinak mještana sela Martinoviće kod Gusinja okupio se u ponedjeljak u prijepodnevnim satima kod barikada na putu prema privremenoj deponiji u mjestu Jerina. Na putu koji se nalazi iznad ovog sela bili su i predstavnici Komunalne policije iz Plava i pripadnici plavske policije, sa namjerom da uklone blokadu, ali do toga nije došlo.

 2013 04 22 CGO T STR xx V01 Z PL DEPONIJA  Mještani postavili barikade na putu ka deponiji u mjestu Jerina kod Gusinja

Mještani Martinovića kažu da je deponija nezakonito locirana na Jerini i da i te kako ugrožava životnu sredinu, s obzirom da se tu nalaze njihovi pašnjaci i kaptaže.

- Tražili smo od predstavnika opštinske vlasti, prije svega od predsjednika opštine Orhana Šahmanovića, da ljudima ovdje objasni zbog čega je određeno da deponija bude baš na ovom mjestu. Oni dobro znaju da je sve u vezi ove deponije urađeno nezakonito. Spremni smo da branimo svoja prava i na ovakav način. Koristim priliku da se obratim svim državnim organima u našoj državi da nam pomognu da riješimo ovaj problem – kazao je za Pobjedu predstavnik mještana Naim Preljvukaj.

Iz opštine Plav ističu da posjeduju validne papire i dozvolu Ministarstva turizma i održivog razvoja. Imali su namjeru, kažu iz opštine, da pruže šansu za dogovor prije sprovođenja odluke koju je na sjednici Skupštine opštine Plav podržalo 28 odbornika, a protiv je bio samo jedan.

R.G.(Pobjeda)

Plav - bez dogovora o odlaganju smeća

Mještani Martinovića i predsjednik opštine Plav bez dogovora o odlaganju smeća

 PLAV,21.04.2013.god.

Građani sela Martinoviće i predstavnici opštine Plav na posljednjem sastanku nijesu postigli dogovor o prekidu blokade privremene lokacije Jerina za odlaganje čvrstog otpada, koja traje više od mjesec.

 

Predsjednik opštine Plav Orhan Šahmanović kazao je da je još jednom dao šansu pregovorima, nakon kojih ostaje samo da se sprovede odluka Skupštine opštine Plav, koja je donijeta krajem prošle godine.

- Pokušali smo da dogovorom riješimo sve probleme. Međutim, nijesmo naišli na razumijevanje. S obzirom da su gradske površine, ulice, trotoari i prostori oko prodajnih i ugostiteljskih objekata, kao i pored objekata zdravstvenih i vaspitno-obrazovnih institucija prosto zarobljeni raznim otpadom, najvjerovatnije ćemo naredne nedjelje krenuti u stvaranje uslova za privremeno odlaganje komunalnog otpada – istakao je Šahmanović.

- Mi posjedujemo valjane papire i dozvolu Ministarstva turizma i održivog razvoja i samo smo htjeli da damo šansu dogovorima prije sprovođenja odluke koju je na sjednici Skupštine opštine Plav podržalo 28 odbornika, a samo je jedan bio protiv – kazao je predsjednik Šahmanović.

Tokom sastanka najviše polemike bilo je o posjedovnim listovima u vezi sa lokacijom na kojoj je predviđeno odlaganje smeća, a koja
pripada KO Dosuđe II. Međutim, mještani sela Martinoviće tvrde da imaju list nepokretnosti koji su dobili od nadležnih, a po kojem se vidi da su radovi na probijanju puta i lokacije deponije u KO Martinoviće I. Obje strane branile su svoj stav.

Naim Preljvukaj, koji se nalazi na čelu koordinacionog odbora koji su formirali nezadovoljni mještani, kazao je da je probijanje puta i određivanje lokacije rađeno mimo zakona i na prevaru. Preljvukaj je kazao da će mještani pravdu potražiti u pravnim okvirima i da neće dozvoliti odlaganje otpada do završetka procesa.

R. G.(Vijesti)

Neće deponiju

U Martinovićima stoje barikade

Plav,05.04.2013.god.

 Odluka lokalnog parlamenta u Plavu da otvori privremenu deponiju nadomak njihovih kuća,za mještane Martinovića je neprihvatljiva. Barikadom na već desetak dana brane kamionima komunalnog preduzeća da na tom mjestu odlažu smeće

B.O.bradović(Vijesti)

NOVO BERANSELO

Plav, Gusinje i Murino zatrpani smećem, mještani ne žele deponiju na Jerini

Plav,27.03.2013.god.

Otvaranjem deponije bili bi zagađeni brojni pašnjaci na kojima mještani izdižu sa stokom tokom ljetnjeg perioda

 

Ulice mjesnih centara Plava, Gusinja i Murina već danima su zatrpane smećem, jer je JP Komunalno prestalo da odnošenjem otpada. Više stanovnika ovih mjesnih centara kazalo je „Vijestima“ da danima ne viđaju radnike Komunalnog, te da situacija postaje alarmantna.

"Smeće po našem gradu možete da vidite gdje god se okretene, bez obzira na mjesta gdje su postavljeni kontenjeri, jer su te lokacije davno zatrpane otpadom. Smeća ima na trotoarima, ulicama pored prehrambenih i ugostiteljskih objekata i javnih ustanova, jer se jednostavno smeće nema gdje bacati", kazali su građani Plava.

 U Opštini Plav objašnjavaju da su dosadašnje privremene deponije zatvorene, a odlaganje na planiranoj lokaciji Jerina nije još počelo, jer se mještani protive.

Sekretar Sekretarijata za inspekcijske poslove Dževat Redžematović ističe da će se sa odlaganjem na lokalitetu Dosuđe II, odnosno Jerini, početi u četvrtak, te da je za tu priliku zatražena asistencija policije, jer očekuju da će mještani Martinovića ponovo praviti opstrukcije.

Zbog protesta mještana Martinovića, Plav, Gusinje i Murino ovih dana su zatrpani smećem. Sve smo i do sada pokušali da stanje u dijelu odlaganja čvrstog otpada dovedemo u red, ali dogovor nije pomagao "Pokušali smo da se dogovorimo sa grupom građana Martinovića, međutim to nije urodilo plodom. Mi imamo naše dvije odluke o deponovanju čvrstog otpada na lokalitetu Dosuđe II, koje su u potpunosti u skladu sa zakonom o odlaganju čvrstog otpada. Zatražili smo asistenciju policije za četvrtak 28. marta u 10 časova, što će značiti da planiramo od četvrtka da odlažemo na toj lokaciji otpad. Zbog protesta mještana Martinovića, Plav, Gusinje i Murino ovih dana su zatrpani smećem. Sve smo i do sada pokušali da stanje u dijelu odlaganja čvrstog otpada dovedemo u red, ali dogovor nije pomagao, te smo primorani da tražiti asistenciju policije i od četvrtka nadam se, biće odlaganje na toj lokaciji“, kazao je Redžematović.

On je istakao da su radnici JP Komunalno čistili otpad iz najužeg jezgra grada.

"Privremeno se čisti samo centar grada, i pokušavamo da održavamo higijenu kako ne bi došlo do zaraze“, kazao je Redžematović.

"Vijesti" juče i pored poziva i SMS poruka, nijesu stupile u kontakt sa direktorom JP Komunalno Mehmetom Đobaljajem.

Mještani ne daju kaptažu i pašnjake

Odluku o odlaganju smeća na lokalitetu Jerina, Skupština opštine Plav je donijela krajem prošle godine, a u međuvremenu mehanizacija JP Komunalno je probila put do mjesta određenog za odlaganje čvrstog otpada.

Odlaganje smeća na toj lokaciji, prema odluci, planirano je za vremenski period od dvije godine, ali se mještani sela Martinoviće iznad kojeg se nalazi planirno mjesto za deponiju, protive toj odluci, ističući da se na tom mjestu nalaze kaptaže za vodovod, te da bi se otvaranjem ove deponije zagadili brojni pašnjaci na kojima izdižu sa stokom tokom ljetnjeg perioda.

Mještani su tim povodom sačinili i peticiju sa potpisima Maritnovića u zavičaju i dijaspori, te sa svojim problemom informisali nadležne institucije u državi.

 Amil Ibrahimagić (Vijesti)

"Moto kros"reklamira prirodne ljepote

PLAV,19.02.2013.god.

Prije nekoliko dana entuzijasti motociklisti u Plavu osnovali su moto-klub pod nazivom „Moto kros Plav – Gusinje“ i za predsjednika izabrali Edina Bajla Bajraktarevića iz Plava.

 

- Prije tri godine organizovali smo se i odlučili da svoju ljubav prema motorima spojimo sa promocijom prirodnih bisera područja opštine Plav. Od tada smo obišli veliki broj planina i gradova u Crnoj Gori, Srbiji, Albaniji i na Kosovu. Imali smo brojne susrete sa našim kolegama, a oni će krajem marta ove godine organizovano doći kod nas, u uzvratnu posjetu. Očekujemo da nas ove godine posjete brojni turisti na motociklima koji na ovaj jedinstven način obilaze i upoznaju Evropu – kaže Bajraktarević.

On napominje da su aktivnosti i osnivanje moto-kluba pomogli ljudi iz ovog kraja, koji žive i rade u inostranstvu, prije svega Hako Olević iz Amerike, predstavnik „Polarisa“ Radojica Dašić, te Dženan Radončić, fudbaler iz ovog kraja koji godinama igra u Južnoj Koreji.

R.G(Pobjeda)

Psi bez vlasnika ugrožavaju građane u Plavu

PLAV, 07.02.2013.god.

 

Ulicama Plava, Gusinja i Murine gotovo je nemoguće proći a da se ne naiđe na čopore pasa lutalica. Oni predstavljaju opasnost za prolaznike, posebno za djecu i starije osobe.

Najčešće se nalaze pored kontejnera, trgovačkih radnji, restorana, školskih dvorišta i pijaca. U ranim jutarnjim i večernjim satima, u čoporima lutaju ulicama, ulazeći čak i u dvorišta kuća. Prošle nedjelje u selu Dosuđe, nedaleko od Gusinja, čopor je napao Mihaila Jovovića koji je, kako je kazao za Pobjedu, jedva izvukao živu glavu.

- Nekoliko pasa me je napalo, izujedalo po šakama, ali sam nekako uspio da ih otjeram pomoću kišobrana kojim sam se branio – kazao je Jovović.

U lokalnoj samoupravi kažu da je odavno pokrenuta inicijativa za izgradnju regionalnog azila za pse lutalice i da bi to bilo jedino i trajno riješenje. S druge strane, građani smatraju da bi šinteri trebalo da se pozabave ovim problemom dok ne bude izgrađen azil. Iako su svjesni da postoji zakon o zaštiti životinja, smatraju da drugog rješenja, za sada, nema.

R.G. (Pobjeda)

Plav - Mnoga sela i dalje u mraku

PLAV,22.01.2013.god.

Građani plavske opštine u ponedjeljak su, nakon sedmodnevne agonije zbog nestanka električne energije, dobili struju. Međutim, problemi se nastavljaju za stanovništvo na seoskom području, jer je veliki broj sela i dalje bez napajanja. Bez struje su već osmi dan sela Pepiće, Velika, Novšiće, Meteh, Hoti, Vusanje, Kruševo, Grnčar, Dolja, Martinoviće i nekoliko zaselaka.

 

 - Ekipe su od ranih jutarnjih sati na terenu. Nadamo se da ćemo, zajedno sa mještanima, uspjeti da podignemo stubove gdje je to potrebno. U svakom slučaju, ima još puno posla da bi struja ponovo stigla u sva domaćinstva na seoskom području – kazali su Pobjedi u Elektrodistribuciji u Plavu.

Ljudi su za ovih sedam dana pretrpjeli ogromnu materijalnu štetu. Mnogi su morali da bace hranu iz zamrzivača. Oni sa seoskog područja uspjeli da spasu makar dio zimnice, zakopavajući hranu pod snijeg.

Predsjednik opštine Plav Orhan Šahmanović kazao je da bi trebalo nadoknaditi štetu uzrokovanu višednevnim nestankom struje.

- Opština Plav će, zajedno sa Crnogorskim elektroprenosom i Vladom iznaći neke modalitete kako bi bila nadoknađena materijalna šteta građanima na ovom području. Opštinska komisija obići će mjesne centre Plav, Gusinje i Murino, kao i dvadesetak sela, utvrditi pravo stanje i nastalu štetu – najavio je Šahmanović.

R.G.

OGES i EPCG o nestanku struje na sjeveru: "Krivo je more"

 

Za opravku dalekovoda Berane-Andrijevica, koji se srušio zbog krađe metalnih elemenata sa stubova, potrebno više sedmica

Piše: Dejan Lučić

PODGORICA – Sve raspoložive ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema i Elektroprivrede angažovane su na sanaciji elektroenergetske mreže kako bi stanovnici kolašinske opštine, Andrijevice, Plava i Plužina u što kraćem roku dobili električnu energiju, saopšteno je na vanrednoj konferenciji za novinare u Podgorici.

 

 Direktor FC Distribucija, koja posluje u okviru EPCG, Ranko Radulović kazao je da je na terenu preko 250 radnika distributivnog sistema i „da daju sve od sebe da bi što prije obezbijedili napajanje“.

- Prioritet nam je Kolašin. Tamo želimo da pokušamo sa jednom improvizacijom. Apelujemo na sve mještane sa područja Štitarice, ako uspijemo u toku dana da završimo ovaj posao, da se ne zadržavaju u zoni vodova – kazao je Radulović.

On je rekao da je Distribucija prošle godine uradila sve na pripremi vodova za zimsku turističku sezonu i uložila preko 26 miliona eura u nadzemne vodove i trafostanice da bi potrošačima obezbijedili što kvalitetnije napajanje. Obavljeni su i redovni šestomjesečni pregledi i remont.

Izvršni direktor CGES Ljubo Knežević kazao je da je trenutno van pogona 12 dalekovoda, što je za uslove rada Crnogorskog elektroprenosnog sistema vanredna situacija, dok je od 21 objekta prenosne mreže, kojima isporučuju električnu energiju, bez napajanja samo trafostanica u Andrijevici.

- Na žalost, konzumno područje Andijevice i Plava je bez struje praktično od 15. januara. Problem u snabdijevanju tog područja je u tome što je došlo do pada dalekovoda između Berana i Andrijevice. To je za uslove kakvi vladaju u prenosnoj mreži atipična situacija, jer se posljednji pad desio prije osam godina na dalekovodima između Pive i Pljevalja – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dalekovod Berane-Andrijevica je remontovan ljetos, kada je primijećena i krađa metalnih elemenata stubova koji obezbjeđuju statičku stabilnost. Knežević je objasnio da su krađa elemenata, kao i težak snijeg, doveli do pada jednog stuba na tom dalekovodu, a potom i još šest u nizu, tako da kvar nije moguće otkloniti u narednih nekoliko sedmica.

Istovremeno se desio i kvar na dalekovodu Podgorica-Trebišnjica-Andrijevica, koji je alternativni pravac za snabdijevanje tog područja.

- Postoji realna opasnost da Plav i Andrijevica i večeras (petak) ostanu bez napajanja. Nadamo se da ćemo u toku sjutrašnjeg dana (subota) biti u prilici da obezbijedimo ovaj pravac i to bi onda s aspekta rada elektroprenosnog sistema i mreže značilo da su svi veliki objekti snabdjeveni potrebnim naponom – kazao je Knežević.

On je dodao da je CGES-u prioritet dalekovod Berane-Andrijevica, čija bi opravka mogla da košta nekoliko stotina hiljada eura. Godišnje CGES i EPCG ugrade više od 50 tona elemenata stubova, a njihovi predstavnici podnijeli su i na desetine hiljada krivičnih prijava protiv nepoznatih lica zbog krađe.

U EPCG procjenjuju da imaju preko 2,5 hiljada havarisanih stubova.

Radulović: Za višu silu nema nadoknade štete

Na pitanje da li se u EPCG i CGES osjećaju odgovornim za optužbe i štetu ugostitelja, Radulović je rekao da se ovakva situacija mora tretirati kao viša sila.

- Ne želim da odvraćam potrošače od podnošenja zahtjeva za nadoknadu štete, ali ne znam kako će se to tretirati. Našeodgovornosti u ovoj i ovakvoj situaciji mislim da nema – kazao je Radulović.

Iz EPCG je ponovljeno i da svi građani imaju pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete. Iz kompanije su naglasili da prema odredbama zakona o snabdijevanju električnom energijom kupac nema pravo na naknadu štete u slučaju prekida snabdijevanja električnom energijom zbog „više sile“.

Stubovi popadali:Elektroprivreda nikad jača

 Piše: Zoran Bošković

EPCG LOGO g 300x168 Stubovi popadali, Elektroprivreda nikad jačaNIKŠIĆ – Kad se spremno – nema zime! Pod ovim naslovom u novembarskom broju lista Elektroprivreda objavljen je tekst u kojem se, između ostalog, navodi: „Preventivnom djelovanju u nikšićkoj Distribuciji uvijek se posvećivala posebna pažnja, a poslije iskustva iz protekle zime ove jeseni naročito. Do nepristupačnih planinskih zona Krnova, Banjana, Golije i Pive teško je dospjeti i ljeti, a kamoli zimi. Zato su sve aktivnosti usmjerene na mrežu tog područja kako bi se što spremnije dočekala nova zimska iskušenja“.

Dođe zima i vrijeme za provjeru rečenog. Pade snijeg, popadaše stotine stubova, pade i mrak na pola Crne Gore. A i ona druga polovina strahuje od šterika zagledajući klimave, trule, drvene dalekovode i moleći Boga da izdrže. Bilo je i prije snjegova i polomljenih stubova, ali kao što je ovaj, izgleda, nikad prije. Nije veći nego inače, ali jeste gadniji. Izbezobrazio se, ne bira mjesto i što je još gore, ni vrijeme kada će pasti. Nema nikakvog obzira ni prema ljudima sa strane – Italijanima, koji vode brigu o našoj Elektroprivredi. Sve bi bilo u redu da nije vlažan i težak. Kao za inat, dunuo i jak vjetar. I što je najgore, sve se dešava – usred zime. Navalilo nevrijeme u januaru na dotrajalu elektromrežu i bez imalo razumijevanja o jadu zabavilo odgovorne u Elektroprivredi. Kao da je nacionalnoj energetskoj kompaniji malo brige oko nabavke struje, gubitaka na dotrajaloj mreži, urednog snabdijevanja, uvoza, poskupljenja, pogotovo – naplate duga. Na svu muku samo joj još fali snijeg, i to vlažan, težak, pa još s vjetrom.

Pustoš koju je zima ostavila za sobom pokidavši stotine kilometara dalekovoda malo će, valjda, odmoriti inkasante i ekipe za isključenja. Treba stvarno imati petlju i đon obraz pa naplatiti račun makar za ovaj mjesec na ugroženom području ili isključiti struju zbog neizmirenog duga za mrak u januaru, možda i februaru i martu, jer ko zna kada će proljeće, a sa njim i sanacija ogromne štete.

Razni piar-menadžeri Elektroprivrede razlećeli se ovih dana, daju izjave, strpljivo čekaju na direktna uključenja, obrazlažu naširoko i nadugo, okrivljuju snijeg, vjetar, zimu, a ne štede ni građane. Samo, ni riječi o sebi. Optužuju nas da skidamo elemente sa metalnih stubova. Tako oslabljenim dovoljan je i povjetarac i eto kuršlusa. Krademo, u to nema sumnje, ne razmišljajući o posljedicama. Ali, nije mi jasno, a nijesam čuo da li je zbog krađe ili dotrajalosti i nebrige palo toliko drvenih stubova i čija je nadležnost njihova zamjena, naravno prije nego ih zima dotuče. O tome u Elektroprivredi ne pričaju, ćute, ali zato ne fali riječi osude na račun zime i nesavjesnih garđana, čitaj lupeža, iz naših redova. Bez odgovora je i pitanje pretekne li koji euro od sve dužeg spiska stavki na poleđini računa, među kojima je, valjda, nešto predviđeno i za održavanje mreže. Nejasno mi je i kome silni piar – menadžeri svaki dan i noć objašnjavaju kada će doći struja, kada ih oni kojima je informacija upućena ne mogu čuti. Pitam i da li je zakon predvidio mogućnost utuženja EPCG za nadoknadu štete hiljadama domaćinstava i brojnim, prije svega, turističkim preduzećima. Ili je tužba samo privilegija Elektroprivrede.

Ne bi me poslije svega iznenadilo saopštenje u kojem bi EPCG navela da je za sve kriva priroda, da su građani kolateralna šteta, a oni su tu da nam objasne „kako moramo biti strpljivi i imati razumijevanja“. Razumijemo, gospodo iz udobnih kabineta, ali ništa ne shvatamo. Ili, shvatamo – ne pada snijeg da pokrije brijeg, već da nas zbog vas o jadu zabavi. I nas, a pogotovo ekipe električara, koje nadljudskim naporima pokušavaju popraviti vaš nepopravljivi optimizam bez pokrića sa početka teksta.

Računi za struju ne kasne

 Plav,22.01.2013.god.

Fenjeri i svijeće spasavaju sjever Crne Gore

Centri Plava i Andrijevice juče popodne nakon sedam dana i noći dobili struju, ali na desetine sela širom države i dalje u mraku

 

Gradska jezgra Plava i Andrijevice juče poslije 14 časova dobila struju, ali iz Elektroprenosa saopštavaju da je riječ o privremenom rješenju. Stanovnici Plava i Andrijevice su sedam dana bili bez struje, a veliki broj sela u tim opštinama će i dalje biti bez električne energije, jer je nevrijeme polomilo stubove. Uostalom, i juče popodne u Plavu i Andrijevici struja je nekoliko puta nestajala i ponovo dolazila.

Malo Plavljana ima agregate, dok ostali uz svijeće, fenjere i lampe već danima provode zimske noći. U prodavnicama i brojnim lokalima prinuđeni su preko agregata da održavaju namirnice.

“Građani će pretrpjeti velike štete zbog lako kvarljivih namirnica, koje su kao i svake godine spremili za zimu. Svakako da nam je ovaj teški snijeg donio velike štete, tek za desetak dana znaćemo pravo stanje, kada opštinska komisija za procjenu šteta završi svoj posao”, kazao je Orhan Šahmanović.

Zahid Lalić iz Plava, kojeg je ekipa “Vijesti” zatekla u trenutku kada je išao da plati račun za struju, kazao je da je su proteklih dana teško živjeli.

(Foto: FOTO: A. IBRAHIMAGIĆ)

“Struje nema ali računi redovno dolaze. Evo ja sam baš krenuo da platim svoj račun za struju, a mi već sedmi dan živimo bez nje. Koliku smo štetu prerpjeli tek ćemo vidjeti. Vidio sam prije snijega dalekovod prema Beranama koji nije imao svoju cijelu konstrukciju, a koji je sada pao. Pitam se da li ti ljudi koji su to uradili imaju duše i srca, jer su napravili ogromne nevolje narodu i državi”, kazao je Lalić.

Rifat Uljaj koji ima prodavnicu bijele tehnike kazao je da proteklih dana ima manje posla, u radnji radi agregat.

Obućar Ado Radončić kazao je da je nestanak struje i njemu otežao posao.

Nekoliko mesara u plavskoj opštini ne radi, a iz mesare “Canović” u Plavu, “Vijestima” su kazali da uz pomoć agregata uspijevaju da rade iako se samo rijetki odlučuju da kupe neke od mesnih proizvoda.

Bajram Radončić, stočar iz Gusinja, kazao je da je rad sa stokom uvijek težak, a situaciju je još više usložio nestanak struje. “Teško je stoku nahraniti, a ovo je vrijeme i kada se ovce jagnje i svakog trena se mora biti kraj njih"

“Teško je stoku nahraniti, a ovo je vrijeme i kada se ovce jagnje i svakog trena se mora biti kraj njih. U porodičnoj kući zamrzivač nijesmo ni otvarali, a to ćemo učiniti kada struja dođe i vidjeti na čemu smo”, kazao je Radončić.

Milhad Nikočević kazao je da mora pozajmiti agregat kako bi namirnice sačuvao u zamrzivaču.

“Moraćemo pozajmiti agregat kako bih prikačio zamrzivač i sačuvao zimnicu. A naveče, svijeće. Istorija se ponavlja pa ovih dana živimo kako su i naši stari živjeli prije 60 i više godina”, kazao je Nikočević.

Struja je u Plavu, Gusinju i Murini do 15.30 časova dolazila dva puta da bi ponovo nestala, pa došla.

Izet Hadžimušović iz opštinskog tima za upravljanje u vanrednim situacijama kazao je da se dolazak struje očekuje do kraja dana.

“Što se tiče stanja puteva u opštini, možemo reći da su svi gradski i seoski putevi čisti”, kazao je Hadžimušović.

(Foto: Obrad Pješivac)

Direktor ED Berane Saša Pešić kazao je “Vijestima” da su ekipe električara već danima stalno na terenu da saniraju kvarove na mreži.

I mještani Grahova sedam dana su bez struje, a kako je “Vijestima” saopštio mještanin Ivan Bulajić, najmanje još toliko vremena će biti potrebno električarima da poprave kvarove.

“Čitavu sedmicu živimo bez struje, ovo je nevjerovatno, računi nam redovno dolaze, plaćamo ih, ali očigledno ništa se ne ulaže kako bi elektromreža bila kvalitetno održavana. Nama i ljeti kada zagrmi nestane struje. Sve meso i zalihe hrane koje smo imali su upropašteni, bacili smo ih. Na području Grahova živi 250 do 300 ljudi, ima dosta porodica koje nemaju agregat, pa se ispomažemo”, ističe Bulajić.

On kaže da mještani nemaju primjedbe na rad električara, pogotovo onih koji održavaju trafo-stanicu u Vilusima, ali da je elektromreža toliko loša i stara da ti ljudi teško mogu nešto više da učine.

Na desetine sela na području kolašinske opštine, sa više od 2.000 potrošača, i dalje nemaju struju. Iz PR službi Elektroprivrede Crne Gore ni juče nijesu mogli da preciziraju kada će biti uspostavljeno redovno snabdijevanje u rovačkim i moračkim selima.

Od 14. januara građani Kolašina su i bez urednog TV signala. Nekoliko dana nije se mogao pratiti nijedan od televizijskih kanala, a od petka veče na području kolašinske opštine nema signala TV Vijesti i Prve.  Od 14. januara građani Kolašina su i bez urednog TV signala. Nekoliko dana nije se mogao pratiti nijedan od televizijskih kanala, a od petka veče na području kolašinske opštine nema signala TV Vijesti i Prve

U Radio-difuznom centru juče niko nije mogao da da informacije kada će kvar na predajnicima biti otklonjen. Prije šest dana iz PR službe tog centra su saopštili „da su pojedini djelovi Kolašina, koji prate program preko predajnika Bablja greda, bez signala”.

Improvizovano rješenje, kabl razvučen po zemlji

Iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema su saopštili da su juče oko 14 časova uspjeli da naprave privremeno improvizovano rješenje napajanja trafo-stanice „Andrijevica“, čime su se stekli uslovi za uredno snabdijevanje područja Andrijevice i Plava sa prenosne mreže.

“Ovom prilikom izražavamo veliku zahvalnost lokalnom stanovništvu koje je imalo razumijevanja za ovako tešku situaciju i pružilo svesrdnu pomoć ekipama Crnogorskog elektroprenosnog sistema kako bi se što prije normalizovalo stanje u napajanju električnom energijom opština Andrijevice i Plava. Takođe apelujemo na sve žitelje sela Vinicke da ne prilaze novopostavljenom, pozor trakom obilježenom 35 kV kablu, koji se nalazi na površini zemlje i predstavlja potencijalnu opasnost”, saopšteno je iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema.

Agregat smeta i Đokoviću

Predsjednik jedne od najvećih andrijevičkih mjesnih zajednica Kralje Milutin Đurković priča za „Vijesti“ kako je u teškim danima bez struje ljudska solidarnost maksimalno došla do izražaja. On kaže da su se stanovnici ovog velikog sela, koje broji oko 200 domaćinstava, ili petsto duša, snalazili na sve moguće načine.

„Naši ljudi su ’zverke’ i dobro se snalaze i u gorim uslovima od ovih“, priča Milutin. Najtraženija sprava, prema njegovim riječima, bila je, a i dalje će biti, agregat, uz pomoć kojega su stanovnici uspjeli da sačuvaju svoje zamrzivače.

„Ja imam nekim mali agregat koji je dovoljan samo za rasvjetu, ali ne i za jače potrošače, kakav je zamrzivač. Ali sam donosio iz grada veći agregat na po nekoliko sati i priključivao zamrzivač. Prostom matematikom je sračunato – tri sata rada agregata, dva litra goriva, i to je jedino što je trebalo obezbijediti“, priča Milutin. On kaže da su agregati kružili kroz Andrijevicu i da su stizali i do najudaljenijih sela.

(Foto: A. IBRAHIMAGIĆ)

„Vjerujte mi da u ovoj situaciji kakva nas je zadesila sa strujom niko nikoga nije pitao ko je i iz koje partije. Sve nas je ista muka zadesila i svi su pokazivali maksimalnu solidarnost. Vlasnici agregata nijesu tražili nikakvu nadoknadu, osim da se obezbijedi gorivo neophodno za rad. Tako smo spašavali i dalje na seoskom području spašavamo što je moguće spasiti“, kaže Milutin.

Ko nije imao agregat, za rasvjetu je koristio šterike, a nije rijedak slučaj da se u upotrebu vratila i zaboravljena „petrolejka“. „Hvala bogu da se na seoskom području grijemo na drva, pa makar zime nije bilo“, dodaje predsjednik MZ Kralje. Andrijevičani ovih dana srčano prate događaje na Australijan openu i naravno navijaju za Novaka Đokovića. I za njegovu lošiju igru protiv Stanislasa Vavrinke kažu da je razlog što televizor radi na energiju iz agregata.

(Vijesti)

Plav nakon sedam dana dobio struju

PLAV,21.01.2013.god.

Nakon sedmodnevnog prekida u napajanju, Plav, Gusinje i Murino dobili su električnu energiju juče oko 17.30 sati. Struja je stigla i u nekoliko prigradskih naselja i sela.

 

- Naše ekipe će i narednih dana biti na terenu i otklanjati kvarove na niskonaponskoj mreži u ostalim selima – kazao je za Pobjedu direktor Elektrodistribucije iz Berana Saša Pešić.

Sedmodnevni nestanak struje umnogome je poremetio život ljudima na ovom području. Najveći problem bio je kako sačuvati zimnicu. Za većinu je ovo bilo nerješivo, pa su namirnice iz zamrzivača završile na smetlištu.

R.G.

Nepristupačan teren

Plav,17.01.2013.god.

Andrijevica i Plav i dalje bez struje

 

 U ovom trenutku bez napajanja električnom energijom su i dalje konzumna područja Andrijevice i Plava, saopšteno je iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema CGES.

Iz te kompanije su naglasili da su ekipe održavanja iz Nikšića, Podgorice i Bijelog Polja od ranih jutarnjih časova na terenu, odnosno potezu od Andrijevice do Podgorice.

 "Njihov prolazak kroz trasu dalekovoda uveliko otežava nepristupačan teren, pješačenje kroz duboki snijeg sa opremom koja je izuzetno teška a koju je neophodno imati prilikom sanacije kvara“, ističu iz EPCG.

Zbog vrlo teških vremenskih uslova na Trešnjeviku i ozbiljnih kvarova koji su identifikovani na tom dijelu trase, ali i na drugim lokalitetima blizu Mateševa i Veruše, ekipe CGES-a nijesu uspjele da saniraju kvarove , tako da će žitelji Andrijevice i Plava i ovu noć dočekati u mraku.

"Večeras će pod napon biti pušten samo prvi dio dalekovoda do Trebješice koji neće omogućiti napajanje Andrijevice. Rano izjutra, 18. januara, ekipe CGES-a, potpomognute kolegama iz okruženja, daće svoj maksimum kako bi uspostavile normalno napajanje električnom energijom ovih konzumnih područja“, kažu iz EPCG-a.

I pored toga što je deset dalekovoda van pogona, ipak samo jedan 110 kV vod bitno utiče na uredno napajanje električnom energijom.

 (Vijesti)

Zbog nevremena

Plav,17.01.2013.god.

Otežano čišćenje snijega i usporen saobraćaj u Plavu

Dodatne sniježne padavine probudile su sumnje građana da neće tako brzo dobiti struju, koje na području plavske opštine nema od utorka

 Tokom dana na teritoriji opštine Plav palo je novih 20 centimetara snijega, što je otežalo čišćnje snijega i usporilo saobraćaj.

Dodatne sniježne padavine probudile su sumnje građana da neće tako brzo dobiti struju, koje na području plavske opštine nema od utorka. Gradonačelnik Plava Orhan Šahmanović kazao je da se nadaju da će dio opštine večeras dobiti struju.

"Imali smo kontakta sa ED Berane i njenim direktorom Sašom Pešićem, od kojeg smo dobili informaciju da su ekipe maksimalno angažovane i da se nadaju da će i pored vremenskih neprilika i brojnih kvarova, večeras uspijeti da dio opštine dobije struju. Gradski putevi su prohodni i nema zastoja u saobraćaju", kazao je Šahmanović. Iz opštinskog tima za upravljanje u vanrednim sitiacijama rečeno je da su danas prioritet u čišćenju seoski putevi

Novi traktor-čistač koji je opština od Vlade dobila, a kojim upravlja Sluba zaštite je drugi dan na opravci.

"Naše vozilo za čišćenje snijega je u kvaru i pokučavamo ga osposobiti i staviti u funkciju. Radi se o popucalim šrafovima koji drže držač noža za čišćenje. Imali smo jednu intervenciju izvlačenje vozila u saradnji sa JP Komunalno", kazao je načelnik službe Abedin Musić.

IIz opštinskog tima za upravljanje u vanrednim sitiacijama rečeno je da su danas prioritet u čišćenju seoski putevi. Ipak brojni građani ove opštine nezadovoljni su stanjem na elektrodistributivnoj mreži, jer je struja u ovoj opštini nestala u jutarnjim časovima u utorak, što im je stvorilo velike probleme.

 Amil Ibrahimagić (Vijesti)

Dio sjevera u mraku

 

Plav,17.01.2013.god.

Andrijevica i Plav bez struje zbog krađe djelova stuba

"Pojedinci se opredjeljuju za ovaj vid visokorizične krađe, gdje zbog više nego skromnog iznosa za koji na crnom tržištu mogu prodati elemente stuba, rizikuju svoj život, dovode u opasnost tuđe živote"

 

 Polomljeni stub na DV 110 kV Berane - Andrijevica u selu Vinicka (Foto: EPCG)

Područje Kolašina je i dalje bez napajanja električnom energijom, zbog kvara na dalekovodu Mojkovac-Kolašin, saopšteno je iz EPCG, čije ekipe od juče pokušavaju da snabdiju grad iz alternativnog izvora.

"Očekujemo da će danas to i uspjeti", navode u EPCG.

 U kvaru je dalekovod Nikšić-Brezna pa je bez napajanja od juče područje Šavnika. Zbog toga i područje Plužina od juče nije snabdjeveno električnom energijom.

"Kombinovane ekipe FC Distribucije i ED Nikšić su na licu mjesta i rade na otklanjanju kvarova. Očekujemo da će danas centar Plužina dobiti električnu energiju".

Zbog loših vremenskih prilika i ugrožene stabilnosti stubova uslijed krađe elemenata stuba (L - profili) došlo je do rušenja dva 110 kV stuba na dalekovodu Berane-Andrijevica pa su i dalje bez napajanja električnom energijom područja Andrijevice i Plava.

"Bez obzira na upozorenja EPCG, pojedinci se opredjeljuju za ovaj vid visokorizične krađe, gdje zbog više nego skromnog iznosa za koji na crnom tržištu mogu prodati elemente stuba, rizikuju svoj život, dovode u opasnost tuđe živote, i kao u ovom slučaju uslijed rušenja stubova, pričinjavaju ogromnu materijalnu štetu koja stostruko prevazilazi njihovu eventualnu dobit ostavljajući na stotine domaćinstava bez napajanja", saopšteno je iz EPCG.

Ostali gradovi na sjeveru Crne Gore, ako se misli na njihovo urbano jezgro, uglavnom su, dodaje se u saopštenju, dobro snabdjeveni električnom energijom a problemi su ostali na seoskom području. Ekipe EPCG rade na otklanjanju tih kvarova.

Otklonjen je kvar na 110 kV dalekovodu Ribarevine-Berane tako da su Berane i Rožaje snabdjeveni električnom energijom. Kvar na dalekovodu Pljevlja-Žabljak je otklonjen pa je Žabljak snabdjeven električnom energijom osim seoskog područja Iz EPCG navode da je većina kvarova juče i otklonjena zahvaljujući vanrednom radu i zalaganju ekipa EPCG koje su radile u veoma otežanim uslovima.

"Naše ekipe su imale veliku pomoć i od lokalnog stanovništva koji su im ponudili pomoć u otklanjanju posljedica nevremena, na čemu smo im veoma zahvalni". 

Otklonjen je kvar na 110 kV dalekovodu Ribarevine-Berane tako da su Berane i Rožaje snabdjeveni električnom energijom. Kvar na dalekovodu Pljevlja-Žabljak je otklonjen pa je Žabljak snabdjeven električnom energijom osim seoskog područja.

Opravljeni su kvarovi na dalekovodima prema Gornjeg Polju, Rastovcu, Vidrovanu pa oko 80% potrošača sa toga područja ima uredno snabdijevanje električnom energijom. Baz napajanja su još uvijek Vučje kao i Banjsko i Grahovsko područje.

"Sve raspoložive ekipe EPCG su na terenu i rade na lociranju i otklanjanju kvarova pa molimo potrošače za razumijevanje jer će naše ekipe učiniti sve da u najkraćem roku otklone probleme u snabdijevanju električnom energijom", navodi se u saopštenju.

(Vijesti)

Plav: Putevi čisti,ali ima drugih problema

 

Foto:Veza Muminović 

 

PLAV,14,12.2012.god.

Gradske saobraćajnice u Plavu, Gusinju i Murinu su čiste, kao i svi prilazni i lokalni putevi za 20-ak sela plavske opštine. Nekoliko sela nema struje, ali se očekuje da električari uskoro riješe taj problem.

- Mehanizacija opštine i  privatnih preduzeća na terenu je i za sada možemo reći da su svi putevi i gradske saobraćajnice čisti, a da se saobraćaj na cijeloj teritoriji opštine odvija bez većih problema – kazao je predsjednik opštine Orhan Šahmanović.

Regionalni put Gusinje – Plav – Murino – Andrijevica – Berane veoma dobro je očišćen, zahvaljujući danonoćnom radu snjegočistača i radnika „Crnagoraputa“. Policija, ipak, redovno upozorava vozače da vožnju prilagode uslovima na kolovozu i da ne kreću bez kompletne zimske opreme.

Zbog kvara ili nestanka električne energije u repetitoru na brdu Kofiljača, nedaleko od Plava, cijelo područje opštine već četvrti dan je bez TV signala.

R. G.(Pobjeda)

Od Žabljaka do Plava

Crna Gora,11.12.2012.god.

Sjever prekriven snijegom

Jutros oko šest časova više lavina sručilo se na put Mojkovac - Đurđevića Tara, u mjestu Sokolovina

Jutros oko šest časova više lavina sručilo se na put Mojkovac Đurđevića Tara, u mjestu Sokolovina, i prekinule su saobraćaj na tom regionalnom pravcu.

Ljetošnji požari "otvorili" su litice kanjona što pogoduje lavinama koje i dalje padaju. Bilo kakva intervencija na putu predstavljala bi veliki rizik pa putari "Crnagoraputa" čekaju stabilizaciju vremena kada se planira čišćenje snijega i drugog materijala koji se nalazi na putu.

 Novi snijeg, koji je tokom noći napadao, povećao je visinu sniježnog pokrivača više od jednog metra. Okolnost da i dalje pada, praćen vjetrom i mećavom, situaciju u saobraćaju čini dodatno složenom.

Jedina komunikacija kojom se normalno saobraća je put prema Pljevljima, dok se orema unutrašnjosti države saobraćaj nikako ili otežano, saopšteno je "Vijestima" iz "Crnagoraputa". Iz tih razloga u maloprodajnim objektima mogla se naći jedino štampa iz Srbije.

Šef stacionara u Žabljaku Sveto Anđelić kaže da je dio njihove mehanizacije angažovan na raščišćavanju lavina u kanjonu Tare.

 

"Odmah po saznanju na taj dio puta usmjerili smo potrebnu mehanizaciju. Sa rubova kanjona sletjele su lavine na više mjesta u lokalitetu Sokolovina i onemogućile odvijanje saobraćaja. Očekujem da ćemo uspjeti da obavimo posao i da danas uspostavimo saobraćaj. Na Jezerskoj površi, putem prema Šavniku, održavamo prohodnost. Ometa mećava i smanjena vidljivost", kaže Anđelić.

Njegov kolega iz stacionara "Crnagoraputa" u Šavniku Boro Žižić kaže da je veliko nevrijeme i preko Vojnika prema Nikšiću.

"Velika je mećava zbog čega je vidljivost veoma smanjena. Uspijevamo održati prohodnost puta. Nije problematičan samo Vojnik. Snijega i mećave ima cijelom trasom", kaže Žižić.

 

U Žabljaku, snjegočistači Komunalnog preduzeća, jutros su krenuli u novi početak jer su, juče očišćene, sve ulice ponovo zametene. Rano su učinili prohodnim glavne gradske komunikacije i sada djeluju na perifernim.

Nikšić: Samo se djeca obradovala

Izgledada je "Čajo" tek sinoć i danas „posjetio“ opštine Nikšić, Plužine i Šavnik, mada bi stanovnici ove tri opštine više voljeli da ih je zaobišao jer snijegu se izgleda samo najmlađi raduju.

Visina sniježnog pokrivača u Nikšiću je preko pola metra dok u udaljenijim selima do kojih je nemoguće doći snijega ima i tridesetak centimetara više nego u gradu pod Trebjesom.

 

Snijeg koji je padao tokom cijeli noći, a i sada pada, i duva mećava, donio je probleme svima – ok radnika Komunalnog preduzeća koji ne prestaju da rade do učenika i zaposlenih kojima je danas bio otežan put do škole i posla.

U prigradskim školama veći broj djece nije ni došao na nastavu dok je i u gradskim školama broj učenika maltene prepolovljen.

 

Glavne gradske ulice su relativno dobro očišćene pa njima prolaze i automobili i pješaci koji su prinuđeni da izađu iz kuće dok se sporednim ulicama i trotoarima skoro ne može proći.

Škole u Banjanima, Petrovićima, Crkvicama, Goliji ne rade a do tih mjesta, gdje snijega ima 70-80 centimetara, su svi putevi u blokadi tako da se i terenskim automobilima teško stiže.

 

U Pivi snijeg ne prestaje da pada i u planini, gdje su putevi blokirani, je već dostigao visinu od 70 centimetara a najveći problem prestavlja mećava koja ne prestaje da duva.

Ista situacija je i u šavničkoj opštini gdje je u varošici visina sniježnog pokrivača preko 40 centimetara a u selima, do kojih se ne može stići, i duplo više.

U Beranama angažovana kompletna mehanizacija

Visina sniježnog pokrivača do 11 sati u Berama je iznosila oko 40 centimetara.

Kompletna mehanizacija Agencija za izgradnju i razvoj koja održava gradske ulice i lokalne puteve angažovana je i nalazi se na terenu. Iz Agenciju su kazali da su gradske ulice jutros rano očišćene, a da se radi na čišćenu ulica u prigradskim naseljima.

 

Dio mehanizacije je upućen prema Štitarima i Lubnicama, dok će kasnije krenuti i prema Šekulari i Kaludri.

Dva snjegočistača rade na čišćenju puteva na području petnjičkog kraja.

Snabdijevanje električnom energijom je uredno uprkos snijegu.

Rožaje redovno

Sniježna mećava u Rožajama nije iznenadila ni građane niti službe na terenu. Život mještana se odvija otežano, ali normalno i nema vanrednih situacija.

Iz policije su saopštili da su svi putni pravci prohodni i otvoreni za sve kategorije vozila.

 

"Saobraćaj se odvija sporije i uz obavezno korištenje zimske opreme, ali nema zastoja. Iz „Crna Gora puta“ redovno rade na čišćenju i posipanju soli, vrlo su ažurni, pa je i njihova zasluga velika što nemamo nikakvih značajnijih problema", rekli su iz policije.

Iz elektrodistribucije su kazali da je stanje na terenu „stabilno, kontrolisano i zadovoljavajuće“.

"Sva domaćinstva u gradu i na selima imaju uredno snabdijevanje električnom energijom. Eventualni kavrovi se interventno otklanjaju. Na vrijeme smo se i kvalitetno pripremili za zimu zbog čega nemamo većih problema", rekli su iz Elektrodistribucije.

Iz kriznog štaba su "Vijestima" kazali da je stanje na terenu uredno, odnosno da nemaju pritužbi.

Plav: Ulice neprohodne

Na području opštine Plav tokom noći napadalo je novih 25 santimetara snijega, što je uslovilo da ulice budu neprohodne za motorna vozila. Snijeg i dalje pada istim intezitetom .

 

Iz opštinskog tima za upravljanje vanrednim situacijama "Vijestima" je rečeno, da je mehanizacija JP Komunalno i Službe zaštite na terenu u raščišćavanju lokalnih puteva.

Napajanje struje je u pojedinim selima prekinuto od sinoć, dok u Plavu, Gusinju i Murini struja već par puta dolazi i nestaje nakon što je jutros uspostavljeno redovno napajanje.

U Kolašinu cijele noći na terenu, u Mojkovcu redovno

Visina snijega u Kolašinu do 11 sati dostigla je oko 70 cm, dok je u nekom udaljenim selima, kako mještani javljaju visok i preko metar. No, i pored toga, za sada se službe lokalne uprave i Komunalno preduzeće dobro snalaze, pa su gradske i prigradske ulice očišćene, a tokom narednih par sati počeće i probijanje puteva ka selima.

"Cijele noći smo na terenu. Mehanizacija je podijeljena u tri sektora i za razliku od minulih godina, uporedo se čiste i gradske i prigradske ulice. Za sada je sve pod kontrolom iako snijeg pada nesmanjenim intenzitetom i njegova visina se povećava iz sata u sat", rekao je tehnički dorektor Komunalnog preduzeća Igor Tatić.

 

Prema njegovim riječima putevi ka vasojevičkim, donjomoračkim i rovačkim selima su trenutno neprohodni, ali će njihovo čišćenje početi za par sati.

Kako je kazao komandir kolašinskih vatrogasaca Željko Darmanović poziva sa seoskog područja nije bilo, pa ni potrebe za intervencijom pripadnika te službe.

"Pripravni smo i u stalnoj komunikaciji sa ostalim opštinskim službama. Do sada nas ne zovu da intervenišemo, ali na raspolaganju su nam dvoje motornih sanki , pa ćemo kao i do sada stići tamo gdje naša pomoć bude potrebna", kazao je on.

Prema riječima njegovog kolege iz Mojkovačke Službe zaštite i spasavanja Dragana Markovića, stanje na području te opštine je, kako je kazao, redovno.

"Za sada nije bilo potrebe za našom intervencijom . Nemamo poziva sa seoskog područja" rekao je Marković.

Kako su kazali u mojkovačkoj lokalnoj upravi sve gradske i prigradske ulice se redovno čiste , a visina snijega je oko pola metra. Mehanizacija tamošnjeg Komunalnog preduzeća sprema se da krene i ka selima, pa se nadaju da će do kraja dana većina puteva biti prohodna.

Plužinska sela odsječena

Sva plužinska sela su odsječena od grada, rekao je predsjednik Opštine, Mijuško Bajagić, navodeći da nema informacije da li u njima ima struje.

„Situacija je loša, kao i u cijeloj Crnoj Gori. Mećava, snijeg pada i sva sela su odsječena“, rekao je Bajagić agenciji MINA.

On je naveo da su u naselju čiste ulice.

„Za sela nemamo informaciju da li imaju struje, niko nas za sada nije zvao“, kazao je Bajagić i naveo da bi bio uzaludan svaki pokušaj da se sada pročisti put do sela.

„Kada stane mećava, krenućemo tamo“, naveo je Bajagić.

Šavnik: Pao krov i zid sa zgrade

"U opštini Šavnik je situacija zaista teška. Snijeg i mećava su uradili svoje pa je u centru grada otišao kompletan krov i zid sa zgrade u kojoj su se nalazile prostotije Crvenog krsta. Srećom u zgradi nema stanara i nije bilo nikoga u trenutku kada su krov i zid otišli“, kazao je predsjednik opštine Šavnik Mijomir Vujačić.

 

U varošici ima oko pola metra snijega dok je u selima visina sniježnog pokrivača metar a na pojedinim mjestima ima i nameta visokim preko metar i po.

"Najgore je što većina sela i dalje nema stuje. Opet je ispao dalekovod u Žabljaku tako da nema struje u većini sela. Samo varoš i neko sela za sada imaju struju. Svi lokalni putevi koje smo u međuvremenu očistili su zameteni i tako će biti i narednih dana jer se ne može čistiti kada duva mećava a za vikend su najavljene nove padavine.

Uspjeli smo nekako da očistimo put do Boana jer u selu ima smrtni slučaj“, kazao je Vujačić.

Bijelo Polje: Bez većih problema

Uprkos novom sniježnom pokrivaču koji je u gradu dostigao visinu oko 40 centimetara bjelopoljske ulice su uglavnom bile prohodne za saobraćaj.

Opštinski sekretar za stambeno komunalne poslove i saobraćaj Dejan Luković saopštio je,da je mehanizacija Komunalnog preduzeća učinila prohodnim od snijega gradske ulice te da će tokom dana biti čišćene i ulice u prigradskom području.

"Mehanizacija Komunalnog kojoj pomažu kolege iz privatnih firmi aktivirana je na čišćenju putnih pravaca prema mjesnim centrima te očekujemo da sve saobraćajnice na području opštine tokom dana budu osposobljene za saobraćaj.Na seoskom području mještani su se angažovali i pomoću “voza”čiste od snijega puteve i staze do lokalnih saobraćajnica", kazao je Luković.

Naveo je da raspolaže saznanjima da sela koja gravitiraju Majstorovini i Grančarevu,zbog kvarova, nemaju uredno snabdijevanje električnom energijom.

"Mehanizacija će nastojati da očisti tamošnje puteve od snijega koji je dostigao visinu oko 60 centimetara,kako bi tehnička služba elektrodistribucije intervenicala i otklonila kvarove .Prema raspoloživim informacijama u prodavnicama ima dovoljno zaliha svih životnih namirnica", kazao je Luković.

 (Vijesti)

Plav : Ima struje - putevi prohodni

PLAV ,08.12.2012.god.

 Na području plavske opštine od ranih jutarnjih sati neprestano padaju susnježica i snijeg. Srećom snijeg je pun vode i brzo se topi, ali je visina snijega i pored toga već dostigla visinu od 40 centimetara.

Međugradski saobraćaj se odvija bez teškoća jer se kolovoz čisti redovno, ali se žitelji u ovom kraju ipak plaše da snijeg ne dostigne mnogo veću visinu ukoliko bude padao ovim intenzitetom.

Za sada su lokalni putevi do okolnih sela takođe prohodni.

Napajanje električnom energijom za sada je uredno, osim za područje Gusinja i okoline, gdje je struja nestala oko 16 i 30 i nešto kasnije, ali se električari trude da napajanje bude redovno.

Orhan Šahmanović, predsjednik opštine Plav kazao je za Pobjedu da je opštinski štab skoro u stalnom zasijedanju i da je sva raspoloživa mehanizacija na terenu, na čišćenju snijega u mjesnim centrima, Plavu, Gusinju i Murini.

- Uključili smo i novi traktor – snjegočistač koji čisti ulice u Gusinju. Ukoliko bude potrebno angažovaćemo i privatnu mehanizaciju – kazao je Šahmanović.

R. Gruda (Pobjeda)

 

Crna Gora,10.12.2012.god.

Normalizuje se stanje na Žabljaku i Plavu

Neuporedivo bolje stanje je i sa strujom koje u nedjelju nije bilo u najvećem broju žabljačkih sela

 

 Žabljak

Preduzeća koja ovih dana žabljačani najviše pominju nastavila su sa aktivnostima koje doprinose normalizaciji stanja nakon ciklona koji je vladao pretihodna nekolika dana.

Tome je doprinijela stabilizacija vremena. Putari "Crnagoraputa" još u nedjelju veče učinili su prohodnom magistralu prema Šavniku pa se saobraćaj nakon toga odvija sasvim normalno. Normalno se saobraća i prema Pljevljima ili Mojkovcu.

 Snjegočistači Komunalnog preduzeća juče su obavljali "finalno" čišćenje glavnih gradskih saobraćajnica, uklanjali snijeg sa perifernih ulica i iz prigradskih naselja. Uspjeli su stići i do obližnjih sela i do mjesnog centra Njegovuđa.

Direktor preduzeća Radenko Radulović kaže da će se prema udaljenijim selima krenuti kad se za to stvore uslovi, odnosno kad se vremenska situacija, makar na nekoliko dana stabilizuje.

 

 Žabljak

Neuporedivo bolje stanje je i sa strujom koje u nedjelju nije bilo u najvećem broju žabljačkih sela. U nedjelju su ekipe elektrodistribucije otklonile kvarove na dalekovodima prema selima sjeverno i zapadno od grada pa su struju dobili Pitomine, Bosača, Nadgora, Uskoci, Kovačka dolina, Palež, Podgora i Tepca.

Danas djeluju na dalekovodima i trafostanicama sa kojih se napajaju sela u Šarancima i na obroncima Sinjajevine. Od njih stižu uvjeravanja da će većina tamošnjih stanovnika danas dobiti struju.

I u Plavu redovno

Opštinski tim za upravljanje u vanrednim situacijama u Plavu na zasijedanju, zaključio je da je stanje u ovoj opštini redovno i da su svi putevi prohodni.

Član tima Rahman Markišić kazao je „Vijestima“, da je mehanizacija pripravna za nove sniježne padavine, te da opštinski tim zasijeda po nekoliko puta dnevno i prati kompletnu situaciju.

"Tokom ovih sniježnih padavina, na terenu je bila uključena mehanizacija JP Komunalno i Službe zažtite i spasavanja iz Plava. Saobraćajnice na područiju sva tri mjesna centra Plava, Gusinja i Murine su čiste, kao i seoski putevi, što čini 95 posto ukupno očišćenih puteva.

 

Plav

Jedino zbog nepristupačnosti terena nijesu očišćeni planinski putevi, kroz koje terenska vozila saobraćaju normalno.I pored današnjih nistih teperatura, radnici pomenute dvije službe danas pripremaju svoja vozila za nove najavljene padavine, tako da će sa prvim pahuljicama isti izaći na teren.

Svi članovi opštinskog tima su svakodnevno na terenima naša tri mjesna centra, što nam daje potpuniju sliku o situaciji tokom ovih sniježnih dana, kako bi u skladu sa istom i intervenisali“, kazao je Markišić.

On je dodao, da je snadbijevanje električnom energijom na teritoriji plavske opštine redovno, osim par sitnih kvarova, koje će ekipe Elektrodistibucije tokom dana otkloniti.

U Plavu je u jutarnjim časovima izmjerena temperatura od -16 stepeni, dok je tokom dana preovladalo sunčano vrijeme, što je pogodovalo topljenju snijega na saobraćajnicama.

 

Ipak, ovih dana prema riječima prodavaca iz Plava, najviše se traže lopate za snijeg.

"Iako je danas ugrijalo sunce, i snijeg ne pada, građani se najviše interesuju za lopate za snijeg.Valjda, poučeni prošlogodišnjom zimom naši građani žele da na vrijeme obezbijede sve, kako bi što lakše prebrodili zimu, što u ovim krajevima nije ništa čudno.

Lopate se kreću od 10 do 20 eura, a cijena zavisi od toga, da li tražite plastilčnu ili aluminijumsku, a osim toga na cijenu utiče i veličina, kojih ima baš dosta“, kazao je jedan od prodavaca u Plavu.

 Obrad Pješivac (Vijesti)

Građani ne strahuju od ciklona

C.Gora,08.12.2012.god.

U susret "Čaju": "Ranije nas nijesu upozoravali pa smo preživjeli"

Građane na sjeveru, sa kojima su “Vijesti” razgovarale najavljeno nevrijeme puno ne uzbuđuje

 

Da li po preporuci Sektora za vanredne situacije ili po navici, tek nadležni u opštinama na sjeveru tvrde da ne strahuju od naleta ciklona, jer su naučili lekciju od prošlogodišnjeg nevremena.

Slično je i na jugu, u Herceg Novom, koji međutim strahuje od ponavljanja nedavnih poplava.

Predsjednici opština Kolašin i Mojkovac Darko Brajušković i Dejan Medojević kazali su “Vijestima” da će nevrijeme dočekati znatno spremnije u odnosu na prošlu zimu.

Poučeni iskustvom iz februara, ovog puta su, još prije dvadesetak dana, kako tvrde, razgovarali sa predstavnicima svih nadležnih službi, ali i vojske i policije, i napravili detaljan plan djelovanja u slučaju intenzivnijih sniježnih padavina.

Prema riječima Brajuškovića mehanizacija je osposobljena i urađene su sitne popravke, dok kolašinsko Komunalno preduzeće ime i mašinu više koja je trebalo juče do kraja dana da bude u tom gradu. On je kazao i da su sve službe u tom gradu spremne i da će na vrijeme reagovati.

 

Da nevrijeme dočekuju mnogo organizovanije i sa brojnijom mehanizacijom, tvrde i u Mojkovcu. Medojević je za “Vijesti” kazao da će im od velike pomoći biti snjegočistač i motorne sanke dobijene od Vlade, kao i specijalni traktor sa nožem, koji je ministarstvo poljoprivrede doniralo toj opštini.

“Napravljen je i dogovor sa privatnicima, koji su vlasnici mehanizacije, koja može pomoći u slučaju nevremna, kao i plan njihovog angažovanja. Spremno dočekujemo nevrijeme”, rekao je Medojević.

Kako su nezvanično kazali u stacionaru “Crnagoraputa” na Crkvinama preduzete su sve potrebne mjere da problema na magistrali ne bude.

Građane na sjeveru, sa kojima su “Vijesti” razgovarale najavljeno nevrijeme puno ne uzbuđuje, kako kažu, niko ih ranije na nevrijeme nije obavještavao, pa su opstajali.

“Ovo što će naići, po novom, nazvaše Čajo. Mi bismo rekli "sjever" ili "jug" za nevrijeme koje je dolazilo ili vladalo. Nije nas niko zvanično upozoravao, pa smo opstajali od kada je ovdje naroda. Malo koja zima je bila a da se u našem gradu nije pojavio neki Čajo. Važno je da će nam biti toplo u kućama”, poručilo je juče nekoliko Žabljačana koje su “Vijesti” pitale za komentar o nevremenu.

(Vijesti)

8 i 9 decembar

Crna Gora,07.12.2012.god.

Spremite se stiže ciklon "Čajo"

Prema prognozama, ciklon može izazvati opterećenja i smetnje u sektoru saobraćaja, proizvodnji i prenosu električne energije, telekomunikacijama...

  Podgorica,foto:L.Zeković

Ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo je svim nadležnim institucijama upozorenje da se pripreme za jako nevrijeme koje se očekuje tokom vikenda.

Za danas je najavljena i sjednica Operativnog štaba Sektora za vanredne situacije, kako bi se utvrdio plan aktivnosti, nakon čega će biti izdato javno saopštenje građanima.

 Meteorolog Dušan Pavićević rekao je da Crnu Goru očekuje jak vjetar i pljusak, a na sjeveru snijeg i nagli pad temparature.

Iako se u nedjelju očekuje slabljenje padavina, izuzetno niske temperature, sa poledicom i jakim sjevernim vjetrom, mogu izazvati sniježne mećave u planinskim predjelima"Nakon ciklona “Hasan”, pogodiće nas “Čajo” koji se odlikuje “brzim prodorom, pljuskovima i grmljavinama, a na sjeveru velikim sniježnim padavinama”, rekao je Pavićević “Vijestima”.

Snažan južni vjetar zamijeniće sjever takođe snažnog intenziteta u nedjelju i nagli pad tamperature koja bi noću na Žabljaku mogla pasti i 17 stepeni ispod nule.

MUP je sinoć saopštio da je “svim nadležnim institucijama, gradonačelnicima i predsjednicima opština i opštinskim službama zaštite i spasavanja uputio upozorenje o predstojećim nepovoljnim vremenskim prilikama koje će, u periodu od 8. do 9. decembra zahvatiti područje Crne Gore”.

“Operativni štab održaće danas, u Sektoru za vanredne situacije sjednicu, na kojoj će biti razmatrano upozorenje Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju i usvojen plan daljih aktivnosti”, dodaje se.

Hladan talas došao je iz Norveške, preko centralne Evrope do Crne Gore i duž JadranaPrema prognozama, ciklon koji će u subotu usloviti obilne padavine, kišu jakog intenziteta u centralnim predjelima i na primorju, a susnježicu i snijeg na sjeveru države, uz jak sjeverni vjetar, može izazvati opterećenja i smetnje u sektoru saobraćaja, proizvodnji i prenosu električne energije, telekomunikacijama te sektoru pomorskih aktivnosti duž obale, poručuju iz MUP-a.

Iako se u nedjelju očekuje slabljenje padavina, izuzetno niske temperature, sa poledicom i jakim sjevernim vjetrom, mogu izazvati sniježne mećave u planinskim predjelima i nanose snijega na saobraćajnicama koje se pružaju u tim oblastima.

Zbog toga je Pavićević sinoć poručio građanima da tokom vikenda izbjegavaju radove na otvorenom prostoru i putovanja.

Takvo nevrijeme karakteristično je za ovo doba godine, naročito na centralnom Jadranu, kaže meterolog Branko Micev. On je objasnio da je hladan talas došao iz Norveške, preko centralne Evrope do Crne Gore i duž Jadrana.

Micev je naveo i da će u nedjelju doći do smanjenja padavina, ali će i dalje biti oblačno, vjetrovito i hladno, dok je na sjeveru moguć snijeg.

Pauza samo u ponedjeljak

“Temperatura će u nedjelju biti izuzetno niska, maksimalna dnevna minus osam stepeni. U nedjelju će ciklon preći preko Crne Gore ka istoku i u ponedjeljak će biti oblačno sa sunčanim intervalima, suvo i hladno, s jakim jutarnjim mrazem na sjeveru”, kazao je Branko Micev.

Prognoze pokazuju, dodao je on, da će od utorka biti novo naoblačenje s kišom, a u višim centralnim oblastima i na sjeveru sa snijegom.

Vanredno i u susjedstvu

Meteorolozi iz BiH su proglasili potencijalnu opasnost na većem dijelu teritorije te susjedne države i pozvali građane da ne kreće na put od petka naveče i tokom vikenda zbog obilnih sniježnih padavina.

Sniježni pokrivač, kako su naveli, u planinskim mjestima mogao bi imati visinu i od 50 cm, u nanosima i do 2 metra, a moguće su i vijavice. I Hidrometeorološki zavod Hrvatske izdao je upozorenje da se u noći s petka na subotu očekuje znatno progoršanje vremena s obilnim padavinama i vrlo jakim i olujnim vjetrom.

Sniježni pokrivač prognoziraju na 10 do 30 centimetara, a u planinama i do pola metra. Za subotu ujuto najavljuju da bi kiša u Dalmaciji i Konavlima mogla dijelimično preći u snijeg. Na Jadranu očekuju jak i olujni južni vjetar, koji bi tokom subote duž obale prerastao u jaku i olujnu buru s orkanskim udarima.

 Milica Novaković, Mila Radulović(Vijesti)

8 i 9 decembar

Upozorenje povodom nevremena koje će zahvatiti Crnu Goru

Crna Gora, 06.12.2012.god.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) uputilo je svim nadležnim instutucijama, čelnicima opština i opštinskim službama zaštite i spašavanja upozorenje o predstojećim nepovoljnim vremenskim prilikama koje će, u periodu od 8. do 9. decembra, zahvatiti područje Crne Gore.

“Prema prognozama, ciklon koji će u subotu usloviti obilne padavine, kišu jakog intenziteta u centralnim predjelima i na primorju, a susnježicu i snijeg na sjeveru države, uz jak sjeverni vjetar, može izazvati opterećenja i smetnje u sektoru saobraćaja, proizvodnji i prenosu električne energije, telekomunikacijama, te sektoru pomorskih aktivnosti duž obale”, saopštili su iz MUP-a.

Oni navode da, iako se u nedjelju očekuje slabljenje padavina, izuzetno niske temperature sa poledicom i jakim sjevernim vjetrom mogu izazvati sniježne mećave u planinskim predjelima i nanose snijega na saobraćajnicama koje se pružaju u tim oblastima.

Operativni štab, kako je saopšteno iz MUP-a, održaće sjutra sjednicu na kojoj će biti razmatrano upozorenje Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju i usvojen plan daljih aktivnosti.

(Vijesti)

Na sjeveru snijeg

 

Crna Gora, 03.12.2012.god.

Na sjeveru snijeg, temperatura do 12 stepeni

Na području Žabljaka, Nikšića, Pljevalja, Šavnika i Cetinja pada snijeg, praćen jakim vjetrom

 

Kolašin, Foto: Dragana Šćepanović

U Crnoj Gori na jugu je oblačno sa kišom i pljuskovima, a na sjeveru padaju snijeg i susnježica, dok se krajem dana u cijeloj državi očekuje razvedravanje.

Kako je saopšteno iz Hidrometeorloškog zavoda, na području Žabljaka, Nikšića, Pljevalja, Šavnika i Cetinja pada snijeg, praćen jakim vjetrom.

 Snijeg, koji od jutros intenzivno pada na području kolašinske opštine dostiže i visinu od 20 cm, naročito na seoskom području.

 Kolašin, Foto: Dragana Šćepanović

 Za sada, kako kažu u policiji, sniježene padavine nijesu izazvale zastoje u saobraćaju, a putevi se redovno čiste. Prohodne su i sve seoske saobraćajnice, a mehanizacija Komunalnog preduzeća je spremana i za intenzivnije padavine.

 

 Kolašin, Foto: Dragana Šćepanović

 "Spemano smo dočekali snijeg. Ovo naravno nije padavine koje bi u stvorile veće probleme, ali smo, kada je riječ o mehanizaciji spremni i i za one intenzivnije. Saobraća se nesmetano i na seoskim putevima, a i u gradu" kazali su u Komunalnom preduzeću.

 

 Plav, Foto: Admir Lalić

Visina snijega u Plavu u 13 časova iznosila je 15 santimetara. Visina snijega u gradskim područijima Plava, Gusinja i Murine ne pričinjava velike teškoće vozačima, što ne iziskuje oprez pri vožnji, dok se na seoskim putevima saobraćaj odvija sporije.

 

 Gusinje, Foto: Amil Ibrahimagić

Direktor JP Komunalno Mehmet Đonbaljaj je kazao, da je tokom dana stanje na putevima redovno.

"Svakako, da će veća visina snijega iziskivati veće angažovanje naše mehanizacije, ali za sada je stanje na terenu opštine zadovoljavajuće i mi ćemo biti spremni da mehanizaciju uputimo na saobraćajnicama gdje to bude potrebno“, kazao je Đonbaljaj.

 

 Plav, Foto: Amil Ibrahimagić

Prvi snijeg, najviše je obradovao mališane, dok mještani Plava, kažu da se trenutna visina snijega može podnijeti, ali se ipak pribojavaju snijega zbog prošle zime, kada je visina prelazila i preko dva metra, što su iskoristili, kako kažu, da više i na vrijeme obezbijede drva za odgrijev.

Meteorolozi najavljuju pad temperature.

Očekuje se jače zahlađenje, jutarnja temperatura vazduha bila je od -2 do 12 stepeni, a u većem dijelu zemlje to će biti i najviša dnevna.

Iz Auto-moto saveza Crne Gore apelovali su na opreznu vožnju zbog mokrih i klizavih puteva.

Na Žabljaku 20 cm snijega

"Ipak, na starom i novom putu prema Nikšiću, preko Jezerske površi, ima mećave koja smanjuje vidljivost. To zahtijeva poseban oprez i pažljivu vožnju. Vozači poštuju pravila i nema nikakvih problema"

Prvi ozbiljniji snijeg na Žabljaku juče oko podne dostigao je 20 centimetara visine, ali ni on niti niska temperatura nijesu izazvali poremećaje u funkcionisanju života i rada građana i subjekata na ovom području.

Svi putni pravci na području opštine su prohodni pa se saobraćaj odvija bez poteškoća. Šef stacionara "Crnagoraputa" Sveto Anđelić kaže da je njihova mehanizacija prisutna na svim regionalnim i magistralnim pravcima i da nema zastoja.

"Ipak, na starom i novom putu prema Nikšiću, preko Jezerske površi, ima mećave koja smanjuje vidljivost. To zahtijeva poseban oprez i pažljivu vožnju.

Vozači poštuju pravila i nema nikakvih problema", kaže Anđelić i dodaje da se saobraćaj normalno idvija prema Pljevljima i, kanjonom Tare, prema Mojkovcu.

 Žabljak, Foto: Obrad Pješivac

Sve gradske i prigradske saobraćajnice su prohodne. Snjegočistači Komunalnog preduzeća su od ranog jutra na ulicama i, uklanjajući snijeg, spriječili da od kretanja vozila bude ugažen, što bi u narednom periodu predstavljalo problem kako prilikom kretanja vozila tako i kod narednog čišćenja.

Putevi prema selima prohodni su jer snijeg još uvijek nije dostigao visinu koja bi predstavljala problem za vozila. Izuzetak je Mala Crna Gora jer je snijeg preko prevoja Štuoc neprekidno padao nekoliko dana.

U subotu su tamo intervenisali snjegočistači kako bi iz nameta izvukli jedno zaglavljeno vozilo. Ipak novi snijeg je ubrzo prekrio tek očišćenu saobraćajnicu.

Vijesti

Na dubini od 9 km

Plav,28.11.2012.god.

Zemljotres u Albaniji probudio građane u Crnoj Gori

Zemljotres u Albaniji probudio građane u Crnoj Gori

Seizmološki zavod Crne Gore, registrovao je 28. novembra u 2.49 časova zemljotres srednje jačine sa epicentrom 9 kilometara sjeverozapadno od Tropoje (Sjeverna Albanija).

Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 4,2 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VI stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 9 km.

 Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati samo manje materijalne štete u epicentralnom području, saopšteno je iz Seizmološkog zavoda Crne Gore.

(Vijesti)

Određen pritvor

Plav,25.11.2012.god.

Reković žali što je ubio komšiju

Sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Jokan Varagić, postupajući po naredbi za sprovođenje istrage zamjenice višeg državnog tužioca Nade Bugarin, odredio je pritvor do 30 dana Plavljaninu Enveru Rekoviću (57) osumnjičenom za ubistvo sugrađanina Ragipa Džurlića (48).

Ubistvo se dogodilo 23. novembra oko 14 sati u prigradskom naselju Prnjavor, kada je, kako se pretpostavlja, Reković hicima iz pištolja CZ kalibra 7,62 milimetra usmrtio komšiju Džurlića.

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, motiv ubistva su neriješeni novčani dugovi jer je Džurlić ranije pozajmio Rekoviću novac koji mu on nije vratio.

Po tom osnovu Džurlić je dobio sudski spor i prema kazivanju jednog Plavljanina koji se juče zadesio u blizini Višeg suda, kritičnog dana je Džurlić, kao što je to više puta činio u proteklih nekoliko godina "pritiskao" Rekovića da mu vrati pare, ne precizirajući o kojem se iznosu radi.

Prije privođenja kod sudije za istragu osumnjičenog je saslušao tužilac u prisustvu angažovanog advokata Novice Miloševića iz Podgorice.

Kako “Vijesti” saznaju, konfuzno je iznosio odbranu, ne negirajući izvršenje djela i žaleći za svim što se desilo, navodeći “da bi želio da je on stradao umjesto Džurlića“ sa kojim je zajedno porastao i zajedno radio.

 Beća Čoković (Vijesti)

Rasli zajedno

Plav,24.11.2012.god.

Razlog ubistva u Plavu: Pucao u komšiju jer nije mogao da vrati dug

Policija je uhapsila Envera Rekovića (57) iz Plava zbog osnovane sumnje da je ubio svog sugrađanina Ragipa Džurlića (48) u prigradskom naselju Prnjavor.

Policija je uhapsila Rekovića ubrzo nakon što je, kako se sumnja, počinio ubistvo

 Prema nezvaničnim informacijama, ubistvu je prethodila svađa zbog novčanog duga.

„Policija je o počinjenom ubistvu obaviještena u 14 sati i 15 minuta i odmah izašla na lice mjesta, obavijestila Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju i preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti na pronalasku počinioca ubistva“, piše u saopštenju Uprave policije.

Policija je uhapsila Rekovića u 14.20 minuta u Plavu, koji je predao pištolj kalibra 7,62 milimetra, kojim je najvjerovatnije počinio ubistvo.

Oružje je, prema navodima policije, poslato na vještačenje u Forenzički centar.

Prema tvrdnjama mještana, motiv za ubistvo su neriješeni novčani dugovi između Rekovića i Džurlića.

„Porasli su zajedno u Sloveniji i komšije su. Reković se davno vratio iz Slovenije, radili su zajedno i Džurlić mu je pozajmio novac. On je Rekovića takođe dobio na sudu po tom osnovu, jer se taj slučaj otezao sedam, osam godina. Izgleda da ovaj nije znao šta će i desilo se to što se desilo“, kazali su mještani, koji su bili prisutni tokom uviđaja.

 Amil Ibrahimagić (vijesti)

Donijeta odluka

 Gusinje,23.11.2012.god.

U januaru referendum o osnivanju opštine Gusinje

 

Skupština opštine Plav je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku o raspisivanju, konsultativnog referenduma povodom prethodnog izjašnjavanja građana o osnivanju opštine Gusinje.

Referendum će biti održan 8. januara 2013. godine, a za tu odluku je glasalo 28 od 29 prisutnih odbornika, dok je odbornik DUA bio protiv.

 Predsjednik SO Plav Said Čekić je kazao je da ova odluka spada u domen plemenite strane politike.

„Kontinuiteti tražnje naroda u Gusinju navodi nas da donesemo pomenutu odluku, te je i težnja da se ubrzanijim načinom dođe do boljeg života na ovim prostorima. Odnosno pokušavamo da zaustavimo negativne trendove u ovoj sredini“, kazao je Čekić.

Tu odluku su podržali i odbornici DPS-a i Bošnjačke stranke. „Mi ne sumnjamo u građane opštine Plav i SO Plav. Klub odbornika DPS-a je jedan od aktera pokretanja ove inicijative i u potpunosti će podržati ovu odluku“, kazao je Ibrahim Omeragić (DPS).

Ruždija Radončić iz BS-a je kazao da je ova stranka učinila dovoljno na donošenju potrebnih amadmana od strane njenih poslanika, kojima se omogućava da u ovom slučaju Gusinje dobije opštinu.

Ipak odbornik DUA Fadilj Uljaj je kazao da “oni ne negiraju nikome napore za referendum i opštinu Gusinje, ali se o nepoštovanje građana albanske nacionalnosti se protive inicijativi za povraćaj statusa opštine.”

Nakon izglasavanja ove odluke, odbornici su donijeli odluku o imenovaju Komisije za sprovođenje referenduma na čijem čelu će se nalaziti Jasmin Cecunjanin, njegov zamjenik će biti Ervin Kandić, dok će komisiju činiti još šest članova i isto toliko zamjenika članova.

 Amil Ibrahimagić(Vijesti)

Predao pištolj

 

Plav,23.11.2012.god.

Enver Reković uhapšen zbog ubistva u Plavu

Plavska policija uhapsila je sugrađanina Envera Rekovića (57) zbog osnovana sumnje da je ubio Ragipa Džurlića (48).

Policija je uhapsila Rekovića ubrzo nakon što je, kako se sumnja, počinio ubistvo.

„Policija je o počinjenom ubistvu obaviještena u 14 sati i 15 minuta i odmah izašla na lice mjesta, obavijestila Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju i preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti na pronalasku počinioca ubistva“, kaže se u saopštenju Uprave policije.

Policija je uhapsila Rekovića u 14 sati i 20 minuta u Plavu, koji je predao pištolj, marke „CZ- TT“, kalibra 7,62 milimetara, kojim je počinio ubistvo.

Oružje je izuzeto i biće poslato na vještačenje u Forenzičkom centru.

(Vijesti)

Nađeni na Bijelom potoku

 Plav,19.11.2012.god.

Srećno okončan izlet četvorice mladih Plavljana na planini Visitor

 

Službenici Ispostave policije iz Plava nakon jednosatne pretrage, preksinoć su pronašli četiri maloljetnika, koja su se tokom izleta izgubila na planini Visitor u Plavu, a nestanak su policiji prijavili njihovi roditelji.

"U 21.30 časova stigao je poziv od Dževata Nekovića iz Plava, da ga je u 21.15 pozvao njegov sin sa mobilnog telefona, koji ga je obavijestio da se, prilikom šetnje, izgubio na terenu planine Visitor, sa drugovima starim od 15 do 17 godina. Po prijavi, službenici Ispostave Plav su odmah izašli na teren, radi šire pretrage planine Visitor, zajedno sa grupom građana i roditeljima izgubljene djece. Nakon jednosatne pretrage pronađena su djeca u predjelu izvorišta Bijeli potok nakon čega smo ih odvezli kućama", saopšteno je iz plavske policije.

 Prema saopštenju policije, dječaci su se u subotu od 16.30 časova nalazili na predjelima planine Visitor, na koju su par sati prije krenuli iz Plava.

"Djeca su bila uplašena, ali se ipak sve dobro završilo", saopšteno je iz policije.

 Amil Ibrahimagić (Vijesti)

Druga generacija

Crna Gora,19.11.2012.god.

Redžepagići čuvaju tradiciju od zaborava: Imaju predmete od Romanovih i Petrovića

Kao sve ljubavi, tako je i ljubav prema antikvitetima i kolekcionarstvo počelo iznenada

 

Druga generacija familije Redžepagića sakuplja crnogorske starine, antikvitete, umjetnine, stari namještaj, porcelan i kristal, svjedočeći o prošlim vremenima, neprolaznim vrijednostima, istovremeno čuvajući kroz svoju pasiju sjećanje i priče o ljudima i njihovom stilu.

Dom porodice Redžepagić u Podgorici pretvoren je jednim dijelom u antikvarnicu a prvi utisak prilikom susreta sa starinama je poetičan - osvaja diskretni šarm prošlosti i očigledna nostalgija izloženih predmeta.

 

Orle Redžepagić je potomak begovske porodice porijeklom iz Plava. Pravnik po struci, sa bogatim društvenim angažmanom na brojnim javnim funkcijama, Orle je vremenom stekao prijeko potrebni umjetnički senzibilitet i status pasioniranog ljubitelja starina sa četiri decenije staža u kolekcionarstvu.

Kao sve ljubavi, tako je i ljubav prema antikvitetima i kolekcionarstvo počelo iznenada, kada je postao svjestan ljepote oružja, namještaja i upotrebnih predmeta u svojem domu.

„Počelo je od starog oružja, svjećnjaka, starog „Tonet“ namještaja, stolica, mangala za žar, bakarnih ibrika, koje sam rođenjem zatekao u svojem domu. Nakon četiri decenije kolekcinarskog puta mogu reći da se moj ukus prilično promijenio, izoštrila se čula a zahvaljujući literaturi i znanje. Ljubav prema starima postala je pasija i susret sa novim pedmetom uvijek je novi doživljaj za koji se živi“, rekao je Redžepagić.

U centru Plava je Redžepagića kula, koju je 1671. godine sagradio Hasan-beg Redžepagić a prema Orlevim riječima, bogato porodično kulturno-istorijsko nasljeđe uticalo je na njegov izbor da se posveti sakupljanju antikviteta od kojih će mnogi krasiti objekte u starom begovskom Redžepagića Gradu, jednom od najstarijih urbanih naseobina na našim prostorima, izgrađena 1461. godine, a čiju je rekonstrukciju započeo prije dvije godine.

 

„Bilo je dosta lijepih i vrijednih pedmeta u kući“, kaže Redžepagić.

Iako kolekcionarstvo i sakupljanje antikviteta nije biznis u pravom smislu te riječi, Orle kaže da se savremni trendovi moraju pratiti, kao i dešavanja na svjetskom tržištu starina.

„Kod nas postoji trend da se stari namještaj izbaci a na njegovo mjesto unese novi od pločastih materijala. Međutim, sve što je staro ne mora biti vrijedno. Dobar antikvar mora poznavati istoriju u širem smislu ali istoriju pojedinih porodica. U Crnoj Gori imućne podice su živjele u Bokokotorskom zalivu, na Cetinju a istorijsku vrijednost imaju i predmeti koji su pripadali dinastijama sa ovih prostora“.

„Stare pomorske, kapetanske porodice i bokeljske palate i u staroj Jugoslaviji su bile najznačajniji izvor antikviteta. Oni su imali prilike da putuju svijetom i nastojali su da svoje domove ispune lijepim namještajem, umjetninama i da tako oplemene životni prostor. Namještaj sa dvorova, iz bokeljskih palata ranije je u značajnoj mjeri otkupljivan i završavao u Beogradu i Zagrebu, gdje su ljudi imali osjećaj i novac za starinu“.

Glavni problem, prema mišljenju Redžepagića, jeste što u Crnoj Gori ne postoje poznavaoci starina i što se pod vidom antike prodaju replike

„Potomci starih vlastelinskih, bogatih porodica, sa druge strane nijesu znali šta imaju i tako se lako u ime novoga odvajali od vrijednih predmeta“, rekao je Redžepagić.

Autentični crnogorski antikvitet je u etno-stilu, pojasnio je Redžepagić, napomenuvši da je to stari namještaj, koji je bio u vlasništvu srednjeg staleža, predmeti domaće radinosti, posuđe, komadi kućnog mobilijara i bakarnog posuđa.

„Značajni su ostaci etno-predmeta, numizmatike, oružja i drugih vrijednosti, sačuvanih u muzejima“, rekao je Redžepagić.

U vlasništvu porodice Redžepagić su i predmeti koje su koristile porodice Romanov, Petrovići, Karađorđevići, Tripkovići, Viskovići, Mazarović, Bujovići...

Glavni problem, prema mišljenju Redžepagića, jeste što u Crnoj Gori ne postoje poznavaoci starina i što se pod vidom antike prodaju replike.

„Antikvitetima se danas pokušavaju baviti ljudi bez odgovarajućeg obrazovanja privučeni mogućnošću da zarade. Tako mnogo naših antikviteta završi u inostranstvu. Prave se i kopije antikviteta na kojima se dočarava starina. Savremena dešavanja na tržištu starina se moraju pratiti zbog utvrđivanja vrijednosti i da bi se sa sigurnošću identifikovao predmet“, rekao je Redžepagić.

Pet decenija za antikvitet

Automobil proizveden prije tri decenije ima status starine, odnosno oldajmera, a prema riječima Redžepagića, nakon pet decenija određeni predmet, zavisno od izvora izrade, estetskih kriterijuma, i na kraju u zavisnosti kojoj znamenitoj ličnosti je pripadao, dobija status antikviteta.

Redžepagić je rekao da su nažalost brojni predmeti, značajni za našu kulturnu baštinu, van Crne Gore.

„Potpisana Titova fotografija iz 1954. godine na tržištu danas vrijedi i do 2.000 eura. U inostranim muzejima i privatnim zbirkama nalaze se brojni predmeti koji pripadaju crnogorskoj kulturi“.

„U Ermitražu se nalazi „podgorička čaša“ a stakleni tanjir iz IV ili V vijeka ilustrovan ranohrišćanskim motivima. I iskopan je 1873. godine u Duklji i ne zna se kako je dospio u Petrograd. "Podgorička čaša" je samo jedan u nizu predmeta iz crnogorske kulturne riznice koji je odlutao van granica Crne Gore“.

„U njujorškom muzeju Metropliten nalazi se pištolj kralja Nikole, a zagonetno su nestali brojni predmeti kao šro je feldmaršalska palica, napravljena od suvog zlata i ukrašena brilijantima, koju je prilikom krunisanja za kralja Nikola Petrović dobio od ruskog cara Nikole II“, rekao je Redžepagić.

Kraljičin servis za ručavanje

„Nedavno je vaš list objavio reportažu o jahti 'Danica', koja je prije 70 godina uplovila u Tivatsku luku o kojoj nije bilo objavljeno mnogo podataka, a bila je u vlasništvu kraljice Marije. Servis za ručavanje marke 'Tomas Goode' sa oznakom 'Danica', koji je kraljevska porodica koristila tokom boravka na jahti je u našem vlasništvu, kao i snimak nasukane jahte, koji je napravio agent britanske osiguravajuće kuće 'Lojd'“.

„Porcelanski servis ovog proizvođača su imale samo kraljevske porodice a nedavno sam u medijima našao podatak da isti takav servis koristi već dva vijeka engleska kraljevska porodica. Puno toga je prošlo kroz naše ruke ovih godina a možemo se pohvaliti da smo najznačajnije eksponate za crnogorsku kulturu sačuvali“, rekao je Redžepagić.

 Jovan Stanišić (Vijesti)

Loše iskustvo Plavljanina

Plav,18.11.2012.god.

Neuspjeli azilant: U Francuskoj živio pod šatorom i sa četiri eura dnevno

Neuspjeli azilant kazao je da u tom kraju nije bilo ni prodavnice gdje bi kupili životne namirnice

 

Zahtjev za azil u evropskim, odnosno zemljama Šengen prostora na početku 2012. godine je podnijelo tridesetak porodica sa teritorije plavske opštine.

To su neformalne informacije koje su "Vijestima" potvrdili građani te opštine na sjeveru Crne Gore.

Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za viznu liberalizaciju Tanja Fajon je prekjuče kazala da je do septembra ove godine 160 odsto više građana naše zemlje tražilo azil u odnosu na isti period prošle godine, dok je iz MUP-a saopšteno da je od početka 2012. 257 osoba iz Crne Gore zatražilo azil u Luksemburgu.

Sve više građana CG traži azil: Samo za Luksemburg 257

Među onima koji nijesu dobili utočište u zemljama EU je i Plavljanin, koji je želio da ostane anoniman, a koji se krajem oktobra iz Francuske vratio u svoj rodni kraj.

On je sa porodicom početkom februara otišao u grad Mec koji se nalazi na sjeveru Francuske, prema granici sa Luksemburgom. U hotelu u kojem su ih smjestile nadležne službe Plavljani su ostali četiri mjeseca, a nakon toga su, kazao je sagovornik "Vijesti", prebačeni u šatorsko naselje.

“Riječ je običnim šatorima u kojima je boravilo oko 35 porodica. Uslovi za život su bili grozni, gdje je bilo problem mokri čvor i nijesmo imali higijenske uslove za život.To je ono najosnovnije što je jednoj porodici potrebno”, ispričao je on i dodao da su poslije pola godine prebačeni u napušteni objekat na planini.

I dok azilanti u Francuskoj jedva preživljavaju, odnos Luksemburga prema njima je, kazao je, mnogo bolji

Neuspjeli azilant kazao je da u tom kraju nije bilo ni prodavnice gdje bi kupili životne namirnice, a država im je dnevno po članu porodice davala četiri eura.

“Mi smo na toj planini bili sami i nije nas niko od nadležnih posjećivao. Nakon deset dana boravka u tom objektu, odlučio sam da se vratim u Crnu Goru i čekao sam da mi odrede datum povratka. Ja sam tražio da se vratim i kada smo bili u šatorskom naselju, ali smo morali sačekati proceduru koja je trebalo da se ispoštuje“, kazao je povratnik iz Francuske i dodao da nijesu imali ni ljekarsku pomoć, te da su od svega dobili samo gratis karte za povratak u Crnu Goru.

On ističe da nikad više ne bi ponovio ovu "avanturu" i tražio azil u nekoj zemlji niti bi zbog izuzetno lošeg tretmana u Francuskoj to ikome preporučio: „Svakako da više ni u snu ne bih poželio da odem bilo gdje na ovaj način i ne bih baš nikome preporučio da se odluči potražiti svoj bolji život na ovaj način.”

Sagovornik "Vijesti je ispričao da su građani Crne Gore sa teritorije plavske opštine u Francuskoj smješteni u hotelima, stanovima ili pod šatorima, te da će se sigurno vratiti kada se njihovi zahtjevi riješe:

"Sigurno da će se i ostali koji su otišli ove godine kao i mi vratiti, samo moraju sačekati da riješe, odnosno ne riješe, njihove zahtjeve za azil jer vlasti ne daju da izlaziš iz zemlje dok se ta procedura završi."

I dok azilanti u Francuskoj jedva preživljavaju, odnos Luksemburga prema njima je, kazao je, mnogo bolji: "Drže ih što se kaže kao malo vode na dlanu i ne muče ih ovako.”

Vlast ne misli o ljudima sa margine

Socilog Andrija Đukanović smatra da je ključni razlog zbog kojeg građani Crne Gore traže azil u zemljama EU loša ekonomska situacija u kojoj žive. Iako Crnogorci formalno podnose zahtjev za politički azil, Đukanović ističe da se ne može govoriti o političkom progon.

Upitan kakva se poruka šalje aktuelnoj vlasti ako nekoliko stotina građana traži spas u drugoj zemlji, ovaj sociolog je kazao:

"Naše društvo, nažalost, nije omogućilo uslove za normalan i dostojanstven život. Ljudi su prinuđeni da na bilo koji način, pa i traženjem azila, ostvare pristojan život".

”Ako imamo u vidu, ističe on, da se među tražiocima azila nalaze u najvećem broju osobe sa društvene margine to govori da naša država ne radi dovoljno da ih uključi i učini ravnopravnim građanima: “Vlast će morati da se pobrine oko smanjenja broja azilanata jer to dovodi u opasnost bezvizni režim. Povratak viznog režima za našu zemlju ili pooštravanje uslova za ulazak u zemlje EU bio bi veliki korak unazad. “

 Amil Ibrahimagić, Milica Bogdanović(Vijesti)

Potrebno više snjegočistača

PLAV,03.11.2012.god.

 

 JP za komunalno stambenu djelatnost iz Plava dočekaće zimu sa po dva snjegočistača i utovarne lopate, koji su stari više od 30 godina. U upravi preduzeća su nam kazali da im je pomoć u mehanizaciji potrebna kako bi održavali više od 300 kilometara gradskih i lokalnih puteva.

- Pomenuti snjegočistači su stari oko tri decenije i nijesu u dobrom stanju. Utovarne lopate su još starije, ali pokušavamo, shodno našim mogućnostima i uslovima da ih dovedemo u povoljno stanje. Što se tiče soli i rizle, imamo dovoljno, stim što smo naručili još određene količine. Sa ovom mehanizacijom, ako bude snijega kao prošle zime, nećemo biti u mogućnosti da održavamo sve puteve na teritoriji naše opštine. Opština je od Evropske unije nedavno dobila dva traktora, tako da se nadamo, da će nam ih lokalna uprava ustupiti, pa bi ih mi noževima za čišćenje snijega opremili i osposobili u gradskim i prigradskim mjestima, što bi nam znatno olakšalo posao. Jer, pored tri mjesna centra Plav, Gusinje, Murina, tu su još dvadesetak sela od kojih su neka veoma udaljena i treba obezbijediti i očistiti puteve od snijega – kažu plavski komunalci.

R. Gruda (pobjeda)

Ugrožen gradski vodovod

Plav,31.10.2012.god.

Bujica ugrozila trideset kuća u mjestu JaseniceDio seoskog puta je odnesen, i tako je odsječeno oko 15 kuća

Samo pet sati, koliko je preksinoć padala kiša na teritoriji plavske opštine, bilo je dovoljno da Jasenička rijeka u mjestu Jasenice, nedaleko od Plava, ošteti korito i lokalni put, te u dobroj mjeri ugrozi i gradski vodovod.

Mještani sela Jasnice ističu da prethodne dvije noći nijesu spavali zbog bojazni za svoju imovinu, jer Jasenička rijeka kada nabuja nosi sve pred sobom. Dio seoskog puta je odnesen, i tako je odsječeno oko 15 kuća.

Mještanin Muslija Rugovac kazao je da su stanovnici imali sreću što je juče kiša prestala da pada, te da je zbog ove rijeke ugroženo tridesetak porodica.

 

“Korito rijeke je nakon prošlogodišnjih poplava sanirala Direkcija javnih radova Crne Gore. Bilo je predviđeno da se na Jaseničkoj rijeci uradi potporni zid u dužini od 300 metara, što nije urađeno, već je put nasut i asfaltiran”, kaže Jarović

„Kiša je toliko napadala za kratko vrijeme da je rijeka vrlo brzo nabujala i začepila prolaz ispod mosta. Oko ponoći me probudio brat i rekao da je most blokiran. Došli smo kod mosta, ali nijesmo mogli ništa da uradimo.

Pozvali smo mehanizaciju lokalne firme 'Šabović' koji su došli i zahvaljujući njihovoj intervenciji ovaj dio nije voda odnijela. Zvali smo telefonima nadležne, ali niko nije odgovarao sinoć, jer je bio u opasnosti gradski vodovod koji je, ipak, izdržao nalete rijeke.

Tolike su pare date, kažu 160.000 hiljada za branu, ali su samo bacili šljunak i sve to zamaskirali, ostali smo zarobljeni. Imaju vodovod, ali se niko o tome ne stara. Sreća što je kiša prestala da pada, inače bi sve bilo odneseno danas“, kazao je Rugovac.

Njegov rođak Haso Rugovac, kome je rijeka došla na samo metar od štale i garaže, kazao je da mu je stoka ugrožena, te da mu je tokom prošlogodišnjih i posljednjih padavina nestao čitav voćnjak.

„Sagradio sam i potporni zid u dužini od 15 metara da sačuvam garažu i štalu za stoku, ali je i on nestao. Imao sam voćnjak na kojem je bilo 30 jabuka, krušaka i šljiva koji je, takođe, nestao.

 

Rijeka je opet došla, oštećeno mi je 50 bala sijena i sam sam se borio juče sa djecom da dovučem granje kako bih stoku zaštitio. Garaža i štala su se već nakrivile, a voda je došla na samo metar od tih objekata. Ja ne mogu ni da priđem štali, jer mi je put odnesen, s tim i dio stubova od ograde.

Na vrijeme sam upozoravao one koji su pravili most ovdje da je ovo divlja rijeka i da treba most još podići, međutim on je dosta nizak i brzo se začepi, što kasnije donosi velike nevolje mještanima“, kazao je Rugovac.

Mještani sela Jasenice kazali su da je gradski vodovod ovog puta izdržao nalete rijeke, ali da će se prvom narednom prilikom oštetiti, te apelovali na nadležne, da i povodom tog problema učine nešto, kako ne bi građani Plava ostali bez redovnog snabdijevanja vodom.

Direkcija javnih radova nije uradila planirani potporni zid

"Angažovali smo privatnu mehanizaciju na regulaciji rijeke Jasenica, koja je prokopala lokalni put"

Teren na kome je Jasenička rijeka napravila probleme obišli su juče iz lokalne uprave, koja je angažovala mehanizaciju na sanaciju ove, ali i ostalih rijeka na teritoriji plavske opštine koje su se izlile.

„Angažovali smo privatnu mehanizaciju na regulaciji rijeke Jasenica, koja je prokopala lokalni put.

Korito te rijeke je nakon prošlogodišnjih poplava sanirala Direkcija javnih radova Crne Gore.

Bilo je predviđeno da se na Jaseničkoj rijeci uradi potporni zid u dužini od 300 metara, što nije urađeno, već je put nasut i asfaltiran, a sada od iste rijeke i potkopan i prijeti da trup puta odnese.

Lokalna uprava je angažovala mehanizaciju na regulaciji Kruševačkog potoka i Male vrujice u Gusinju, a trenutno je ugrožen putni pravac Gusinje-Vusanje, gdje je došlo do izlivanja rijeke Grlje, a sve iz razloga što je korito rijeke puno šljunkovitog materijala“, kazao je službenik opštinske Direkcije za investicije i uređenje prostora Šemso Jarović.

A.Ibrahimagić (Vijesti)

Rijeka Vruja se izlila, jak vjetar ugrožava krovove kuća

 

Plav,28.10.2012.god.

Kiša koja na području plavske opštine pada već dva dana, praćena veoma snažnim vjetrom, unijela je kod žitelja određenu dozu straha.

Planinski potoci i bujice su proradili tako da su na udaru seoski putevi – posebno put Gusinje-Vusanje gdje se na dijelu puta izlila iz koritarijekaVruje i plavi kolovoz pa se saobraćaj otežano odvija. Ista situacija je i u selima u okolini Plava posebno na putu Jesenice-Plav, koji je poplavljen na nekoliko mjesta.

Od snažnih udara vjetra u toku prethodne noći došlo je do oštećenja krovova na nekoliko porodičnih i pomoćnih objekata u naselju Glavice u Plavu.

Ni najstariji mještani u ovom kraju ne pamte da je vjetar duvao tolikom snagom, ali srećom bez većih materijalnih šteta.

R. Gruda

Završena rekonstrukcija  mosta na Limu u Brezojevicama

 

PLAV, 21.10.2012.god.

Ovih dana završeni su građevinski radovi na rekonstrukciji glavnog mosta na Limu u Brezojevicama. Investitor građevinskih radova je bila Direkcija javnih radova Crne Gore, a izvođač firma Fidija iz Podgorice.

Kako su nam kazali u opštini Plav, obim građevinskih radova obuhvatio je sanaciju kompletnog kolovoza i trotoara kao i zamjenu ograde na ovom objektu.

Pored rekonstrukcije kolovozne trake, izgrađene su nove pješačke staze-trotoari i drugi prateći sadržaji, što će doprinijeti većoj bezbjednosti pješaka i vozila. Investicija iznosi oko 200.000 eura.

 R.G.

Pogađa bez mane

 

Plav,21.10.2012.god.

Polimski Micev: Nastavnik Dašić tri decenije analizira i bilježi vremenske prilike

Nastavnik geografije iz Brezojevica kod Plava Vukić Dašić, amaterski, za svoj merak i za komšije i prijatelje, tri decenije prati i bilježi vremenske prilike u gornjem Polimlju i progonozira vrijeme.

Ovaj dobroćudni prosvjetar kaže da je od dječačkih dana zagledan u nebo u čijem beskaraju pokušava da dokuči ono što se i te kako tiče njegovog svakodnevnog života.

Živjeti u blizini Visitora i Prokletija, Zeletina i Komova, a ne znati kad će biti kakvo vrijeme, znači veliku neizvjesnost i prepuštenost ćudima prirode. Vukić tih briga nema. Bog mu dao nekakav dar, on to nadogradio knjigom i dugugodišnjim praćenjem vremenskih prilika i eto ti prilično pouzdane seoske prognoze.

"Ne znam šta je to, ali još kada sam bio dječak volio sam da gledam u nebo i razmišljam o tome. I dan-danas uvijek ispratim zalazak sunca i izlazak mjeseca. Uvijek me je zanimalo da posmatram oblake".

Za prošlu zimu kaže da je očekivao veliki snijeg

"Od '79. godine naovamo bilježim svaki dan podatke o vremenu i sad da me pitate kakvo je bilo vrijeme na ovaj dan prije 20 godina, sve bih vam mogao reći. Ja uveče ne moram slušati prognozu. Dovljno mi je da se danas osvrnem na oblake i da znam gdje se nalazi centar ciklona i da znam kakvo će biti vrijeme narednih dan-dva" kaže Vukić.

Kaže on da njegovi rođaci i poznanici ponekad pretjeruju kad kažu da bez greške pogađa sve prognoze, pa skromno zaključuje da su mu predviđanja vremena uglavnom dobra.

"Pronikao sam u suštinu metereologije ovog kraja i to me zanima. Ako nemam nekih obaveza i temeljno se duži period posvetim praćenju vremenskih prilika, pogodim bez greške kakvo će vrijeme biti. To nerijetko zavisi od jednog trenutka. Ponekad stanem i uočim jedan dio neba, zapazim neki vjetar ili oblak i odmah znam kako će biti vrijeme" priča Vukić.

Ovaj metereolog iz meraka kaže da se prognozom vremena na ozbiljan način mora baviti i onaj kome to nije struka i onaj ko je za to “izučio velike škole”. Ipak, saglasan je on, mnogo je lakše “pravim” metereolozima jer imaju i instrumente i vezu sa satelitima, a Vukić samo dar i termometar.

"Svaki put kad omanem ja se branim time da je u metereologiji pravilo da pravila nema. Nema toga koji može da tvrdi da sa potpunom sigurnošću može prognozirati vrijeme. To je nauka koja još nije dovoljno proučena"

"Samo treba znati zašto se šta dešava u atmosferi. Kad u dvorištu osjetite neprijatan miris iz septičke jame, odmah znate da je pao vazdušni pritisak i da za dan-dva slijedi promjena vremena".

"Ja posmatram nebo. Ako se na visini oblaci kreću na sjever iz jugozapadnog kvadranta, a niski oblaci i vjetar dolaze sa sjevera, ja znam da će biti jake padavine. Tu bi Micev rekao da je u pitanju ciklonska aktivnost u Sredozemlju a da je frontalni poremećaj sa sjevera. Ja odmah znam da će biti velike padavine ali pošto nemam istrumente ja, kao Micev, ne mogu precizno odrediti visinu sniježnog pokrivača" kaže Dašić.

Ni Micev svaki put i do kraja ne pogodi i ne može mu se zamjeriti jer nebo nema kraja a ćudi atmosfere su nepredvidive. Ko bi onda Vukiću, koji to radi od meraka, mogao zamjeriti ako željno očekivana kiša odocni dan ili dva.

"Svaki put kad omanem ja se branim time da je u metereologiji pravilo da pravila nema. Nema toga koji može da tvrdi da sa potpunom sigurnošću može prognozirati vrijeme. To je nauka koja još nije dovoljno proučena".

"Osim toga tu su i razne promjene u stratosferi. Metereolozi ih prate i računaju, ali u međuvremenu sa sjeverozapada ili sjevera prodre front, udari u bok, pomjeri i sve se poremeti. Ko će to znati" pita se Vukić.

Poštuje Vukić metereologe, posebno najpopularnijeg među njima, Miceva, ali i ponavlja da je njima mnogo lakše.

"Planiram da sistematizujem ovo što sam zapisivao i pratio preko tri decenije i da napišem jednu knjigu u kojoj bih objasnio vrijeme i osobenosti vremenskih prilika ovog kraja" kaže Vukić, pokazujući stotine stranica spojenih školskih svesaka ispisanih rukom.

Ne gleda u kosijer nego u nebo

Poneki komšija ili rođak se našali da Vukić određuje prognozu gledajući u kosijer.

"Šale se ljudi, čuo sam to ali to nije tačno. Ja gledam u nebo i pratim promjene i na osnovu toga govorim kakvo će biti vrijeme" kaže Vukić.

Dodaje ipak da "postoji nekakva logika", a bez logike je, kako on kaže, nezamisliva metereologije.

"Prije neku godinu donio mi jedan rođak da mu oklepljem kosu. Ja počeo i nijesam došao ni do polovine a ona je na suncu počela da se presijava u spektru duginih boja. U stvari, ko zna ponešto iz hemije, zna i da kosa nije ništa drugo nego hemijski barometar".

"Za narednu mogu da kažem da će vremenske prilike ići iz krajnosti u krajnost i da će se za 48 sati događati nagli obrti kada je riječ o temperaturi i vremenskim prilikama"

"Ona je pravljena od više metala, od legura i ona reaguje na promjene u atmosferi. To je u stvari znak da možeš spremiti kosu ali da ne kosiš jer će narednih nekoliko dana biti kiša. To sam rekao rođaku, on me je pomalo začuđeno gledao, ali narednih nekoliko dana nijesmo gledali sunca".

"Ponavljam, ja ne gledam po tome, ali postoji i tu neka logika" kaže Vukić.

Prije neku godinu je svojim kolegama iz škole nudio opkladu da će krajem maja pasti snijeg. Njima je to bilo nezamislivo i činilo im se da je već stiglo ljeto. Opklada nije pala, ali jeste snijeg i to baš krajem maja kako je prognozirao Vukić. Za prošlu zimu kaže da je očekivao veliki snijeg.

"Ali ni nakraj pameti ne onoliki. I ono se neće skoro ponoviti. Za narednu mogu da kažem da će vremenske prilike ići iz krajnosti u krajnost i da će se za 48 sati događati nagli obrti kada je riječ o temperaturi i vremenskim prilikama" najavljuje Vukić Dašić.

M.Babović

Plav:Riješen problem deponije

 

PLAV,20.10.2012.god.

Ovih dana u saradnju sa JP za Komunalno stambenu djelatnost opština Plav je završila radove na probijanju puta u dužini od 2,6 kilometara na lokaciji Jerina, nedaleko od sela Zagrađe, a koja se nalazi između mjesnih centara Plava i Gusinja. Put je probijen u cilju rješavanja problema divljih deponija i njihovog saniranja.

Kako su kazali u opštini Plav, riješen je veliki problem i da će se na ovoj deponiji smeće odlagati sve do 2016. godine.

- Smatramo da smo našli dobro mjesto i rješenje gdje će se odlagati smeće u dužem periodu, ukoliko bude problema oko izgradnje regionalne deponije u Beranama. Opština Plav je  sredstvima izvela sve građevinske radove na probijanju i uređenju ovog puta – kazao je predsjednik opštine Orhan Šahanović.

Vrijednost svih radova iznosi oko 15.000 eura.

- Smatramo da smo uradili dobar posao i možemo kazati da je pitanje odlaganja smeća u ovoj opštini riješeno – kazao je Šahmanović.

On je dodao da je put u funkciji i da će postavili elektronsku vagu i rampu.

Predsjednik Šahmanović je ranije Pobjedi kazao da ova lokacija zadovoljava sve zakonske norme i standarde. Lokacija je udaljena oko 10 kilometara od mjesnih centra Plava i Gusinja od mjesnog centra Murine nešto više od 10 kilometara – kazao je on.

R.Gruda

Centar za kvalitetniju zdravstvenu zaštitu

 

PLAV. 10.10.2012.god.

U plavskom Domu zdravlja „Dr Branko Zogović“ juče je ministar zdravlja Miodrag Radunović otvorio Centar za dijalizu, koji će biti od velikog značaja za sve pacijente koji koriste ovu vrstu zdravstvenih usluga.

 

Svečanosti su prisustvovali i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Kenan Hrapović, predstavnici agencije za međunarodnu pomoć i saradnju TIKA iz Turske, Fondacije „Gusinje” iz Njujorka i drugi gosti.

- Presrećan sam što mogu da otvorim moderan centar za dijalizu, jedanaesti po redu u Crnoj Gori, i da građani sva tri mjesna centra – Plava, Gusinja i Murina – imaju još kvalitetniju zdravstvenu zaštitu – kazao je Radunović.

Ovaj centar, čija je vrijednost oko 150.000 eura, izgrađen je uz finansijsku podršku Ministarstva zdravlja, Fonda zdravstvenog osiguranja, Agencije za međunarodnu pomoć i saradnju TIKA iz Turske, Fondacije „Gusinje” iz Njujorka, kao i poznatog biznismena iz Njujorka Refika Radončića.

Ministar Radunović naglasio je da je posebno zadovoljan radom plavskog Doma zdravlja i zdravstvenih stanica u Gusinju i Murinu i uslugama koje ljekari i ostalo medicinsko osoblje pružaju građanima.

- Sa menadžmentom ovog doma zdravlja i predstavnicima fondacije iz Njujorka dogovoreno je da u gusinjskoj zdravstvenoj stanici bude otvorena podstanica hitne pomoći, da bi se u hitnim slučajevima svakom pacijentu mogla pružiti hitna medicinska pomoć. I u zdravstvenoj stanici u Murinu, ugovorom ili na neki drugi način, biće obezbijeđen stalni stomatolog, jer je i ovaj vid zdravstvene zaštite neophodan građanima ovog mjesnog centra – najavio je ministar Radunović.

Na svečanosti su govorili direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Kenan Hrapović, koordinator Fondacije „Gusinje” iz Njujorka mr Huso Brdakić, koordinator agencije TIKA doc. dr Birol Ćetin i direktorica plavskog Doma zdravlja Sabina Markišić.

R.G.(Pobjeda)

Veži konja ili ćes završiti u plavnici

PLAV,23.09.2012.god.

Najveći problem,kako kažu vozači u ovoj opštini predstavljaju konji koji nijesu vezani i obilježeni, pa se tako i ne može saznati ko im je vlasnik.

Veliki broj stoke posebno konja,kreće se regionalnim putem Murino – Plav – Gusinje i bez nadzora vlasnika.Prethodnih godina radnici komunalnog preduzeća su ih hvatali i odvodili na stočnu pijacu,čekajući njihove vlasnike da dođu po njih kako bi im naplatili kaznu. Ali,pošto se vlasnici ne bi pojavili,komunalci su ih morali pustiti nakon sedam dana jer su se izlagali troškovima oko ishrane pomenute stoke tvrde Plavski vozači.

U nadležnoj opštinskoj službi,kažu da redovno obilaze lokacije na kojima je najviše stoke koja ugrožva saobraćaj. Mještani se upozoravaju sa problemima koje izaziva stoka na putu,a posebno konji kojima se ne zna vlasnik. Jedno od riješenja je,kažu u opštinskog službi,konji koji se nađu na putu biće  uhvaćeni i transportovani preduzećima sa preradu mesa,ukoliko njihovi vlasnici ne dođu po njih u predviđenom roku. Drugo riješenje je da svi konji budu registrovani i obilježeni,jer će se tada znati njihovim pravi vlasnik.

Načelnik Ispostave Plavske policije Džemal Šabotić je kazao za pobjedu da su njihovi službenici vršili i vrše aktivnosti u dijelu pozivanja vlasnika stoke i upozoravanja na pravilno čuvanje i gonjenje stoke.

On je podsjetio da je policija još prije pet godina,u saradnji sa službama lokalne samouprave,sprovodila akcije u kojima je komunalna policija i radnici komunalnog preduzeća hvatali grla stoke koja su zatečena u putnom pojasu,a vlasnicima su pisane prijave.

Ovih dana, trebalo bi preduzeti odgovarajuće mjere i putem lokalnih medija i na drugi način upozoriti vlasnike stoke da ne puštaju stoku bez goniča,kako ne bi snosili odgovornost zbog eventualnih težih saobraćajnih nesreća.

R.Gruda (Pobjeda)

Mališani bezbjedni u saobraćaju

 

PLAV,16.09.2012.god.

Svake godine, redovno na početku školske nastave u Plavu, Gusinju i Murinu, upoznajemo mališane sa osnovnim  saobraćajnim pravilima i na vrijeme ih edukujemo kako bi bezbjedno stizali do odredišta – kaže Dejan Petrović, komandir plavske policije, i dodaje, da će u toku naredne nedjelje u okviru akcije i projekta „Rad policije u zajednici“ biti održano nekoliko teoretskih i praktičnih časova u OŠ „Hajro Šahmanović“ u Plavu, „Petar Dedović“ u Murinu i „Džafer Nikočević“ u Gusinju.

 Na gradskoj raskrsnici glavne saobraćajnice u Plavu, ispred zgrade plavske Osnovne škole „Hajro Šahmanović“ zatekli smo kontakt policajca Marka Markovića kako mališanima pokazuje pravilno kretanje i prelazak ulice u blizini njihove škole.

- Zadužen sam za ovo gradsko jezgro gdje se nalaze plavska osnovna škola i dječji vrtić, gdje je saobraćaj veoma gust. Praktično svaki radni dan – izvodim pokazni zadatak sa najmlađim učenicima i učim ih na koji način treba da koriste horizontalnu i vertikalnu signalizaciju i pravilno kretanje na pješačkoj „zebri“  – kaže policajac Marković.

R.G. Pobjeda

Još nema traga od planinara iz Italije koji je nestao na Popadiji

 

PLAV,14.09.2012.god.

Potraga za nestalim planinarom Đovanijem Batistom Otonjelom (72) još nije dala nikakve rezultate. On je krenuo 7.  avgusta iz doline Grebaje, nedaleko od Gusinja, ka planini Popadiji. Iz tog pravca je posljednji put poslao poruku preko mobilnog telefona. Već skoro 40 dana, nema ni traga od njega. Kako je Pobjedi rečeno u plavskoj policiji, od nestanka planinara do danas pročešljali su svaki grm, uvalu, gustu šumu, stijene, potoke i druga mjesta na planinama Popadiji, Trojani, Valušnici, Vojuši, Zastani i drugim djelovima masiva Prokletija. Rezultata i dalje nema.

I helikopter MUP-a Crne Gore je nekoliko puta prelijetao je preko nepristupačnih mjesta i litica ovih planina, koje se nalaze na samoj crnogorsko-albanskoj granici, ali se nije ušlo u trag nestalom planinaru. Nijesu urodili plodom ni često nadljudski napori pripadnika plavske policije, Službe zaštite i spašavanja, iskusnih i vrsnih planinara iz Plava, Gusinja i Berana, ali ni mještana ovih krajeva koji se nalaze na katunima.

Požrtvovanje koje zaslužuje divljenje pokazala su i dva poznata planinara i vodiča iz Gusinja – Miro Veković i Saljo Hot – koji poznaju svaki puteljak i stazu ka vrhovima i padinama Prokletija. No i oni su uzalud tragali za nestalim Italijanom.

Do prije nekoliko dana u potragu su bili uključeni i granični policajci iz Albanije, ali su prekinuli traganje zbog požara koji su izbili na tom dijelu Prokletija.

U Grebaje su stigli i članovi porodice nestalog planinara. Oni su iskazali veliku zahvalnost plavskoj policiji, planinarima i mještanima za sve što čine da bi pronašli člana njihove porodice.

R.G.Pobjeda

Usporeno

Plav na dnu ljestvice razvoja crnogorskih gradova

Plav,30.08.2012.god.

Potencijali kojima sjever raspolaže i dalje su najvećim dijelom neiskorišćeni, aktivnosti na tom planu su u "fazama pripreme" dokumentacije(Foto: Amil Ibrahimagić)

 Od 21 opštine do sredine avgusta samo je devet usvojilo strateški plan razvoja koji je jedan od najvažnijih dokumenata za suzbijanje regionalnih razlika. Ta obaveza je predviđena Zakonom o regionalnom razvoju usvojenom u aprilu prošle godine.

Zakonsku obaveze ispoštovale su opštine Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Cetinje, Danilovgrad, Mojkovac, Kolašin, Žabljak i Šavnik.

Pomoćnik ministar ekonomije Nina Vujošević kazala je “Vijestima” da do kraja ove godine očekuju usvajanje 19 od ukupno 21 strateškog plana na nivou opština.

“Pred usvajanjem u lokalnim parlamentima su strateški planovi razvoja opština Bar, Tivat i Plužine, na koje smo dali saglasnost, dok su u završnoj fazi izrade planovi za Podgoricu i Nikšić. Izdrada tog dokumenta u Budvi, Kotoru, Ulcinju, Plavu i Pljevljima je na polovini puta, a na početku su Herceg Novi i Rožaje”, naglasila je Vujošević, dodajući da su u saradnji sa Zajednicom opština i evropskim partnerima organizovali niz radionica i sastanaka za pružanje pomoći opštinama u izradi tih planova.

U procesu primjene Zakona o regionalnom razvoju Ministarstvo je donijelo uredbu o načinu izračunavanja indeksa razvijenosti opština. Strukturu čine, prema riječima Vujošević, stopa nezaposlenosti, dohodak po glavi stanovnika, budžetski prihodi opštine po jednom stanovniku, stope rasta stanovništva i obrazovanja građana. Na nivou države indeks razvijenosti je 100 odsto, a ispod tog prosjeka nalazi se čak 16 opština. Prema posljednjim podacima Ministarstva ekonomije, najmanje razvijena opština je Plav (20,27 odsto indeks razvijenosti)

Prema posljednjim podacima Ministarstva ekonomije, najmanje razvijena opština je Plav (20,27 odsto indeks razvijenosti), slijede Šavnik (45,97 odsto), Plužine (49,83 odsto), Ulcinj ( 56,86 odsto), Rožaje (57,59 odsto), Andrijevica (57,78 odsto)... Iznad prosjeka na nivou države je svega pet opština i to Podgorica (145,57 odsto), Tivat (149,65 odsto), Herceg Novi (164,99 odsto), Kotor (201,91 odsto) i Budva (362,4 odsto).

Za regionalni razvoj prošle godine je uloženo 160 miliona eura, ali smanjenja regionalnih razlika nije bilo, pokazao je izvještaj o realizaciji Strategije regionalnog razvoja za 2011. koji je u skupštinskoj proceduri.

Izvještaj je pokazao da je cijela država i dalje u krizi što potvrđuju ostvareni prihodi po glavi stanovnika koji je u padu u svim opštinama, a sjeverni region je i dalje dominantno na dnu ljestvice razvoja. Svi potencijali kojima sjever raspolaže i dalje su najvećim dijelom neiskorišćeni, aktivnosti na tom planu su u "fazama pripreme" dokumentacije, a ne smanjuje se ni stopa nezaposlenosti.

Jedan od pokazatelja loše ekonomske situacije na sjeveru su i ostvareni budžetski prihodi po glavi stanovnika koji su, prema Vladinom dokumentu, pali sa 98,3 eura (u 2010. godini) na 96,8 eura na kraju prošle godine.

Izvještaj je pokazao da je čak 15 opština koristilo novac iz Egalizacionog fonda u kome je bilo 22,3 miliona eura, što je za 5,4 miliona više nego godinu ranije. Od tih 15 opština 11 pripada sjeveru i one su potrošile 12,9 miliona ( 76,3 odsto). Jedina opština sa sjevera koja nije koristila taj novac su Plužine. Na spisku korisnika su bile i opštine Danilovgrad, Ulcinj i Cetinje.

Izbacili osnivanje tri regionalne agencije

Iako je trebalo da sastavni dio Zakona o regionalnom razvoju budu usvojeni amandmani Bošnjačke stranke, kojima je definisano osnivanje tri regionalne agencije i vodeće agencije za regionalni razvoj, Vujošević je saopštila da one nijesu predviđene tim zakonom.

“Shodno zakonu počele su aktivnosti za pripremu tri regionalne razvojne strategije. Procedura za osnivanje regionalne razvojne agencije pokreće se u skladu sa raspoloživim budžetskim okvirom koji je sada restriktivan. Zakon se svakako, u budućnosti, može mijenjati”, istakla je Vujošević.

 Marija Mirjačić Vijesti

Ne poštuje se kodeks

 Planinarski savez upozorava: Ne ide se u planinu samo sa motkom

Crna Gora,29.08.2012.god.

Pojavljuju se vodiči koji nemaju ni osnovno znanje iz planinarstva, turizma, ni iz geografije, jednostavno uhvate motku i vode ljude

(Foto: Darko Šarčević)

Ignorisanje pravila ponašanja i nepoštovanje osnovnih principa planinarskog kodeksa najčešći je razlog zbog kojeg se turisti nađu u bezizlaznim situacijama, koje ih nekada mogu koštati života.

Sekretar Planinarskog saveza Crne Gore Pavle Bandović upozorio je turiste da nikad u planinu ne idu nepripremljeni. Kako je kazao, u planinu treba ići u grupi od najmanje troje ljudi, jer ako se nešto desi, jedan će ostati kraj povrijeđenog, dok će drugi potražiti pomoć.

 "Ne treba ići bez adekvatne opreme, odjeće, obuće, vode, bez zaštite od sunca i nevremena, ali ni bez baterijske lampe, pištaljke ili signalnog sredstva koje će biti od pomoći u slučaju da se izgubite ", preporuka je Bandovića. "Ne treba ići bez adekvatne opreme, odjeće, obuće, vode, bez zaštite od sunca i nevremena, ali ni bez baterijske lampe, pištaljke ili signalnog sredstva koje će biti od pomoći u slučaju da se izgubite ", preporuka je Bandovića.

Komentarišući primjer brata i sestre iz Srbije, koji su nedavno, ne poštujući markacije, ostali da čekaju pomoć na jedoj od litica Savinog kuka, Bandović je „Vijestima“ kazao da ne treba po svaku cijenu ići u planinu, a uz to ne poštovati označene staze.

 

 Pavle Bandović

On upozorava i da je u takvim situacijama najgore paničiti.

"Oni su išli mimo staze i zalutali. Otišli su bez karte i kompasa, neorganizovano, samovoljno i neadekvatno opremljeni. Mogli su nastradati, a spasila ih je jedino prisebnost. Čim se izgubite, tražite prvu marku", kazao je on.

Ne ide se poslije 10 sati

Crnogorske planine nijesu svuda i ravnomjerno pokrivene mrežom mobilne telefonije, što može biti veliki problem za one koji se izgube ili dožive neku nezgodu.

"Pravilo je da se u planinu ne ide poslije 10 sati, jer je prosječna tura na našim planinama šet časova u jednom smjeru, i ako krenete kasno ujutru dovodite sebe u situaciju da će vas zadesiti mrak na putu nazad", upozorio je Bandović.

Bandović preporučuje da prije odlaska na planinu turisti treba da traže tačne informacije, karte, info materijale, ali i da provjere da li je preporučljivo da na određene vrhove idu sami ili je potrebna pomoć vodiča.

Pojavljuju se vodiči koji nemaju ni osnovno znanje iz planinarstva, turizma, ni iz geografije, jednostavno uhvate motku i vode ljude u nepoznato rizikujući njihove životeOn ističe da uspon na Bobotov kuk, vrhove na Prokletijama, Orjen, Maglić, pa čak i na Hajlu nije bezazlen, kao i da turisti koji imaju namjeru planinariti na Durmitoru, Prokletijama, Komovima, Moračkim planinama moraju biti izuzetno oprezni.

Iako se za određene vrhove preporučuje pomoć iskusnih vodiča, iz Planinarskog saveza ističu da se „vodička služba zloupotrebljava od onih koji nijesu ni planinari, ni turistički radnici, već NVO sektor“.

"Pojavljuju se vodiči koji nemaju ni osnovno znanje iz planinarstva, turizma, ni iz geografije, jednostavno uhvate motku i vode ljude u nepoznato rizikujući njihove živote. Iako je rađeno dosta na tome, pao je u vodu Zakon o vodičkoj službi koji je prošle godine Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo", kazao je Bandović.

 

On je objasnio da je predviđeno da Nacionalna turistička organizacija ima svog vodiča, a da planinari amateri mogu biti njihovi pomoćnici, ali i da to u Crnoj Gori nije ispoštovano.

U posljednjih desetak godina u Crnoj Gori se naglo pojavila potreba za korišćenjem planinskih staza kao jedan od turističkih brendova. Ipak, smatra Bandović nespojivo je da za planinarstvo, kao jedan od vidova turizma, nijesu obezbijeđeni osnovni uslovi.

Nije izgrađena infrastruktura za korisnike staza, nema skloništa koja bi trebalo da postoje na svaka dva sata pješačenja, nema uređenih mjesta za helikoptere gdje bi gorska služba spasavanja mogla da sleti, nema skloništa u slučaju nevremena, a ne postoji ni umreženost između Planinarskog saveza, Nacionalne turističke organizacije i Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore o razmjeni informacija o stanju na stazama.

"Infrastrukturu moramo dovesti na standard, a do sada je to, kada je u pitanju sigurnost, urađeno za oko 10 do 15 odsto staza. Za četiri do pet godina isto moramo uraditi za transvezalne pravce, najfrekventnije staze u NPCG", ističe Bandović.

Zakonom o planinskim stazama formirane su dvije mreže staza-lokalne i nacionalne. Tako je država dužna, kazao je on, zajedno sa planinarskim i biciklističkim savezom, da održava nacionalne staze, postavi signalizaciju i učini ih prohodnim i sigurnim za posjetioce.

Naplaćuju ulaznice, a ne garantuju sigurnost

Kao jedan od problema Bandović navodi i to što posjetioci nijesu osigurani od nesreće ni kroz neku vrstu već plaćenog osiguranja, ali ni kroz ulaznicu koja se plaća nacionalnim parkovima.

On smatra da plaćanje ulaza u NP znači da bi posjetilac trebalo da računa i na određenu sigurnost.

"Kolega iz Srbije prije nekoliko dana došao je na Durmitor i javio mi da su staze zarasle, markacije izblijedjele, nema osiguranja, ali mu zato svaki dan radnici NP naplaćuju ulaz dva eura. Upravo je jurnjava za novcem jedan od problema, jer niko za uzvrat ne daje pare za poboljšanje uslova, iako svi plaćamo ulaznice", kazao je on.

Bandović je kritikovao i to što u NP nemaju planinarsku evidenciju kako bi se svi koji krenu u planinu prijavili, pa bi rendžeri u svakom trenutku znali gdje im se i koliko ljudi nalazi.

On ističe i da bi radnici NP trebalo da upozoravaju turiste da ako je maglovito, klizavo ili se priprema nevrijeme nije preporučljivo penjati se na vrhove.

 

Najgore na Durmitoru

Planinarski savez Crne Gore planira da od septembra napravi registar sa podacima o svakoj stazi u zemlji. Kako je kazao Bandović znaće se koje su staze markirane, a koje ne, kao i da li imaju ili nemaju domaćina.

"Znaće se koje pripadaju nacionalnoj mreži, koje lokalnoj, koje su u nacionalnim parkovima, da li atraktivne ili top staze i sve će te informacije biti dostupne korisniku. Biće u registru i preporuka o infrastrukturi na stazi, da li u blizini postoji sklonište, katun, planinarski dom, ima li vode, kad je staza otvorena ili zatvorena", objasnio je on.

Bandović je istakao i da će primorska transvezala od 186 kilometara, koja ide preko Herceg Novog, Orjena, Lovćena i Rumije do Lisinja, biti predložena u oktobru za evropske pješačke puteve i ući u meditaransku mrežu.

"Druga transvezala je „Planinama Crne Gore“ koja je sada u projektu „Via Dinarika“ kojom ćemo se povazati sa Dinarskim lukom i zemljama na Balkanu. Ta trasa je markirana, ali signalizacija nije postavljena u potpunosti i to je planirano da bude završeno do sljedeće godine", objasnio je on.

Ipak, najlošija signalizacija je upravo na Durmitoru, pa Bandović ističe da upravo taj masiv treba da bude prioritet.

 (Milica Novaković Vijesti)

Surova ljepota

Zašto na crnogorskim planinama često ginu strani turisti

Crna Gora,29.08.2012.god.

U pohodima na crnogorske vrhove stradala četiri planinara ovog ljeta, za jednim se traga, a nekoliko je teškom mukom izbavljeno

Foto:A.Ibrahimagic

Divlja ljepota - slogan je Turističke organizacije Crne Gore, ali malo ko od stranih planinara i turista doslovno shvati tu poruku. Upravo zbog toga što se malo zna koliko je ponekad surova ljepota Durmitora, Prokletija, Orjena ovog ljeta u pohodima na njihove vrhove poginula su čak četiri planinara, za jednim se još traga, a nekoliko njih sa povredama je teškom mukom izbavljeno iz planinskih masiva.

Iako su sve staze na crnogorskim planinama, kako mnogi tvrde, uglavnom dobro označene i signalizirane često se događaju nesreće, jer brojni vrhovi kriju tajne, pa tako ponekad malo treba da se zaluta i pogriješi...

 Ključni problem je, kako kažu brojni planinari iz Crne Gore, samovolja turista i planinara, koji u pohode na naše vrhove idu sami bez obučenih crnogorskih vodiča i ne poštuju pravila ponašanja na planini.

 

Iskusni planinar, vodič i spasilac Zoran-Šaco Vojinović ispričao je za “Vijesti” da ga ne čudi veliki broj tragedija na planinskim vrhovima, jer zna da Durmitor i Prokletije kriju surove tajne.

“Ne poštuju se zakoni planine, posebno kada se ide na vrhove preko 2.000 metara nadmorske visine, pa ne čudi što se događaju nesreće. Durmitor je takva planina da nigdje, u višim predjelima, nema hladovine. Ovog ljeta smo imali dugotrajne tropske vrućine, pa možete misliti kako organizam reaguje na temperturi većoj od 30 stepeni još na tolikoj nadmorskoj visini”, naveo je Vojinović, koji kaže da na planinskim stazama sreće brojne planinare, koji sami ili u grupama pohode vrhove.

On smatra da je posebno problematična fizička sposobnost turista, njihovo zdravstveno stanje, ali i oprema kada se ide na tolike visine...

“Većini njih, čini mi se, fali iskustva i snage da se suprotstave iskušenjima ovih planina”, tvrdi Vojinović.

Podsjetio je na ljetošnju smrt njemačkog turiste na Durmitoru, koji je sa grupom sunarodnika bez vodiča, i to sa ranije ugrađenim bajpasima i visokim pritiskom, po vrućini u podne išao u planinu.

Hronologija: 

6. avgust - Turista iz Češke Jan Horetka (54) stradao je prilikom pada sa litice u lokalitetu Ražane glavice na Durmitoru, kada je sa grupom od 20-ak svojih sunarodnika krenuo u osvajanje vrha. 

7. avgust - Italijanski planinar Đovani Batista Otonjelo (72) nestao je, kako se sumnja, tog dana na padinama planine Popadije, na Prokletijama. Iako se još organizuje potraga za Otonjelom, planinar ili njegovo tijelo još nijesu pronađeni.Planinar iz Italije se zadnji put javio porukom iz rejona Popadije, nakon čega je njegov sin prijavio nestanak.

26. avgust - Njemački turista Karl Hajnc Rolf (72) iz Drezdena poginuo je prilikom pohoda na durmitorski vrh Mali međed. Turista iz Njemačke, iako sa zdravstvenim problemima, uputio se u pohod sam, a njegovo tijelo pronašli su planinari iz Belgije, Francuske i Rusije.

 27. avgust - Češki planinari Pavel Sabl (56) i njegov stariji sin Pavel (31) poginuli su u ponedjeljak, oko podne, na liticama vrha Zla Kolata, na Prokletijama. Mlađi sin Tomaš Sabl (29), koji je sa ocem i bratom išao u pohod na Zlu Kolatu, nije povrijeđen, pa je on sa tijelima prebačen kasno popodne helikopterom u Podgoricu.

  (Biljana Nikolić, Jelena Jovanović Vijesti)

Kobno planinarenje

Prokletije još kriju Đovanija, juče na planini poginuli češki planinari

Plav,28.08.2012.god.

Tijela dvojice planinara su na Odjeljenju za sudsku medicinu, gdje će se obaviti obdukcija kako bi se utvrdio uzrok smrti

Prokletije su i juče opravdale svoj naziv - od 7. avgusta ove godine nema informacija o nestalom planinaru iz Italije Đovaniju Batisti Otonjelu (72), za kojim se i dalje traga.

"Sve smo pretražili. Indicije su da se možda nalazi na terenu Albanije, koji polazi od planine Trojan na našoj teritoriji. I dalje su ljudi na terenu i tragaju za Đovanijem, a probaćemo od strane Vusanja da ga tražimo“, saopšteno je iz plavske policije.

Dugodišnji planinar i direktor NP „Prokletije“ Enes Drešković ističe da potraga za Italijanom treba da se aktivirati na albanskom dijelu Prokletija.

"Otonjela još nema i veoma je čudno da se nakon toliko dana nijesu pojavili bilo kakvi tragovi. Ako je planinar stradao, čudi me što na našem dijelu planine nema lešinara, a nema ni neprijatnog zadaha na ovim vrućinama", kazao je Drešković.

 

Juče su na Prokletijama poginula dva češka planinara, otac i sin imenjaci Pavel Sabl (56) i Pavel Sabl (31). Oni su poginuli u pokušaju da osvoje najveći vrh Maja kolata, koji se nalazi na 2.534 metra nadmorske visine, dok je treći nepovrijeđeni planinar, njihov sin i brat Tomas Sabl (29), sinoć oko 19 časova dočekao pomoć spasilačkih ekipa.

"Vijestima" je iz Ispostave policije Plav saopšteno da je tokom jutra jedan od trojice planinara obavijestio Ambasadu Češke u Podgorici, o nesreći koja se dogodila u masivu Prokletija.

Policija je tokom dana imala GPS kordinate mjesta, koje je poslao povrijeđeni planinar, ali loše vrijeme na Prokletijama nije dozvolila više sati ekipi MUP-a da helikopterom sleti na neko pogodno mjesto.

Helikopterom dopremljeni u Klinički centar

Tek oko 19 časova spasioci i pripadnici Gorske službe spasa stigli su do mjesta Zla kolata na Prokletijama, gdje su preuzeli tijela dva Čeha, ali i pronašli živog planinara, koji je prijavio tragediju.

“Vijestima” je oko 20 časova saopšteno da su tijela Čeha ali i nepovrijeđeni planinar helikopterom dopremljeni u Klinički centar u Podgorici.

Tijela dvojice planinara su na Odjeljenju za sudsku medicinu, gdje će se obaviti obdukcija kako bi se utvrdio uzrok smrti.

Iako je bilo najava da se zbog lošeg vremena helikopterska jedinica vrati u Podgoricu, od toga se odustalo jer su spasioci bili blizu mjesta gdje su stradali planinari u pohodu na najveći vrh.

Nesreću na Prokletijama pozivom za pomoć prijavio je povrijeđeni planinar iz Češke, koji je pojasnio da su tokom pada poginuli njegov otac i brat.

 Amil Ibrahimagić Vijesti

U Prokletijama nastradali otac i sin

 Plav,27.08.2012.god

Češki državljani, planinari, Pavel Sab (31) i njegov otac,  poginuli su danas u Prokletijama, u mjestu Zla Kolata, kada su pali sa litice.


Pavel Sab (31) poginuo je kada je pao sa litice od 50 metara, a njegov otac je pao za njim.

Članovi porodice Sab su, kako se pretpostavlja nastradali kada su pokušavali da osvoje najveći vrh Maja Kolata, koji se nalazi na 2.534 metra nadmorske visine.

Međutim, oni su uslijed guste magle zalutali i pali sa litice.

U akciji spašavanja Tomasa Saba, i izvlačenja tijela stradalih bila je angažovana helikopterska jedinicia Ministarstva unutrašnjih poslova.

Akcija spasavanja je zbog nepristupačnosti terena i lošeg vremena trajala dva sata.

O ovom događaju obaviještena je Ambasada Češke u Crnoj Gori.

Dvoje čeških turista stradalo na Prokletijama

PLAV ,27.08.2012.god.

Na visokim liticama vrha Zla Kolata (2.534 mnv) kod Gusinja, u ponedeljak oko podne, stradali su, kako Pobjeda saznaje u plavskoj policiji, češki planinari, otac i sin, dok je treći planinar iz Češke ostao nepovrijeđen.

 Do teške tragedije je došlo kad su se otac i sin spuštali sa vrha Zla Kolata, i u jednom trenutku sin se okliznuo, za njim je potrčao otac, uhvatio ga ali ga je ovaj po inerciji povukao i obojica su pali niz prvu padinu visine 60 metara a potom su se tijela otkotrljala niz drugu kaskadu i tek u trećoj tijela su završila u beživotnom stanju što znači da su pali sa visine od 2.400 metara. Njihova tijela su nađena na visini od 2.200 metara. Dok su oni padali niz strminu treći planinar je posmatrao nemoćan da bilo šta učini i samo je primjetio kroz gustu maglu da su se planinari otac i sin zaustavili ispod treće kaskade 200 metara ispod metara gdje se on nalazi.

Kako je došlo do ove teške nesreće čeških planinara, utvrdiće istraga kao i Spasilačke službe koje su se našle na mjesto nesreće.

 

Specijalizovana ekipa kao i helikopter MUP-a Crne Gore stigli su u podnožju planine Bjelič u blizini vrha Zla Kolata u dolini Ropojana i čekali su određeno vrijeme da se digne gusta magla sa planine Bjelić na kojoj se nalazi vrh Zla Kolata jer je vidljivost sve do 17 sati bila smanjena. Članovi službe spašavanja iz Nikšića, pripadnici Plavske policije kao i poznati plavski planinar Ahmet Reković su prema izjavi trećeg planinara locirali nastradale i po nepristupačnom terenu došli do stradalih koji su izvučeni iz udubljenja ispod vrha Zla Kolata.

 

Prema izvoru Pobjede o tragediji na liticama ispod vrha Zla Kolata češku ambasadu u Podgorici mobilnim telefonom obavijestio  je planinar koji je sa njima bio u grupi.
R.Gruda
 http://www.pobjeda.me/2012/08/27/dvoje-ceskih-turista-stradalo-na-prokletijama

 

Kobno planinarenje

Poginula dva državljanina Češke na Prokletijama

Plav,27.08.2012.god.

Dva češka planinara, koji su pohodili vrhove Prokletija, u ponedjeljak su u jutarnjim časovima stradali u pokušaju, da osvoje najveći vrh Maja Kolata (2534mnv).

Iz Ispostave policije Plav „Vijestima“ je saopšteno, da je tokom jutarnjih sati, jedan od trojice planinara o nemilom događaju obavijestio ambasadu Češke u Pogorici.

 „Trenutno je na terenu specijalizovana ekipa MUP-a Crne Gore sa helikopterom.Za sada su trenutno loši uslovi prilaska helikoptera tom terenu i trenutno se čeka poboljšanje vremena, ali ako isto ne dozvoli pristup helikoptera naše ekipe će se pješice uputiti ka planinarima. Policija ima GPS-ove kordinate koje jedan od povrijeđenih poslao, najvjerovatnije da se radi o sinu, kojem su otac i brat najvjerovatnije stradali“, saopšteno je iz Ispostave policije.

Iz PSK „Hrid“ iz Plava ističu da je teren na kojem se češki planinari nalaze veoma nepristupačan.

„Informacija sa kojima mi raspolažemno jeste ,da se desila smrt dva češka planinara, te da je treći povrijeđen. Teren na kojem se oni nalaze je veoma nepristupačan i zahtijeva dosta spremnu ekipu koja će otići u potragu za planinarima i mi kao lokalni planinari moraćemo da se organizujemo i zajedno sa policijom lociramo mjesto i evakuišemo povrijeđene i smrtno stradale.Pretpostavlja se da se čitav događaj desio oko 10 časova jutros“, saopšteno je Hrida.

Vijestima“ je potvrđeno, da se helikopterska jedinica vratila u Podgoricu, te da je akcija izvlačenja i dopremanja tijela dvojice stradalih i jednog povrijeđenog od strane pripadnika Ispostave policije Plav i planinara u toku.

 (Amil Ibrahimagić Vijesti)

Nakon tri dana potrage ni traga od Otonjela

Gusinje,13.08.2012.god. Prokletije (Foto: A.Ibrahimagic)

Potraga za italijanskim planinarom Đovanijem Batistom Otonjelom (72) koji je nestao 7. avgusta i dalje se nastavlja.

Tokom trećeg dana potrage, 12. avgusta su se u dolini Grebaje od ranih jutarnjih sati nalazili pripadnici Ispostave policije Plav, Gorske službe spasa, planinari i mještani, kako bi pronašli nestalog planara.

 U tome im se od jutarnjih sati pridružila i jedinica MUP-a Crne Gore sa jednim helikopterom, koja je nadlijetala visoke vrhove Prokletija, njene livade i proplanke, ne bi li našla nestalog Italijana.

Nažalost, ni potraga helikopterom nije dala rezultate. Otonjelo se prethodih dana nalazio na gusinjskim Prokletijama i tada je svojoj porodici poslao posljednju poruku, pretpostavlja se iz planine Popadija, te mu se od tada gubi svaki trag.

Njegov nestanak zvanično je prijavio njegov sin koji je došao iz Italije.

Prvog dana potrage, u kojoj je učestvovalo preko 50 policajaca, planinara i građana, obiđene su planinarske staze koje vode od doline Grebaje prema Popadiji, Karanfilima, Volušnici, Trojanu i Talijanki, dok su u nedjelju obiđeni ostali djelovi Prokletija.

Crnogorska policija u toku ovog slučaja komunicira sa graničnom policijom Albanije koja se aktivirala u potrazi sa druge strane granice, a potraga za nestalim planinarom se i dalje nastavlja.

 (Amil Ibrahimagić Vijesti)

Gusinje:Na Prokletijama nestao italijanski planinar

Od utorka od Otonjela ni traga

Gusinje,10.08.2012.god.

Planinari ističu da je riječ o veoma nepristupačnom i prostranom terenu koji će otežavati dalju potragu, ali da će potraga biti nastavljena

Đovani Batista Otonjelo (72), planinar iz Italije, koji je proteklih dana boravio na predjelima planskog vijenca Prokletije, nestao je i za njim se intezivno traga.

Potraga za njim je počela juče u jutarnjim časovima i trajala je do 17 sati, kada je loše vrijeme spriječilo pripadnike Ispostave policije, Službe za spašavanje, Gorske službe spasa, članove planinarskih društava, te mještane u najmjeri da pronađu nestalog planinara.

Otonjelov zvanični nestanak potvrdio je njegov sin koji je u međuvremenu došao iz Italije, nakon čega su počele radnje na traganju za istim, rečeno je "Vijestima" u Ispostavi policije Plav.

"Danas su obiđene planinarske staze koje polaze iz doline Grebaje prema Popadiji, Karanfilima, Volušnici, Trojanu i Talijanki. Komunicira se i sa graničnom policijom iz Albanije, koja se aktivirala u potrazi sa druge strane granice“, rečeno je iz Ispostave policije Plav.

 

Planinari ističu da je riječ o vema nepristupačnom i prostranom terenu koji će otežavati dalju potragu, ali da će potraga biti nastavljena. 

"Od centra Gusinja samo do doline Grebaje treba preći sedam, a do doline planine Popadija odakle se on zadnji put javio treba proći motornim vozilom 13-14 kilometara, a nakon toga početi sa pretraživanjem terena planine. Nadamo se da ćemo ga naći život i zdravog, ostalo nije problem, tragaćemo koliko bude potrebno“, navode planinari iz Gusinja i Plava.

Planinari koji su danas tragali za nestalim kolegom iz Italije kazali su da je on svoju posljednju poruku poslao iz Popadije u utorak, te da mu se od tada gubi svaki trag.

(Amil Ibrahimagić Vijesti)

Mladic se utopio u vodopadu kod Grlje

 

Plav,06.08.2012.god.

Uviđaj je obavila zamjenica ODT-a Drita Rugovac, te ekipa za uviđaje Ipostave policije Plav

Erodint Đonbaljaj (21) izgubio je život, najvjerovatnije usljed davljenja, u vodopadu Grlja u mjestu Vusanje nedaleko od Gusinja.

Njegovo tijelo koje je plutalo oko 14.30 časova primjetili su turisti koji posjećuju pomenuti vodopad, koji su obavijestili mještane, a nakon čega su angažovana Ispostava policije Plav, Osnonovno državno tužilaštvo, Hitna služba te Služba za spasavanje opštine Plav.

 "Dobili smo dojavu, da se desila trageija. Odmah smo se organizovali sa osam spasioca i vatrogasnim vozilom, te pozvali Ahmeta Rekovića iz Gorske službe spasa, zajedno sa mještanima Vusanja, svi se organizovali i izvadili tijelo unesrećenog momka. Kada smo mi došli njegovo tijelo je već plutalo na površini vode ispod vodopada Grlja", rekao je Samir Čekić načelnik Službe za spašavanje.

Mještani Vusanja ispičali su, da je tim krajem nakon informacije, da se tijelo nečijeg djeteta nalazi u kanjonu vodopada Grlja, nastala pometnja. 

"Svi su počeli prebrojavati, tražiti i zvati svoju djecu kako bi provjerili o kojem djetetu se radi. Na žalost, ubrzo se vidjelo, da Eridont nedostaje i svi su krenuli prema Grlji, vodopadu koji je dubok od 40-50 metara“, kazao je jedan od mještana Vusanja.

Reković je tijelo nesrećnog Đonbaljaja izvukao oko 17 časova, a uviđaj na je obavila zamjenica ODT-a Drita Rugovac, te ekipa za uviđaje Ipostave policije Plav.

Amil Ibrahimagić(Vijesti)
Kiša u Plavu

 Poslije tropskih vrućina poljoprivrednici u plavskoj opštini dočekali padavine

PLAV ,05.07.2012.

U plavsko-gusinjskoj dolini ove godine na stotine hektara zasijano je krompirom, kukuruzom, kupusom, pasuljem i ostalim sezonskim kulturama.

Do četvrtka, bile su vidljive posljedice dugotrajne suše jer su, usljed smanjenog nivoa vode u glavnim rezervoarima na izvorištima gradskih vodovoda, poljoprivrednici u Plavu, Gusinju i Murinu imali manje mogućnosti i za navodnjavanje. Zato je, iako kratkotrajna, jučerašnja kiša bila zlata vrijedna.

Ilijaz Duraković je jedan od onih koji su se suočavali sa ovim problemom.

- Nema dovoljno prirodnih izvora sa potrebnim kapacitetima u blizini velikog broja njiva u ovom kraju. S druge strane, mi ne raspolažemo sa potrebnom opremom da dovoljnu količinu vode dovedemo do njiva, a naš sistem prskalica nije dovoljan. Na sreću, pala je kiša i usjevi su živnuli. Nadamo se da će biti još kiše kao što predviđaju meteorolozi, jer to je jedini spas za usjeve – kazao je za Pobjedu Duraković.

R.G.

Ovaj tekst je preuzet sa adrese http://www.pobjeda.me/2012/07/05/poslije-tropskih-vrucina-poljoprivrednici-u-plavskoj-opstini-docekali-padavine
Rekordan rod borovnice

 

PLAV ,04.07.2012.god

Prvi kilogrami borovnice ovih dana sa plavsko-gusinjskih planina stižu na pijačne tezge i u prodavnice. Berači kažu da će prinos ove godine biti kvalitetan i bogat, čemu je pogodovalo toplo vrijeme tokom proteklog mjeseca.

-Plodovi su sočni i ako ostane ovakvo vrijeme prinos će biti dobar, a berba će trajati do kraja avgusta – kaže grupa berača borovnica u Plavu, koji su juče prodavali kilogram za tri eura – kao i lani.

Halim Dervišević kaže da sa svojom porodicom može u borovnjaku da ubere od 10 do 15 kilograma dnevno, ali naglašava da je taj posao izuzetno težak.

- Borovnice beremo isključivo rukama, da se ne bi oštetila biljka i da bi plodovi ostali čisti. Onda ih sortiramo u drvene kutije i transportujemo. Prije desetak godina, kada su otkup vršile zadruge, ljudi su od prodaje borovnice kupovali zimnicu, ogrijevno drvo, obezbjeđivali troškove za školovanje djece… Danas to rade otkupljivači, ali imam utisak da već godinama ne daju realnu cijenu za ovaj veoma kvalitetan šumski plod. Zato bi trebalo da u opštini postoji organizovanije tržište i veća pomoć države poljoprivrednicima, što bi znatno doprinijelo da se ljudi opredijele za uzgajanje borovnice – kaže Dervišević.

U specifičnosti i kvalitet šumske borovnice sa prirodnih plantaža sa

Prokletija imaće priliku da se uvjere i svi oni koji budu boravili u plavskoj opštini od 13. jula, kada počinje tradicionalna manifestacija „Dani borovnice“. U okviru ove manifestacije za posjetioce će po tradiciji biti organizovana berba na nekom od planinskih katuna ovog kraja.

R.G.

Ovaj tekst je preuzet sa adrese http://www.pobjeda.me/2012/07/04/plav-rekordan-rod-borovnice
Počinje međunarodna ljetnja speleološka ekspedicija

 

PLAV, 04.07.2012.

U cilju istraživanja jama i pećina u atraktivnim dolinama Grebaje i Ropojana, na Prokletijama će i ove godine boraviti ljetnja međunarodna speleološka ekspedicija koju će činiti članovi klubova iz Češke, Slovačke, Srbije, BiH i Crne Gore.

Od 2006. godine na ovim prostorima izvedeno je deset istraživanja, a posebno su interesantni bili masivi Bjeliča i Zastana, ali i drugih planina.

Kako je istakao prof. dr Mirko Petrović iz Beograda, koji već nekoliko godina pruža stručnu podršku svim ekspedicijama, do sada je  pronađeno 15-ak velikih objekata i 80-ak manjih.

- Ukoliko budemo radili intenzivno, nadam se da ćemo pronaći i otkriti jedan veliki sistem jama i pećina o čemu ćemo sačiniti studiju sa  stručnim sadržajima – kazao je Petrović.

R.G.

Ovaj tekst je preuzet sa adrese http://www.pobjeda.me/2012/07/04/plav-pocinje-medunarodna-ljetnja-speleoloska-ekspedicija/
Hari Mata Hari na otvaranju "Dana borovnice"

Plav,29.jun.2012.god.

"Prije koncerta i zvaničnog otvaranja manifestacije, u posljepodnevnim časovima nastupiće defile beračica borovnica"

Manifestacija „Dani Borovnice“, trinaesta po redu koju organizuje JU Centar za kulturu Plav biće održana od 13. do 22. jula, a svečano otvaranje manifestacije uveličaće koncert sarajevske grupe “Hari Mata Hari”.

Pokrovitelji manifestacije su Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, a pored ovog, uključen je u sponzori M:tel, Plantaže i Opština Plav. Ove godine je u organizaciju ove značajne manifestacije uključena i Crnogorska kulturna mreža

Umjetnički direktor manifestacije Emil Redžematović za „Vijesti“ je otkrio dio bogatog kulturnog-zabavnog programa, te brojnih aktivnosti koje će se tokom trajanja manifestacije sprovesti.

„Prije koncerta i zvaničnog otvaranja manifestacije, u posljepodnevnim časovima nastupiće defile beračica borovnica kroz centar grada i gradske muzike Kotora. Drugog dana manifestacije biće uprililčena berba borovnica, džip safari i planinski ručak na planinama NP „Prokletije“.

"Plavska sofra" i "Bošeška kužina"

Već 15. jula biće organizovana izložba i prezentacija etno zbirke Plava, a u večernjim satima organizovaće se “Plavska sofra” i “Bokeška kužina”, gdje će se prezentovati i degustirati domaći specijaliteti iz naše opštine i iz pomenutih krajeva sa juga Crne Gore“, kazao je Redžematović. Početkom jula mjeseca, kao i prethodne četiri godine najava ove manifestacije, koja se ogleda u defileu beračica, krenuće iz Prištine

Osim što će brojni turisti koji neće moći doći u Plav, uživo moći pratiti koncert sarajevske grupe putem malih ekrana, Redžematović ističe, da su vrata Plavljana za sve otvorena tokom manifestacije.

„Ovih dana brojni poštovaoci manifestacije nas kontaktiraju kako mogu doći do Plava i kakav je smještaj. U nekom organizovanom smislu Plav i dalje nema mnogo smještajnih kapaciteta, ali za sve koji žele da dođu u Plav, domovi građana su za njih širom otvoreni i pozivam sve da posjete ovu manifestaciju“, kazao je Redžematović. Biće organizvano veče poznate glumice Eve Ras i prezentacija njegog novog romana

Početkom jula mjeseca, kao i prethodne četiri godine najava ove manifestacije, koja se ogleda u defileu beračica, krenuće iz Prištine i tako najaviti svečano otvaranje 13. manifestacije „Dani Borovnice“.

“Evi i Ekrem Jevrić”

Redžematović dodaje, da će pored brojnih pozorišnih predstava, likovnih izložbi i okruglih stolova sa važnim temama, biti organizovano jedrenje Plavskim jezerom, te rafting rijekom Ljuča do Plavskog jezera, te da će 22. jula biti organizvano veče poznate glumice Eve Ras i prezentacija njegog novog romana.

„Radi se o promociji romana „Eva i Ekrem Jevrić“. Eva Ras je napisala roman o vremenu koje je provela zajedno sa našim sugrađaninom Ekremom Jevrićem tokom rijaliti šoua na “Farmi”.

Ona je bila prije nekoliko dana u Grčkoj, gdje je za pomenuti roman dobila najveće priznanje koje se u toj zemlji dodjeljuje, ali i u brojnim gradovima u Srbiji“, kazao je Redžematović.

A.Ibrahimagić (Vijesti)

Plav:Katuni šansa za planinarski turizam

PLAV ,28.jun.2012.god.

Mnogi ljudi iz plavskog kraja koji žive i rade u inostranstvu, ali i strani investitori, sve više su zainteresovani za ulaganje u izgradnju eko-naselja na atraktivnim lokacijama u dolinama Grebaje i Ropojana, pored Hridskog jezera i na Visitoru.

         

Posebno interesovanje vlada kod ljudi iz ovog kraja koji su sada u SAD ili zemljama zapadne Evrope. Oni već par godina traže da im se odobri izgradnja nekoliko eko-turističkih sela u dolini Grebaje i Ropojana kod Gusinja, što bi finansirali sopstvenim sredstvima.

Proteklih dana na Prokletijama su boravili predstavnici NVO Cirih iz Švajcarske, koja je jedna od zainteresovanih za izgradnju eko-katuna. Posebno su bili zainteresovani za atraktivne lokacije doline Grebaje i Ropojana, nedaleko od vodopada Grlja kod Gusinja.

Gerhard Linc iz Ciriha kazao je nakon obilaska ovih lokacija da bi svi objekti bili idealno uklopljeni u ambijent NP „Prokletije“ i ocijenio da bi od takvih turističkih sadržaja opština Plav imala velike benefite.

R.Gruda

Ovaj tekst je preuzet sa adrese http://www.pobjeda.me/2012/06/28/plav-katuni-sansa-za-planinski-turizam

Sa Prokletija do Ulcinja

 

Hajriz Šiljković, prvi plavski paraglajder priprema novi poduhvat: Sa Prokletija do Ulcinja

PLAV , 21.jun 2012.

 

Ukoliko sve bude teklo po planu, a posebno tehnički dio priprema, vjerujem da ću u toku jula ili početkom avgusta izvesti let paraglajdom sa vrha Karanfil, iznad atraktivne doline Grebaje kod Gusinja, preko Albanije, do Velike plaže u Ulcinju – najavljuje prvi plavski paraglajder Hajriz Šiljković.

 Da bi ostvario ovaj jedinstven podvig, Šiljković se već duže ozbiljno priprema. Iz Njemačke je obezbijedio najnoviji padobran sa svom potrebnom pratećom opremom, kao i specijalnu kacigu sa kamerom koja će snimati let. Krajem ovog mjeseca podnijeće dokumentaciju nacionalnoj službi za prelet i letjenje vazdušnim prostorom Republike Albanije i zatražiti odobrenje za prelet preko njihove teritorije.

- Od albanske nacionalne službe za prelet očekujem neophodne podatke, visinske tačke, kojih je osam od Karanfila do Ulcinja, kao i kvalitetnu radio-vezu koja će me voditi dok se budem nalazio iznad teritorije Albanije. Nakon toga posao će preuzeti moja služba navođenja koja će se nalaziti na Velikoj plaži – kaže Šiljković.

Organizator ovog poduhvata je PSK „Hrid“ iz Plava – sekcija za paraglajding, a Šiljković očekuje pomoć od Uprave za sport i mlade opštine Plav, privatnih preduzetnika. Već su se javili i mnogi ljubitelji ovog sporta koji su mu ponudili pomoć.

R.G. (Pobjeda)

 
 
#####
 
Bolje se živjelo u vrijeme karavana

Gusinje,29.maj 2012.god.

Gusinjani se nadaju da će novi put do Podgorice zaustaviti propadanje

Gusinje, živopisna varoš koja već duže vrijeme bije sa državom bezuspješnu bitku i za status opštine, nalazi se bukvalno u crnogorskom zapećku

 

Završetak izgradnje puta od Gusinja i Plava do Podgorice, kroz Albaniju, ne treba očekivati za još dvije godine i svako drugo obećanje u vezi sa tim nije realno i može biti politički motivisano.

Predsjednik Mjesne zajednice Gusinje dr Rusmin Laličić objašnjava da su albanske vlasti počele izgradnju puta Han Hoti – Vrmoša u dužini od 60 kilometara, prije godinu, a da za završetak imaju rok od 36 mjeseci.

 

"To znači da Albanija ima rok još dvije godine da završi put koji bi istovremeno i mi koristili od Gusinja do Podgorice. Mi možemo priželjkivati da oni to završe prije, ali je to teško očekivati ako im je rok još 24 mjeseca", rekao je Laličić.

On dodaje da Albanija ovaj projekat realizuje uz finansijsku podršku dvije evropske banke i da taj projekat podrazumijeva otvaranje oko 3.000 kiliometara puteva na njihovom ruralnom dijelu.

"Među tim putevima je i ovaj koji bi povezao Skadar sa sjeverom Albanije, odnosno sa Tamarom i Vrmošom u blizini Gusinja. Oni su posao započeli prije godinu i već su probili dionicu od mjesta Han Hoti do Tamare. Odatle preostaje da se još probije dionica do Vrmoše", priča predsjednik MZ Gusinje.

Svakoga dana u svakom pogledu sve više nazadujemo

S druge strane, crnogorske vlasti su počele izgradnju puta od Gusinja do Grnčara i obećale da će brzo započeti i prilazni put od Dinoše od mjesta na kojem bi se, prema dogovoru dviju vlada, otvorio novi granični pralaz, u mjestu Grabon ili Cijevna Zatrijebačka.

 "Naše vlasti obećavaju da će te poslove završiti do kraja ove godine. Međutim, tek kada i Albanci završe dionicu koju oni grade, onda ćemo moći konačno da govorimo o otvaranju puta od Gusinja do Podgorice, dolinom rijeke Cijevne kroz Albaniju, o kojem sanjanju generacije ljudi iz ovog kraja, kako u Plavu i Gusinju tako i u dijaspori", kaže Laličić.

Mogu li se, zaista, Gusinje i Plav konačno povezati sa Podgoricom na pedeset kilometara, zaboravljenim putem kroz Albaniju, dolinom rijeke Cijevne, umjesto sadašnjih, okolo-naokolo, preko dvjesta? Lijepih želja za realizaciju tog projekta nije nikada falilo. U novije vrijeme optimistička retorika se pojačavala proporcionalno sa učestalošću izbornih ciklusa.

Gusinje, živopisna varoš koja već duže vrijeme bije sa državom bezuspješnu bitku i za status opštine, nalazi se bukvalno u crnogorskom zapećku. Iz ovog planinskog gradića se sada u nedostatku saobraćajnica može samo nazad.

  "Svakoga dana u svakom pogledu sve više nazadujemo", kiselo se šali Laličić.

On vjeruje da je jedina i najbolja varijanta da se Podgorica približi Gusinju i Plavu, put preko Albanije. Taj put predstavlja još karavansku trasu iz starih vremena. Tuda je, u zlatno doba za Gusinje, bilo najbliže od Skoplja do Dubrovnika. Predanja kažu da je karavanska trasa počinjala čak u dalekoj Kini na istoku, a završavala se u Veneciji, na zapadu.

 

U to vrijeme, nekoliko vjekova unazad, naselje Gusinje imalo je 600 domaćinstava i 200 trgovinskih i zanatskih radnji. Danas lagano odumire, a jedini put, obično bez povratka, odavde vodi za Sjedinjene Američke Države.

Od 1948. za Podgoricu "kružnim tokom"

Kako je i kada ovo malo urbano mjesto postalo saobraćajno slijepo crijevo Crne Gore? Dogodilo se to u vrijeme Envera Hodže i staljinizma 1948. godine, kada su granice prema Albaniji za tadašnju Jugoslaviju postale neprobojni bedem.

Ta vjekovna saobraćajnica je jednostavno prekinuta. Od tada mještani Gusinja i Plava za Podgoricu putuju “kružnim tokom”, preko Berana, Ribarevina i kanjonom Morače.

Osim što je stara karavanska trasa i što su sa albanske strane već počeli radovi, ovaj putni pravac dolinom Cijevne ima i drugih prednosti.

"Vi znate da je Gusinje ispod Prokletija, na nadmorskoj visini od 900 metara, a sredozemna klima, vjerovali ili ne, ovim putem je u neposrednoj blizini", pojašnjava Laličić.

Ranije su i gusinjski iseljenici u Americi iskazali interesovanje da finansijski pomognu u rekonstrukciji puta On kaže da je najveći prevoj na tom putu, od 1.200 metara, u Albaniji, na samo 12 kilometara od Gusinja, dok već poslije 16 kilometra od ove planinske varoši u Crnoj Gori, u Albaniji počinje sredozemna klima i više ne pada snijeg.

"Znači da bi taj put bio veoma lak za održavanje u zimskim uslovima. Ovaj kraj bi i u bukvalnom smislu postao ono što zapravo jeste - ne sjeveroistok, već jugoistok Crne Gore", kaže Laličić.

Ranije su i gusinjski iseljenici u Americi iskazali interesovanje da finansijski pomognu u rekonstrukciji ovoga puta. Dolazeći na ferije sa svih kontinenata oni prelaze milje i okeane, ali uglavnom svi ističu kako im najteže od svega pada dionica od Podgorice do Gusinja. Neki od njih, bogatiji, da bi skratili taj dio puta, kupili su čak i helikoptere.

"Dok se put ne završi, mi ćemo nastaviti sa našim karavanima prijateljstva, kakav je održan i nedavno, umjesto nekadašnjih poznatih „bijelih karavana“. Kada konačno bude profunkcionisao, vidjećete koliko je ovaj put značajan za čitavo Gornje Polimlje. Ovo je najbliža i najprirodnija veza jadranskog i crnomorskog sliva. Nijesu slučajno ovuda vjekovima unazad vodile karavanske trase", kaže Laličić. 

Velike nade u novi put

Šest godina nakon referenduma na kojem su nezavisnost Crne Gore podržali sa 98,5 procenata, stanovnici varošice Gusinje upozorili su da im je strpljenje pri kraju i da bi zbog permanentnog i nezaustavljivog ekonomskog sunovrata mogli poći u kolektivni egzodus za Ameriku, gdje je i onako mnogo više Gusinjana nego što ih ima u rodnom kraju.

Dosta je, naglašavaju Gusinjani, bilo laži i paralaži o dobrim namjerama države za ovaj kraj. Ekonomsko potonuće i nazadovanje kreće se geometrijskom progresijom. Gusinjani izražavaju nadu da će ovaj put, kada jednom konačno bude u funkciji, donijeti investicije i dovesti turiste, kako bi se valorizovali prirodna bogatstva i ljepote.

Alen Šabović kaže da su mu još kao djetetu pričali o velikim trgovačkim karavanima, o Gusinju, koje je imao na stotine dućana, hanova i mehana, o hiljadama ljudi koji krote stambolškim drumom sa istoka na zapad, o nekim srećnijim vremenima koja blijede u sjećanju nadolazećih generacija.

Ahmet Đonbaljaj je istakao da država u dovoljnoj mjeri ne podstiče ekonomski razvoj Plava i Gusinja, što je doprinijelo velikom iseljavanju"Danas je Gusinje dovedeno na marginu, a meni, osim što svom sinu mogu pričati o prošlosti, ostaje da s njim kujemo snove o budućnosti", smatra Šabović.

I Sead Feratović i Adnan Baković se slažu da je za sve Plavljane i Gusinjane taj put od velikog značaja.

"Ostaje da vidimo da li će Vlada realizovati ono što je obećala više puta do sada", kazao je Feratović.

Sirhan Mrkulić je dodao da mu se čini da imaju prevelika očekivanja od ovog putnog pravca.

"Moramo se okrenuti većoj odgovornosti prema radu, sopstvenim interesima i iskoristiti naše prirodne resurse i zaposliti što veći broj građana, kako bi ovaj narod ostao ovdje da živi. U suprotnom, smatram da ćemo ovaj putni pravac iskoristiti da se što brže potpuno iselimo iz ovog kraja u potrazi za boljim životom", kazao je Mrkulić.

Ahmet Đonbaljaj je istakao da država u dovoljnoj mjeri ne podstiče ekonomski razvoj Plava i Gusinja, što je doprinijelo velikom iseljavanju. Put prema Podgorici i prema Dečanima doprinijeće, kaže on, boljoj ekonomiji i investicijama.

"To će uticati na razvoj u svim aspektima života, jer smo do sada bili praktično zatvoreni", kaže Đonbaljaj.

 Tufik Softić, Amil Ibrahimagić(Vijesti)

Foto A.Ibrahimagić

Princ Nikola Petrović drugi put posjetio Plav

PLAV,24.maj.2012.god.

 Princ Nikola Petrović posjetio je juče Plav i razgovarao sa predsjednikom opštine Skenderom Šarkinovićem, koji ga je upoznao sa ekonomskim razvojom opštine i projektima koji se realizuju u ovom kraju.

Princ Nikola je u ime „Fondacije Petrović“ uručio 4.000 eura namijenjenih siromašnim porodicama.

Predsjednik Šarkinović je zahvalio princu Nikoli Petroviću na ovom poklonu i kazao kako je odlučeno da se ova novčana pomoć rasporedi na 100 porodica koje će dobiti po 40 eura.

- Srećan sam što sam danas ponovo u Plavu. Ova naša skromna donacija tek je početak naših budućih akcija solidarnosti sa ljudima u ovom kraju, čija je materijalna situacija dosta teška. Vjerujem da će od „Fondacije Petrović“ biti još pomoći i da je ovo tek početak – kazao je princ Nikola Petrović.

„Fondacija Petrović“ razmatra i inicijativu za donaciju kompleta crnogorskih nošnji za potrebe Kulturno-umjetničkog društva koje radi pri JU Centar za kulturu u Plavu.


Ovaj tekst je preuzet sa adrese http://www.pobjeda.me/2012/05/24/princ-nikola-petrovic-drugiputposjetio-plav
Od Gusinja do Podgorice kroz Albaniju

 

PLAV, 14.maj 2012.god.

U organizaciji Mjesne zajednice 2. avgust, Fondacije „Gusinje”, NVU „Grin Montains”, „Euro za Gusinje” i „Zing” i NVO „Triton”, u subotu je organizovan peti jubilarni „Karavan prijateljstva 2012”.
Karavan, koji je zamišljen s ciljem iniciranja izgradnje puta Gusinje – Podgorica, kroz Albaniju, sa prijateljima iz Tamare i Tuzi sastao na 37. kilometru trase puta, u mjestu Grabon, gdje je planirana gradnja zajedničkog graničkog prelaza. Predsjednik Gradske opštine Tuzi Franjo Ljuljđuraj kazao je da nema veće riječi od riječi prijatelj, jer prijateljstvo čovjek ne gradi sam, već za njega mora imati još ljudi i partnera.
– Ovo je peti po redu susret ovim povodom. Nekada su ovuda išli karavani, konji natovareni hranom, imala su prenoćišta–hanovi, imalo je mlinova, a uskoro će ovuda proći i luksuzni automobili. Zahvaljujem se organizatorima, vama iz Gusinja, ljubiteljima rijeke Cijevne. Mi smo više nego srećni što ste tu i što se družimo. Svi skupa, i Plav i Gusinje, uradili ste puno da se to područje i ta ljepota približi Podgorici i primorju, a i oni tom dijelu Crne Gore. Ja se nadam da ćemo ne zadugo znati datum kada ćemo vozilima moći krenuti do Plava i Gusinja, u interesu obje regije i obije države, jer danas je saradnja imperativ – kazao je Ljuljđuraj.
Dr Rusmin Laličić, kao inicijator i jedan od ideologa ideje za gradnju ovog putnog pravca, naglasio je da mu je čast i zadovoljstvo da po peti put predvodi ovaj karavan.
– Vjekovima su ljudi iz ovih krajeva, kroz bijele kavarane ili druge životne potrebe ovuda prolazili, sarađivali, živjeli, ženili se i udavali, sve dok određena politička dešavanja 1948. godine nijesu prekunula taj put, žilu kucavicu za ljude koji žive na ovom području. Naša ideja se pokazala opravdanom tim prije što su je vlade Crne Gore i Albanije prihvatile i žele realizovati otvaranjem ovog putnog pravca, koji će zaista skratiti distancu i približiti Gusinje Podgorici, čime će svakako narod koji živi duž tog pojasa biti mnogo srećniji i zadovoljniji. Srećan sam što će ovaj granični prelaz biti otvoren i pozivam sve da tog dana dođemo sa svojim porodicama i prisustvujemo ostvarenju tog vjekovnog sna – poručio je dr Laličić.
Glavni koordinator Fondacije „Gusinje” Huso Brdakić je kazao da se Fondacija uključila u organizaciju ovog karavana prijateljstva zajedno sa ljudima iz GO Tuzi, te da ona održava bilateralne sastanke sa „našim ljudima iz Vlade, što će, nadam se, dati željene rezultate”.
Milan Paunović je podsjetio na aktivnosti koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova imalo u prethodnom periodu po pitanju projekta puta, do predloga sporazuma o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza.
– Obavezali smo se i mi i institucije Albanije da se izgradi zajednički granični prelaz i uspostavi zajednička granična kontrola, a u naredne dvije godine vjerujem da će biti probijen put i na teritoriji republike Albanije. Izgradnjom ovog putnog pravca daćemo značajan doprinos unapređenju dobrosusjedskih odnosa dvije držva, bržem razvoju privrede i doprinosu integracijama obje države u EU – naglasio je Paunović.
N.Vujačić

Na tender se javilo šest izvođača
Ispred Direkcije za saobraćaj Ervin Adrović istakao je da je urađen glavni projekat ove dionice, a kojem treba da se pridoda krak dug 312 i širok šest metara, što će koštati oko 135.000 eura.
– Taj krak treba da bude spoj puta prema Skadru i mjesta gdje će biti granični prelaz u Grabonu. Tender je raspisan, a otvaranje pristiglih ponuda je u ponedjeljak, 14. maja, sa očekivanjem da će za 15 dana sve formalnosti oko izvođača radova i potpisivanja ugovora biti gotove. Ono što je bitno jeste da se na tender prijavilo već šest izvođača i da će u ovoj godini taj posao biti završen – istakao je Adrović.

Izvor: Dan

Plav: Za više turista treba pomoć i države

 

AMBICIOZAN PROJEKAT

Plav,07.maj 2012.god.

U informaciji se navodi da je nedostatak prave prezentacije turističkih potencijala i agresivne propagandne ponude, te neizgrađena infrastruktura, ozbiljno organičenje

 

Sekretarijat za privredu, razvoj i finansije opštine Plav, i pored skromnog budžeta, pripremio je ambiciozan plan aktivnosti za turističku sezonu.

„Značajne aktivnosti biće realizovane na planu stvaranja uslova za kulturne sadržaje. U tom pravcu biće obrazovan Savjet za pripremu i praćenje Plavskog kulturnog ljeta, jednomjesečna manifestacija. Svakako najznačajniji su Plavski književni susreti, vajarska kolonija, izložbe slika, pozorišne predstave. Vrlo zapažena već tradicionalna kulturno-turističko-poljoprivredna manifestacija Dani borovnice, susret dijaspore 31. jula u Grebajama kod Gusinja, Tradicionalni zavičajni susreti koji se održavaju u Vusanju, zatim tradicionalni zavičajni susreti koji se održavaju 2. avgusta na Ali-pašinim izvorima u Gusinju.

 Sa organizovanjem kulturno-umjetničkog programa u centru grada, ova manifestacija privlači pažnju mnogih turista i iz drugih krajeva Crne Gore, pa i šire, tako da je prošle godine po našim procjenama bilo više hiljada posjetilaca. Turistička ponuda ovog područija biće obogaćena već tradicionalnim turističko-sportskim manifestacijama - Dani behara, Limska regata, Gusinjsko ljeto, Skokovi sa mosta na Limu, fudbalskim turnirima, Likovna kolonija, Književni susretu i brojne druge sportske manifestacije“, navodi se u informaciji o pripremi turističke sezone za tekuću godinu.

 U informaciji se navodi da je potrebno da resorno ministarstvo posveti više pažnje promociji turističkih potencijala ove opštine, te finansijski pomogne zainteresovanim subjektima iz oblasti turizma.

Kako se dodaje, neophodno je preduzeti mjere i očistiti gradska naselja i zone atraktivnih turističkih lokaliteta - Plavsko jezero, Hridsko i Visitorsko jezero, Ali-pašine izvore, izvorište Lima, vodopad Grlje, dolinu Grebaje. Prioritet je i uređenje glavne deponije smeća, te održavati postojeće zelene površine.

U informaciji se navodi da je nedostatak prave prezentacije turističkih potencijala i agresivne propagandne ponude, te neizgrađena infrastruktura, ozbiljno organičenje za razvoj turizma plavske opštine. Konstatovano je da hoteli i moteli u ovoj opštini broje oko 200 ležajeva, te da mjesta za prenoćište ima samo za pedeset osoba u privatnim sobama, što je pokazatelj da su u ovoj opštini potrebni veći kapaciteti kada je broj ležajeva u pitanju.

Tekst i slike: Amil Ibrahimagić (Vijesti)

Kolašin:Projekat"Farm tour" vrijedan 100.000 hiljada eura

KOLAŠIN, 7.maj 2012.god.

Pokretanje deset pilot farmi na području opština Plava i Andrijevivce je suština projekta „Farm tour“ kojeg realizuje Regionalma turistička organizacija za područje Bjelasice, Komova i Prokletija sa partnerima iz Albanije, iz regiona Kuket.

Kako je na konferenciji za štampu istakla, Tanja Drakula Medenica, direktorica RTO, vrijednost ovog projekta je 96.279 eura a kao oblik prekogranične saradnje je podržan sa 79.238 eura sredstvima evropskih fondova.

Za deset pilot farmi na području Andijevice i Plava će se kroz realizaciju ovog projekta obezbijediti najmodernija oprema za različitu farnersku proizvodnju.Farme će biti „umrežene“ sa turističkom privredom toga područja kako bi zdrava hrana afirmisala i turistički proizvod.Radiće se i na brendiranju farmerskih proizvoda a razmjenjivaće se recepti i iskistva ovog regiona u proizvodnji i plasmanu originalne proizvoidnje.

Predsjednik Opštine Plav. Skender Šarkinović je ocijenio da će se i ovim projektom na pravi način promovisati potencijali Plava.Na tom planu se puno očekuje i od najmlađeg nacionalnog parka u Crnoj Gori – NP „Prokletije“ a razlog za dodatni optimizam je izgradnja puteva kojima će potencijkali Plava biti svima bliži.Menadžer opštine Andrijevica, Miodrag Ivanović je naglasio potrebu dobre saradnje svih opština regiona koji se i teritorijom ali i načinom života naslanjaju jedni na druge.Andrijevica ima dosta prostora da se i turistički i poljoprivredni proizvod podigne na veći nivo a projekat „Farm tour“ će biti potreban izazov za ovdašnje farmere.

Na presu RTO predstavljene su aktivnosti u oblasti izdavačke djelatnosti gdje početkom aprila izdan izdat info-flajer na crnogorskom i engleskom jeziku.Za štampu se priprema  mini kuvar regiona gdje će se naći poznati restorani i ugostiteljski objekti sa gatro ponudom i receptima karakteriustičnih jela regiona.Takođe je najavljeno da će terasa ispred zgrade RTO u centru Kolašina, biti iskorišćena za otvaranje internet kafea u skladu sa potpisanim sporazumom sa kompanijom Telenor.

Dr.Drašković

http://www.pobjeda.me/2012/05/06/kolasin-projekat-%e2%80%9efarm-tour%e2%80%9d-vrijedan-100-000-eura/
Na području opštine Plav nema teških krivičnih djela

PLAV, 7. maj 2012.god.

 

Stanje oblasti kriminaliteta na području Ispostave policije Plav,za prošlu godinu,a na osnovu postojećih pokazatelja,ocjenjuje se povoljno,a rad službenika ove ispostave je veoma dobar.

Za razliku od prethodnih godina,u prošloj godini nije bilo teških krivičnih djela – ubistava,ubistava u pokušaju ili nanošenje teških tjelesnih povreda niti masovnih tuča, navodi se u najnovijoj inforamciji o stanju bezbijednosti na teritoriji opštine Plav u 2012.godini.

U informaciji se posebno naglašava imovinska sigurnost građana,da je evidentno smanjenje broja maloletnika kao izvršioca krivičnih djela u ovoj opštini.

Službenici Ispostave policije Plav su 2011.godine dali značajan doprinos na identifikovanju i otkrivanju krivičnih djela i izvršilaca iz oblasti opojnih droga – gdje su rasvijetljena tri krivična djela i procesuirana u dvije krivične prijave protiv tri lica sa teritorije opštine Plav. Na ovom polju aktivnosti operativnih službenika ispostave Plav,ostvarene su uz izuzetnu saradnju sa Filijalom za suzbijanje opojnih droga iz Područne jedinice Berane.

U 2011.godini,na suzbijanju privrednog kriminaliteta ukupno je registrovano 24 krivična djela,a podnijeto je ukupno tri krivične prijave protiv NN lica,koja su kasnije otkrivena.Materijalna šteta obuhvaćena krivičnim prijavama iznosti 160.627 eura.

U izvještajnom periodu službenici ove Ispostave su privremeno oduzeli oružja devet komada,koje je bilo u ilegalnom posjedu,kao i dva komada oružja u legalnom posjedu.Oduzeto je 15 komada razne vrste municije,kao i pronalaženje jedne bombe – kašikare.Takođe u 2011.godini privremeno je oduzeto 15 vozila,200 paketa cigareta marke „prestige“.

Što se tiče bezbijednosti saobraćaja, u 2011.godini ukupno su registrovane 24 saobraćajne nezgode, od toga u 14 slučajeva je pričinjena znatna materijalna šteta,jedno je poginulo lice i 12 povrijeđeno,što je u odnosu na 2010.godinu ohrabrujući podatak ako se zna da je te godine registrovano 36 saobraćajnih nezogda sa 4 poginula lica i 29 povrijeđenih.Ipak,zabrinjava podatak da je u 2011.godini registrovano 2.106 prekršaja što  u odnosu na prethodnu godinu predstavlja znatno povećanje kada je tada bilo svega 931 prekršaj.Službenici policije Plav su prošle godine oduzeli 103 vozačke dozvole,134 reg.tablice i 15 vozila.

U svakom slučaju,na veoma povoljan bezbijedonosni ambijent u Plavskoj opštini,uticale su stalne i redovne preventivne radnje, mjere i aktivnosti svih službenika u Ispostavi policije Plav,kaže se u informaciji.

R. Gruda

http://www.pobjeda.me/2012/05/06/na-podrucju-opstine-plav-nema-teskih-krivicnih-djela/

Djecu sa smetnjama u razvoju treba na vrijeme voditi doktoru

 

Plav,7. maj 2012.god.

Purišić kaže da na području plavske opštine ima oko 40 djece i omladine sa smetnjama u razvoju

Podstaknut stalnim radom sa svojim djetetom sa smetnjama u razvoju, Enes Purišić je nedavno osnovao NVO "Udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju" u Plavu, kako bi na taj način i ostalim roditeljima koji imaju djecu sa smetnjama u razvoju sa područja plavske opštine život učinio boljim i ljepšim.

"Svakako da sam radom sa svojim djetetom i posjetom savjetovalištima i specijalističkim bolnicama stekao neku praksu. Strogo uz tu stečenu praksu kroz rad sa svojim djetetom odlučio sam da zajedno sa ostalim roditeljima radimo na poboljšanju života djece i omladine sa smetnjama u razvoju u ovom kraju", kazao je Purišić.

On je apelovao na sve roditelje djece i omladine sa smetnjama u razvoju da na vrijeme odvedu svoju djecu kod ljekara, a nakon blagovremene evidencije problema u razvoju djece i kasnije rada sa njima, rezultat neće izostati, što je i on kao roditelj djeteta sa smetnjama u razvoju prepoznao.

Problem što prije rješavati

"Što se prije problem primijeti, treba ga prije rješavati. Smetnje u razvoju kod mog djeteta odražavale su se nerazumnim govorom, lošim zapažanjem, puvučenošću, te privrženošću gledanja televizora i igranja igrica za kompjuterom."

"Nakon brojnih terapija i rada koji je uložen, stanje je dosta poboljšano i ona ide u prvi razred osnovne škole u Plavu, gdje smo mi kao roditelji kroz uzajamni rad sa njenom nastavnicom zadovoljni postignutim rezultatima. Poslije rada sa stručnim ljudima pomaci su veliki, ali na tom poslu treba da bude uključena cijela porodica", kazao je Purišić, pozvavši roditelje da se priključe NVO kako bi zajedničkim radom svojoj djeci uljepšali život.

NVO "Udruženje roditelja, djece i omladine sa smetnjama u razvoju" iz Plava pokrenulo je odmah aktivnosti na poboljšanju života takve omladine i njihovoj što boljoj socijalizaciji i uključivanju u redovne tokove u društvu.

Iako mlada organizacija, trude se, kaže Purišić, da okupe što više roditelja, kako bi zajedničkim snagama poboljšali život ove populacije.

Nijesu svi voljni da sarađuju

Purišić kaže da na području plavske opštine ima oko 40 djece i omladine sa smetnjama u razvoju.

"Postoje naznake da je broj pripadnika ove populacije u našoj opštini veći od 40, ali i dalje ima roditelja koji nijesu voljni da sarađuju, jer su to još uvjek tabu teme. Pojedini očekuju i da će se ti problemi riješiti sami od sebe i tokom odrastanja i sazrijevanja djece stanje normalizovati", kazao je Purišić, naglašavajući da je to pogrešan pristup.

Zahvaljujući aktivnostima Udruženja, u posljenje vrijeme se javljaju roditelji.

"To je za sada dosta stidljivo, ali ima pomaka. Zainteresovani roditelji nam se mogu javiti i biti uključeni u projekat koji trenutno realizujemo, sa stručnim saradnicima koji rade sa djecom", kazao je Purišić, istakavši dobru saradnju sa osobljem Doma zdravlja u Plavu, te dječijim savjetovalištem u Beranama, koji pružaju dobre usluge i upućuju na dalje korake u liječenju.

Fale prostorije za rad

Purišić je kazao da NVO trenutno nema svoju stalnu kancelariju i da bi im posjedovanje adekvatnog prostora znatno olakšalo aktivnosti.

"Projekat se zasniva na angažovanju medicinskih stručnjaka psihologa i defektologa jednom nedjeljno, u planu je angažovanje fizioterapeuta i logopeda, koji će raditi sa djecom i omladinom sa smetnjama u razvoju."

"Sredstva za projekat su obezbijeđena od igara na sreću i trajaće osam mjeseci. Projekat realizujemo u iznajmljenom prostoru, koji ćemo zbog manjka finansijskih sredstava koristiti samo dok traje ovaj projekat, jer za sada nemamo nikakvu finansijsku pomoć, kako bi imali stalnu prostoriju", kazao je Purišić.

No i pored takvog stanja, NVO je za vrlo kratak prethodni period realizovala dva projekta, dodjelu poklon paketića svojim članovima koji su obezbijeđeni od Saveza udruženja roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama „Naša inicijativa“ sa sjedištem u Podgorici.

Autor: Amil Ibrahimagić (Vijesti)

Izlio se seoski potok, ugrožene kuće

GUSINJE; 20. april 2012

Mještani su odmah obavijestili opštinski tim za upravljanje u vanrednim situacijama, čiji su članovi izašli na lice mjesta

U selu Kruševo nedaleko od Gusinja, seoski potok je probio svoje korito i nanio

veliku količinu granja i pijeska na seoski put i obližnja imanja.

Mještanin Nedžed Radončić kazao je da je mehanizacija čistila korito prethodnih dana, ali da je kiša doprinijela jačini potoka, te da su ugrožene obližnje kuće.

„Rođaci su me jutros oko 11 časova obavijestili, da je potok probio svoje korito. Ugroženo je 15 stambenih objekata i okolnih imanja koja se nalaze u blizini“, kazao je Radončić, dodajući da problema sa izlivanjem tog potoka imaju odavno.

Mještani su odmah obavijestili opštinski tim za upravljanje u vanrednim situacijama, čiji su članovi izašli na lice mjesta.

„Mehanizacija koncesionara „Miki-trans“ iz Gusinja angažovana je odmah na čišćenju korita i ono će biti privremeno sanirano“, kazao je koordinator Opštinskog tima za upravljanje u vanrednim situacijama Rahman Markišić.

Tokom dana osim Kruševa, članovi opštinskog tima obišli su rijeke Grnčar, Vruja, Dolja, Jeseničku i Plavsku rijeku, koje su na ivici izlivanja na više mjesta.

A.Ibrahimagić (Vijesti)

Plav: Neke rijeke na ivici izlivanja,kritični potoci u Kruševu

Plav,18.april 2012.god.

Obilne kiše tokom prethodnih dana, na teritoriji opštine Plav doprinijele su da se nivo gradskih i seoskih rijeka poveća u velikoj mjeri, što je alarmiralo i opštinski tim za upravljanje u vanrednim situacijama.

Koordinator tima Rahman Markišić kazao je da se već obilaze kritična mjesta gdje su moguća izlivanja rijeka, kako bi se preduzeli dalji koraci i spriječile štete.

 

 „Članovi opštinskog tima obilaze kritične rijeke čiji vodostaji znaju da pričine veliku materijalnu štetu stanovništvu.Stanje je za sada u redu, ali su neke rijeke na ivici izlivanja.

Ono što je preduzeto zajedno sa lokalnim koncesionarima jeste da se saniraju potoci u selu Kruševo kod Gusinja, koji prilikom izlivanja pričinjavaju znatnu materijalnu štetu stanovništvu tog kraja“, kazao je Markišić.

A.Ibrahimagić (Vijesti)

Albanija približava Gusinje i Podgoricu

 

NASTAVLjENI RADOVI NA REKONSTRUKCIJI PUTA VAŽNOG ZA RAZVOJ OPŠTINE PLAV

GUSINjE,08.april 2012.god.

Sa stabilizacijom vremenskih prilika nastavljeni su radovi na rekonstrukciji puta Gusinje-granični prelaz Grčar i dalje prema Podgorici ali preko teritorije Albanije. Radi se o modernoj saobraćajnici dugoj 5,5 kilometara, širine 6,6 metara. Radove je obišao i prvi čovjek opštine Plav Skender Šarkinović, koji je kazao, da je zadovoljan njihovim tokom što, kako naglašava, ukazuje da će čitav posao biti završen u planiranom roku.
-Zadovoljan sam kako se čitav posao odvija. Direkcija za saobraćaj veoma angažovano pristupa poslu i daje puni doprinos za kvalitetno i pravovremeno izvođenje radova. Ovakvom dinamikom stvaraju se uslovi da se čitav posao završi u predviđenom roku, a to je novembar 2012. godine. Prema onome što sam vidio na licu mjesta vjerujem da će radovi biti ranije završeni. Tu umnogome ide na ruku što se materijal potreban za pravljenje nasipa i proširenja puta koristi iz samog proboja trase. Sve je izvjesnije da će se završetkom ovog projekta ispuniti naša očekivanja za brži i kvalitetniji razvoj opštine, jer će ovaj put dati veliki doprinos u tom pravcu – zadovoljan je Šarkinović.
Investor projekta vrijednog 2.066.000 eura je Direkcija za saobraćaj Crne Gore, dok je izvođač radova „Tehnoput“ iz Podgorice. Izgradnjom ove dionice, te pravca kroz teritoriju republike Albanije, put od Gusinja do Podgorice biće kraći za 130 km. N.V.(Dan)

Etno muzej Redžepagića

 Plav,o1.04.2012.god.

Porodica iz Plava sačuvala i mangal star 400 godina

Porodično su čuvali i sakupljaju stare predmete, pa je Redžepagić 1991. godine i zvanično otvorio muzej u svom porodičnom domu

 

Nastavivši tradiciju svoje porodice Šućo Redžepagić vrijedno čuva porodično blago i blago plavsko-gusinjskog kraja u svom etnomuzeju, kojeg čini preko 2.500 vrijednih eksponata.

Nakon što su njegov otac i djed sakupljali i čuvali vrijedne predmete iz tog kraja, Redžepagić je 1991. godine i zvanično otvorio muzej u svom porodičnom domu.

 Redžepagić je kazao da potpuno sam održava eksponate, a uz pomoć braće koja ne žive u Plavu, kupuje nove predmete koji mogu biti interesantni za posjetioce tog privatnog muzeja, u kojem je ulaz besplatan.

Većinom predmete moramo kupiti, jer narod slabo poklanja, a često im vrijedne stvari, koje sada ne koriste čame u nekim ostavama ili podrumima."Naši stari su sakupljali eksponate i to nam je porodična tradicija, koju sam ja sa braćom nastavio. Moj otac je 1960. godine veliki dio eksponata poklonio Nacionalnom muzeju na Cetinju, a onda smo obnovili očev muzej, koji je veoma dobro napredovao u proteklim godinama. Od te godine vrata muzeja su svakodnevno otvorena za sve zainteresovane, a ulaz je naravno besplatan. Najviše eksponate nalazimo u Bosni i Hercegovni, na Kosovu i u Srbiji, a osim njih, tu su i brojne evropske zemlje. Sa cijenama prolazimo različito, kako naiđete na nekog prodavnca i pogodite se. Većinom predmete moramo kupiti, jer narod slabo poklanja, a često im vrijedne stvari, koje sada ne koriste čame u nekim ostavama ili podrumima. Smatram da je bolje ovdje da čuvamo te predmete koji govore dosta o našoj prošlosti nego da su negdje zatureni i da propadaju. Nijesam nikome tražio nikakvu pomoć, i nije mi niko pomagao, ovo je porodični muzej i porodica ga i stvara", kazao je Redžepagić.

Za kafu, čaj, zagrijavanje...

 Kako je objasnio, pored brojnih eksponata, posjeduje i „Alaturko“ sobu, karakterističnu za tadašnje porodice Plava i Gusinja. Redžepagić ističe da je za njega i njegovu porodicu najvredniji eksponat mangal, koji je koristila njegova porodica, dok ostale ne odvaja, jer svaki eksponat podjednako voli, čuva i održava.

„Mangal se koristio za pravljenje kafe i čaja, te zagrijavanje sobe. Ovaj koji je u mojem posjedu je koristila moja porodica, i star je od 350 do 400 godina. Mangal je 1912. godine bio ukraden iz naše porodične kule, ali je moj otac uspio da ga nakon određenog vremena pronađe, doduše ne kompletnog, jer mu je falio poklopac“. kazao je Šućo.

Redžepagić ističe, da je zainteresvanost velika, posebno od ljudi koji žive van Crne Gore. Na pitanje da li je bilo ponude za kupovinu njegovih eksponata, odgovara potvrdno.

„Ljudi koji posjećuju ove krajeve tokom ljeta uvjek dođu da pogledaju ono što imamo u muzeju. Bilo je ljudi sa svih stana svijeta, od Crne Gore i Evrope preko Amerike, Kanade i Australije, do azijskih zemalja. Imao sam dosta ponuda da prodam neke od eksponata, a takođe sam imao ponudu i od čovjeka iz jedne od arapskih zemalja, da kupi čitav muzej, što je izgledalo veoma primamljivo. Za sada nema govora o tome, na prodaju nije nijedan predmet koji imamo u muzeju“, kategoričan je Redžepagić.

U muzeju i 180 časovnika

Šućo Redžepagić je sigurno jedan od onih koji posjeduje najviše časovnika. Ono što svi posjetioci odmah primijete od samog ulaza u muzej, jesu časovnici, kojih ima 180, što ručnih što zidnih.

Oni najviše svjedoče koliko se eksponati dobro održavaju, jer svi časovnici rade i broje sate.

“Ovdje možete vidjeti sve ono sa čime su raspolagali naši djedovi i pradjedovi, pa i dalje, stvari koje su im bile neophodne za tadašnji život, što drvenih, što metalnih stvari. Predmeti su vezani za potrebe tadašnje porodice, ali imamo i oružje. Posjedujemo brojne pištolje i mačeve koji su stari od nekoliko desetina do nekoliko stotina godina“, kazao je Redžepagić.  Amil Ibrahimagić (Vijesti)

Uginula stoka i u sobi kraj starice

 

MJEŠTANI BREZOJEVICA KOD PLAVA UPUTILI ZAHTJEV NADLEŽNIM SLUŽBAMA ZBOG OPASNOSTI OD ZARAZE

PLAV, 27.03.2012.god.

 Mještani Brezojevica uputili su zahtjev komunalnoj, sanitarnoj i veterinarskoj inspekciji u Plavu da preduzmu potrebne mjere radi uklanjanja uginule stoke, vlasništvo njihove komšinice koja zbog starosti nije u stanju da se brine o životinjama.
Mještani su u zahtjevu naveli da se oko uginule stoke okupljaju psi lutalice koji raznose meso i kosti po naselju, a napadaju i prolaznike, pa naročito strahuju za djecu. Naglim porastom temperature počeo je da se širi i nesnosni smrad, a postoji opasnost i od zaraze.
– Riječ je o starici koja ima preko 80 godina i živi sama. Ona je nemoćna da se brine o stoci, ali ne želi da je se odrekne, niti da s bilo kim sarađuje. Drži veći broj goveda, nešto ovaca i živine. Ima i nekoliko pasa koji su agresivni. Zimus joj je uginulo pet krava. Kad krava ugine, ona je pokrije ćebetom i čeka da psi razvuku lešinu. Starica nema ni vodu, niti bilo kakvih uslova za higijenu. Na naš zahtjev, dolazio je veterinar mr Zuvdija Jasavić, i u sobi u kojoj ona živi i spava našao dvoje uginulih teladi. Kazao je da ona nije i stanju ni o sebi da brine, a kamoli da drži stoku. Tražili smo od predsjednika opštine Skendera Šarkinovića da se to pitanje riješi, što je on i obećao, ali insistiramo da to bude što prije, jer ovo više ne možemo da trpimo – izjavio je za „Dan” Gavro Otašević, jedan od potpisnika zahtjeva.
Prema njegovim riječima, ekipa komunalnog je iz štale i s drugih mjesta pokupila ostatke uginulih životinja, ali se pribojavaju novih problema. Traže i da se čitav taj prostor dezinfikuje.
Šarkinović je kazao da je inspekcija, u saradnji s komunalnom službom, intervenisala i da će vršiti dalji nadzor ovog slučaja, shodno svojim nadležnostima.
– Plaćali smo čovjeka da se brine o toj stoci, ali je dio stoke uginuo vjerovatno od posledica jake zime. Razgovarao sam i s direktoricom Centra za socijalni rad u Plavu, Brankom Đukić, da se i ova ustanova uključi u rješavanje ovog problema – kazao je Šarkinović. N.V. (Dan)

I dalje neprohodno

 

Opštini Plav nedostaje novca i goriva da očiste seoske puteve

Plav,19.03.2012.god.

Ipak se visina sniježnog pokrivača koja je Plav zadesila u februaru i sada odražava na finansijsko stanje opštine

Stanje u plavskoj opštini nakon velikih sniježnih padavina znatno se u zadnjim sunčanim danima popravlja, ali je mehanizaciji koja čisti lokalne puteve ostalo da očiste još nekoliko seoskih puteva.

Ipak se visina sniježnog pokrivača koja je Plav zadesila u februaru i sada odražava na finansijsko stanje opštine, što u velikoj mjeri otežava čišćenje puteva do najudaljenijih sela u ovoj opštini, jer su zalihe goriva davno potrošene.

Nedavna novčana pomoć Vlade Crne Gore u iznosu od 5.000 eura po svim izgledima nadležnih u Plavu je nedovoljna za konačan završetak posla oko čišćenja puteva do najudaljenijih sela.

Gradonačelnik Skender Šarkinović kazao je "Vijestima" da je put prema Zagrađu očišćen, te da je ostalo još par sela i zaseoka do kojih treba pročistiti put, te da fali goriva kako bi mehanizacija završila posao do kraja.

Očekujem dodatni napor i razumijevanje nadležnih državnih institucija, za još nešto sredstava jer započete poslove moramo završiti.„Uz velike napore uspjeli smo da stignemo do sela Zagrađe, međutim, ostali su nam zaseoci u Dosuđu, Velici i Jarima, Babinom Polju, Budojevićama , Zabelju i Hotima, na čijim putevima se nalazi naša skrona mehanizacija.Osim ovih seoskih puteva, ostao nam je neočišćen put od sela Dolje do kuća Ljuljaševića prema turističkom izletištu Grebaje, na kojem će mehanizacija morati uložiti značajne napore u čišćenju tog putnog pravca, jer se visina sniježnog pokrivača iznosi oko jednog metra. Dakle, poslovi na raščišćavanju tih sniježnih pravaca intezivno se odvijaju i mislim da se posao na konačnoj normalizaciji stanja na seoskim putevima privodi kraju. Očekujem dodatni napor i razumijevanje nadležnih državnih institucija, za još nešto sredstava jer započete poslove moramo završiti, što nam u konačnom i otežava situacija u nemaštini goriva i novčanih sredstava za kupovinu istog“, kazao je Šarkinović.

Sniježno nevrijeme, donijelo je između ostalog, opštinskoj komisiji za procjenu šteta od elementarnih nepogoda preko 400 zahtjeva za nadoknadu od elementarnih nepogoda , a nakon završetka kompletnog posla na čišćenju puteva do krajnjih sela, aktivnosti komisije će se intezivirati, da bi odredila pravedne nadoknade, a predhodno utvrditi stvarno stanje na terenu ove opštine.

Tekst i slike : A.Ibrahimagić (Vijesti)

Stigle pare za gorivo

 NA PODRUČJU OPŠTINE PLAV NASTAVLjENO RAŠČIŠĆAVANjE LOKALNIH PRAVACA

PLAV, 08.03.2012.god.

Normalizacija stanja na području opštine Plav polako ulazi u završnicu. Ostalo je da se očisti od sniježnih smetova još nekoliko lokalnih putnih pravaca, i to prema najudaljenijim seoskim područjima.
Predsjednik Opštine Plav Skenedr Šarkinović kaže da je od Vlade Crne Gore pristigla pomoć od 5.000 eura namijenjenih za obezbjeđenje goriva kako bi mašine mogle da nastave svoj posao.
– Proboj puta prema Jarama i Babinom Polju sada brže odmiče, jer je u pomoć skideru stigla i utovarna lopata. Takođe, iznađena je mogućnost da se i u pravcu Zagrađa uputi jedan skider koji će završetkom tog pravca krenuti preko Dolje do kuća Ljuljaševića. Dakle, poslovi na raščišćavanju tih najtežih pravaca intenzivno se odvijaju i mislim da se posao na konačnoj normalizaciji stanja od sniježnih nepogoda privodi kraju. Inače, od Vlade smo prekjuče dobili još 5.000 eura za potrebe goriva, što će nam poslužiti za određen dio posla, ali ne i za konačan završetak, te očekujem i taj dodatni napor i razumijevanje za još nešto sredstava, jer započete poslove moramo završiti. Važno je reći da otvaranjem ovih pravaca iz blokade izbavljamo i stočare koji tu žive sa svojim stadima i kojima je hrana za stoku na izmaku, jer je poznato da oni imaju kotare na više mjesta u planini, koji su sada potpuno blokirani – kaže Šarkinović.
On je naglasio da završetkom ovih poslova aktivnosti će se intenzivirati na radu komisije na utvrđivanju procjene šteta od sniježnih nepogoda, jer je pristiglo više od 400 zahtjeva, i mora se utvrditi stvarno stanje, kako bi se odredile pravedne nadoknade.
N.V.(Dan)

 

Tuže Opštinu jer im je ubijen kućni ljubimac

 PLAV,07.03.2012.god.

Glavni administrator Opštine Plav Adem Miljuš kazao je da Opština nema veze sa akcijom odstrela pasa


Revoltiran akcijom ubijanja pasa koja se za vikend dogodila u Gusinju, Adel Omeragić kojem je tom prilikom stradao kućni ljubimac njegovog ujaka, najavio je tužbu protiv Opštine Plav, jer je, prema njegovim informacijama, Opština nalogodavac pomenute akcije.

"U Gusinju je u subotu oko osam časova izvedena akcija ubijanja pasa lutalica. U akciji je prema mojim saznanjima učestvovalo osam lovaca iz Lovačkog društva "Maka Karanfil" iz Gusinja, koji su najvjerovatnije po naredbi Opštine Plav dobili zadatak, da sve lutalice potamane tog dana. Tog jutra je, nažalost, ubijen i kućni ljubimac mojeg ujaka, koji se igrao ispred kuće, ali je završio kao i ostali psi lutalice", kazao je Omeragić.

 On tvrdi da je pas imao ogrlicu oko vrata, ali da je nakon što je ubijen ogrlica nestala.

"Pas je imao ogrlicu, što znači da nije lutalica, već kućni ljubimac. Lovac koji je ubio psa je nakon te egzekucije skinuo ogrlicu, tako da izgleda, kao da je pas zaista bio lutalica", kazao je Omeragić.

Predsjednik Lovačke organizacije "Maja Karanfil" Srđan Pavićević, kazao je "Vijestima", da o pomenutoj akciji nije bio obaviještenOn je "Vijestima" kazao, da je ovo drugi kućni ljubimac njegove porodice koji strada na ovakav način, te da su nakon ovog slučaja, angažovali advokata, kako bi potražili pravdu, te zaštitili kućne ljubimace ubuduće.

"S obzirom da je na snazi Zakon o zaštiti dobrobiti životinja, pitam se otkud organizatoru pravo da vrši ovu protivzakonitu radnju. Ovaj zakon Skupština Crne Gore je usvojila 2008. te je ista dala preporuku opštinama da u roku od dvije godine od usvajanja zakona, moraju obezbijediti azil za pse lutalice. Međutim, Opština Plav izgleda prkosi zakonima ove zemlje, tako da osim što nije obezbijedila azil, dozvoljava ili organizuje ovakve akcije, što je još veći prekršaj. Mi smo već angažovali advokata, tako da ćemo podnijeti krivičnu prijavu, jer ovo je drugi kućni ljubimac moje porodice, koji na ovakav način strada", kazao je Omeragić.

Lovci i Opština ne znaju ko je pucao

Predsjednik Lovačke organizacije "Maja Karanfil" Srđan Pavićević, kazao je "Vijestima", da o pomenutoj akciji nije bio obaviješten.

"Nas niko nije obavijestio ni o čemu i nikakve veze nemamo sa tim", kazao je Pavićević.

Glavni administrator Opštine Plav Adem Miljuš kazao je da Opština nema veze sa pomenutom akcijom, te dodao, da je svaki vlasnik dužan, da bude prisutan uz svog kućnog ljubimca.

"Vlasnik psa je dužan da bude sa svojim kućnim ljubimcem, kada ide u šetnju, odnosno, kada pušta psa. Pas bi po zakonu morao da ima i odgovarajuću masku, a gazda obavezno mora biti uz njega, a ne da ga pušta samog. Što se tiče odstrijela, to su pojedinačni slučajevi, a ko je pucao mi ne znamo. Opština nema veze sa tim. Nama svakodnevno pristižu zahtjevi od građana, da se pojavio veliki broj pasa lutalica, međutim, skroman budžet nam ne pruža mogućnost rješavanja ovog problema, jer ni bogatije opštine od naše nemaju azile za pse", kazao je Miljuš.

 Tekst i slika Amil Ibrahimagić(Vijesti)

Bratstvo Koljenovića iz Njujorka donira vozilo za gusinjsku ambulantu

GUSINJE 01.03.2012.god.

Jedan od aktivista „Kolenovic Family Association, Inc“, Sanel Koljenović iz Njujorka, vlasnik firme „Auto-industrija“, inače rođeni Gusinjanin, doniraće jedna ambulantna kola sa svom pratećom opremom za Zdravstvenu stanicu u rodnom Gusinju.

- Bratstvo Koljenović još jednom dokazuje jedinstvo i želju da na svaki način pomogne svome rodnom kraju. U toku su kontakti oko ustupanja vozila između Ministarstva zdravlja Crne Gore i predstavnika kompanije „Kolenovic family Association, Inc.“ i traži se riješenje da vozilo brzo stigne u Gusinje i bude na raspolaganju građanima Gusinja i okoline – rekao je Koljenović.

Podsjećamo da je prije četiri godine „Fondacija Gusinje“ finansirala rekonstrukciju postojećih prostorija zdravstvene stanice u Gusinju i opremila ih potrebnom opremom, a iz Njujorka najavljuju i nove akcije sličnog karaktera.

R.Gruda (Pobjeda)

 http://www.pobjeda.me/2012/02/29/bratstvo-koljenovic-iz-njujorka-donira-vozilo-za-gusinjsku-ambulantu

Pet sela u  plavskoj opštini i dalje odsječena

 

PLAV,27.02.2012.god.

Šarkinović je kazao, da je prvi dan nakon neplaniranog odmora, dolaznost učenika u školske klupe dobra

 

 Nakon ogromnih sniježnih padavina, gdje je predhodnih dana u opštini Plav visina snijega prelazila preko dva metra, stanje se poslenjih dana znatno poboljšava imajući u vidu dobre vremenske prilike, koje idu u prilog topljenju snijega.

Opštinski operativni tim za upravljanje vanrednim situacijama na čelu sa gradonačelnikom Skenderom Šarkinovićem svakodnevno zasijeda, pa se i na sjednici konstatovalo poboljšanje stanje, ali da još ima zavijanih sela.

 „Što se tiče Mjesnih centara Plav, Gusinje i Murino možemo reći da su gotovo sve saobraćajnice probijen.Većina seoskih puteva probijena, do tzv. seoskih centara, s tim što ima na tim putevima mnogo priključnih puteva koji su zatvoreni u svim selima.Nijesu probijeni do kraja putevi prema Desnom i Lijevom Metehu, prema Jarima I Babinom Polju, te Desnom Grčaru u Gusinju. Još uvjek ima 30 odsto seoskih puteva koji nijesu očišćeni, te je toliko sela odječeno. Mi neke puteve nećemo moći očistiti još za mjesec dana, ali do nekih gdje je to neophodno nastojaćemo da u narednih par dana probijemo puteve, jer se ne može saobraćati imajući u vidu školski prevoz za đake“, kazao je Šarkinović.

Đaci se vratili u klupe

Šarkinović je kazao, da je prvi dan nakon neplaniranog odmora, dolaznost učenika u školske klupe dobra.

„Danas su počele sa radom škole, možemo reći da je dolaznost u svim školama preko 90 odsto. Još uvjek je malo kritična područna škola u Velici, gdje je dans od 13 došlo svega sedam učenika“, kazao je Šarkinović.

On je apelovao na nadležne institucije, da je Plavu potrebna novčana pomoć i gorivo, čije zalihe su potorošene. "Plavu je potrebna novčana pomoć i gorivo, čije zalihe su potorošene"

„Mi smo prije nekoliko dana potrošili gorivo i tom prilikom smo se obratili Sektoru za vanredne situacije i civilnu bezbjednost, kako bi smo dobili još goriva.

Nama je potrebna novčana pomoć i gorivo, jer smo dosadašnje zalihe potrošili, a takođe nam novac treba da bi izmirili i one koji su izvodili radove na pročišćavanju“, kazaoje Šarkinović.

Tokom elementarnih dana u februaru, na područiju opštine Plav evakuisano je deset porodica, sa svojih pedesetak članova, mahom sa seoskih područija, koji su svoje utočište našli kod svoje rodbine i komšija u blizini njihovih kuća, kako bi bili bliži svojim stočarskim objektima, te na taj način hranili svoju stoku.

Tekst i slika Amil Ibrahimagić(Vijesti)

Sniježna lavina urušila kuću Canovića u Plavu

Velika materijalna šteta

 PLAV,23.02.2012.god.

Sniježna lavina u selu Babino Polje udaljenom od Plava 14 kilometara, u potpunosti je urušila stambeni objekat Šefkije Canovića iz Plava, a srećom nije bilo povrijeđenih jer Canovići tokom zimskih mjeseci žive u Plavu.

Canović za "Vijesti“ kaže, da je lavina napravila ogromnu štetu, ali da srećom niko nije stradao.

"I ako imamo naviku da pođemo zimi i obiđemo kuću, vremenske prilike su bile takve, da kada smo uspjeli da dođemo do nje, imali smo šta i vidjeti. Srećom, mi ova četiri mjeseca dok ima snijega živimo u Plavu, ali i snijeg je bio veliki, tako da se niko u tom trenutku nije nalazio ni u kući, a ni oko nje", kazao je Canović.

On je kazao, da kuća više nije za upotrebu i ako je adaprirana prije dvije godine.

"Naša porodična kuća je napravljena 1976. od trvdog materijala, u kojoj poslednjih godina izdižemo sa stokom koju držimo u Babinom Polju i tamo boravimo devet mjeseci u godini, a kad snijeg počne padati, spuštamo se u Plav, gdje takođe imamo svoju kuću. Rekonstuisali smo je prije dvije godine, počev od krovne konstrukcije, jer je prizemni dio iste bio predviđen za stoku koju imamo, dok su se na spratu nalazile uređene spavaće sobe i kuhinja“, kazao je Canović.

On procjenjuje da će mu za obnovu kuće biti potrebno oko 70.000 eura.

 Tekst i slika Amil Ibrahimagić(Vijesti)

U  Plavu čišćenje snijega sporo zbog kvara na mašinama

PLAV,17.02.2012.god.

Direktorka Doma zdravlja dr Sabina Markišić kazala je da patronaža u plavskoj opštini radi otežano, te da lož ulja za grijanje ima za još oko tri dana

 

U Plavu su i dalje brojne neočišćene gradske i prigradske ulice, mnoga sela su i dalje odječena od svijeta, a borba sa smetovima sa starom i dotrajalom mehanizacijom je gotovo bez efekta.

Nakon dva dana kašnjenja zbog nepovoljnih vremenskih uslova, u Plavu je sletio grčki helikopter, koji je dopremio pomoć u opremi, te dovezao grupu pripadnika Vojske, koji će biti opštinskom operativnom timu na raspolaganju u narednim danima.

Gradonačelnik Skender Šarkinović kazao je da je najkritičnije u selima Zabelj, Hoti, Velika, Meteh, Jara i Desni Grčar.

"Jedna od dvije mašine koje su nam uputile državne institucije je u kvaru, a ljudi iz servisa u Podgorici ni u subotu neće moći da doću do Plava i otklone kvar", kazao je Šarkinović.

On je kazao, da razumije negodovanje građana, ali da sa skomnom i dotrajalom mehanizacijom, rade koliko mogu.

 "Za sada ne možemo precizirati za koliko dana će svi seoski putevi biti probijeni, jer nam se često dešava ili da se bageri zaglave ili da se pokvare. Uvjek imamo po neku sahranu, pa mehanizacija se šalje da se tim porodicama izađe u susret, a zbog toga trpe ulice mjesnih centara. Ipak, smatram da je ljudski pomoći i takvi zahtjevi se ne mogu odbiti", kazao je Šarkinović.

On je dodao, da goriva ima dovoljno, te da se građani ne pridržavaju zabrane o upotrebi motornih vozila.

 Šarkinović je naglasio da građani vode računa prilikom čišćenja krovova, jer vrlo često sa snijegom sa krova zatvore već očišćene puteve.

Direktorka Doma zdravlja dr Sabina Markišić kazala je da patronaža u plavskoj opštini radi otežano, te da lož ulja za grijanje ima za još oko tri dana.

 

 "Patronaža radi u otežanim uslovima, ali se većina naloga realizuje, a svi pacijenti koji se nalaze u odječenim selima, bivaju transpotrovani do našeg internog stacionara u kojem primaju svoju terapiju. Očekujemo lož ulje čim put Podgorica-Kolašin bude prohodan, a sadašnje rezerve će biti dovoljne samo za još oko tri dana", kazala je Markišić.

Tekst i slike Amil Ibrahimagić(Vijesti)

Pao krov mjesnog doma u Vusanju

Plav,15.02.2012.god.

Svi pozivi i apeli za pomoć za sada nemaju rezultat, kazali su mještani Vusanja

 

Mještani su „Vijestima“ ispričali da se objekat urušio u večernjim satima, te da su uputili brojne apele nadležnima kako bi im se očistio put. Sa brojnim problemima se sureće i sedamnaestočlana porodica Delije Đonbaljaja

„Imamo dosta starih osoba, od kojih je većina bolesna i kojima je potrebna medicinska pomoć, a mi ih jednostavno ne možemo odvesti do prve zdravstvene stanice u Gusinju udaljene pet kilometara. Svi pozivi i apeli za pomoć za sada nemaju rezultat“, kazali su mještani.

Nema pomoći od resornog ministarstva

 Sa brojnim problemima se sureće i sedamnaestočlana porodica Delije Đonbaljaja, koja se bavi stočarstvom i poljoprovredom, koji nije naišao na razumijevanje resornog ministarstva i opštinskog operativnog tima za upravljanje u vanrednim situacijama. "Devetoro djece imamo i dva stara roditelja bolesna, ne daj bože nešto da im bude, mi ih ne bi imali kuda"

„Trenutno imamo 400 ovaca, 10 krava i tri konja, obraćali smo se ministarstvu poljoprivrede u Podgorici, rekli su nam da pozovemo opštinski operativni tim, koji smo zvali ne znam ni sam koliko puta. Ništa nisam tražio, jedino da nam se očisti put do kuće jer smo danima blokirani, jer ne možemo da prilazimo da hranimo stoku koju držimo.

Imamo sijena za još koji dan i više neću imati sa čim da hranim toliku stoku. Imamo radnu snagu i da još imamo prohodan put ne bi bilo nikakvog problema, a ovako ljudski napori su uzaludni i samo strepimo kako ćemo sačuvati ovu stoku koju imamo.

Devetoro djece imamo i dva stara roditelja bolesna, ne daj bože nešto da im bude, mi ih ne bi imali kuda, a izgubio sam nadu i u Podgoricu i u opštinske organe, jedino se nadamo da će nam bog pomoći.

U staroj kući držimo konje i krave, taj objekat stari smo danas treći put čistili i vjerujte da je snijeg toliki, da nema sile da dođemo do njih danas, jedino sjutra ako se budemo mogli probiti do vrata, jer čistimo snijeg, moramo“, kazao je Đonbaljaj.

Ponovo će čistiti put

Gradonačelnik Plava Skender Šarkinović kazao je da je put prema Vusanju više puta čišćen, te da će se to ponovo uraditi. "Molio bih građane u mjesnim centrima da imaju razumijevanja za seoska područija"

„Put prema Vusanju je više puta do sada bio pročišćen, međutim stalne padavine su uzrokovale, da je trenutno zatvoren i vjerujem da ćemo danas tokom dana očistiti i taj put.

Molio bih građane u mjesnim centrima da imaju razumijevanja za seoska područija, koja moramo čistiti, jer ako u mjesnim centrima nije prohodna jedna ulica, ima alternativnih ulica kako bi se prošlo“, kazao je Šarkinović.

Prodavnice snabdjevene

"Prodavnice su dobro snabdjevene u svim mjesnim centrima Plavu, Gusinju i Murini. Za sada ne raspolažem informacijom, da je došlo do povećanja cijena namirnica, jer su se i te priče plasirale ovih dana.

Ova dva tri dana, akcenat je dat na čišćenje puteva u Murini, probijen je put do Velike, a danas se vrši proboj puta do Mašnice, a s druge strane do Ivanpolja.

Što se tiče goriva, njega korisnici mogu dobiti uz odobrenje operativnog tima, ima ga dovoljno, ali je donijeta naredba da se izdaje uz saglasnost tima, dok za vozila Hitne pomoći, policije i operativnog tima, JKP i vojske ta naredba ne važi“, kazao je Šarkinović.

 Tekst i slika Amil Ibrahimagić(Vijesti)

Fali hrane i ljekova

 PLAV ,12.02.2012.god.

Plavskim selima potrebna pomoć helikopterske jedinice

Opština Plav u ponedjeljak će zatražiti pomoć helikopterske jedinice kako bi stigli do bolesnih i dopremili hranu i ljekove u nekoliko odsječenih sela.

"Imamo bolesnika na pordučiju odječenih sela Novšića, Velike, Metesima, Jasenicama. Imamo dosta zahtjeva sa tih područija, kako bi im se dopremili ljekovi i hrana.Snijeg neprestano pada i stanje je zabrinjavajuće iako naša nedovoljna mehanizacija čisti ulice koliko je u mogućnosti", kazao je predsjednik opštine Plav Skender Šarkinović.

Tokom čišćenja snijega na kući, Esad Purišić iz Plava pao je sa krova i hitno je prebačen u Opštu bolnicu u Beranama, nakon čega je podrvrgnut medicinskim ispitivanjima, o mogućim lomovima.

Snijeg u Plavu do podne je napadao 170 santimetara.

U mjesnicim centrima Gusinju i Murini snijeg mnogo veći i u nekim djelovima visina istog iznosi preko 2,5 metara.

Tekst i slike Amil Ibrahimagić(Vijesti)

U Plavu zasijedao opštinski tim za upravljanje u vanrednim situacijama

 

 

Prioritet bolesni i nemoćni

PLAV ,11.02.2012.god.

Opštinski tim za upravljanje u vanrednim situacijama, kojim rukovodi predsjednik opštine Skender Šarkinović, održao je sastanak na kojem je analizirana ukupna situacija na prostoru opštine i dogovorene su mjere koje se moraju sprovoditi. Satanku su prisustvovali i Denisa Nurković, načelnik Područne jedinice Berane pri Sektoru za vanredne situacije, i Edis Halilović, šef Sektora za održavanje puteva na sjeveru. Šarkinović je istakao da je situacija i dalje veoma teška, jer je veći dio puteva prema seoskim područjima i dalje neočišćen. Šarkinović je naglasio d

a su dvije obećane mašine stigle i da su aktivirane, ali je podvukao da je to nedovoljno i da očekuju pomoć u većem obimu.
– Ima lokacija na kojima visina snijega prelazi preko dva metra i mašine su prosto nemoćne. Jedino rješenje bi bila mašina koja baca snijeg, ali treba doći do nje. Stigle su dvije kombinovane velike mašine, ali se zbog masivnosti ne mogu upotrijebiti za seoske puteve već se njima čiste gradske ulice. Halilović je obećao da će uputiti specijalizovanu mašinu za čišćenje i tih puteva koju ćemo zadržati na Murinu – kazao je Šarkinović. On je istakao da žitelji sela koja su odsječena zbog sniježnih nameta poručuju da su im zalihe namirnica pri kraju, a da im nedostaje i hrana za stoku. Poručio je i da je neophodno dostaviti ljekove bolesnima i nemoćnima ili ih dopremiti do ljekara, pa je dogovoreno da to budu prioriteti.

N.V.(Dan)

 

Plav -Snijeg prestao da pada,počela akcija čišćenja

 

PLAV,05.02.2012.god.

Prethodnih su dana brojne ulice bile zatvorene, pa će se narednih dana snijeg iz gradskih jezgra utovarati na kamione

Na radost Plavljana temperatura je porasla za nekoliko stepeni, a snijeg je prestao da pada.

Ipak, visina sniježnog pokrivača je od 100 do 120 santimetara.

 Gradonačelnik Plava Skender Šarkinović kazao je „Vijestima“ da se poslije prestanka padavina može pričati o konkretnijim akcijama čišćenja snijega.

Prethodnih su dana brojne ulice bile zatvorene, pa će se narednih dana snijeg iz gradskih jezgra utovarati na kamione.

"Posjedujemo skromnu mehanizaciju, angažovali smo snjegočistač „Crnagoraputa“ koji imamo na jednokratnu upotrebu. Čisti se po prioritetim,a na žalost ima dosta ulica koji su neočišćene. Nastojali smo da glavno gradsko jezgro očistimo u Plavu, Gusinju i Murini koliko smo mogli i imali mogućnosti", kazao je Šarkinović.

 

Gradonačelnik Plava Skender Šarkinović kazao je „Vijestima“ da se poslije prestanka padavina može pričati o konkretnijim akcijama čišćenja snijega.

Prethodnih su dana brojne ulice bile zatvorene, pa će se narednih dana snijeg iz gradskih jezgra utovarati na kamione.

"Posjedujemo skromnu mehanizaciju, angažovali smo snjegočistač „Crnagoraputa“ koji imamo na jednokratnu upotrebu. Čisti se po prioritetim,a na žalost ima dosta ulica koji su neočišćene. Nastojali smo da glavno gradsko jezgro očistimo u Plavu, Gusinju i Murini koliko smo mogli i imali mogućnosti", kazao je Šarkinović.

 

On je kazao da je lokalna samouprava podnijela zahtjev o trebovanju Sektoru za vanredne situacije, te da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja ponudilo svoju pomoć.

„Uputili smo trebovanje za tri mašine sa utovarnim lopatama, gorivom, te jednim motornim sankama", dodaje on je on.

U plavskoj opštini je nadbijevanje elektoričnom energijom i vodom bilo redovno. Ono što za sada zabrinjava jeste činjenica, da hrana od dobavljača iz Podgorice nije stizala u opštinu Plav već pet dana, ali prodavci lokalnih marketa kažu, da imaju dovoljno zaliha hrane u svojim magacinima", zaključio je Šarkinović.

Tekst i slike Amil Ibrahimagić(Vijesti)

PLAV:KROZ TUNELE DO ULAZA

PLAV,04.02.2012.god.

Zbog visine snijega koja prelazi jedan metar, sniježnih smetova ispred porodičnih kuća, stambenih i prodajnih objekata suženi su prolazi – tako da se do ulaza kuća i prodavnice može jedino tunelom.

Sva okolna sela su praktično odsječena od svijeta, jer je saobraćaj obustavljen, jedino oni najsmjeliji stignu pješice do grada. Trenutno je najteže za udaljena podčakorska sela, plavska sela Meteh, Jasenice i Hoti gdje je veliki broj stočara, kao i za gusinjska sela Vusinjanje, Grnčar, Dolja i zaseok Zagrađe. U blokadi je i put Gusinje – Plav preko Kruševa.

Predsjednik opštine Plav, Skender Šarkinović je kazao za Pobjedu, da je angažovana sva raspoloživa mehanizacija plavskog komunalnog preduzeća kao i jedan broj privatnih mašina, kako bi se stvorili makar za sada minimalni uslovi za normalizaciju stanja i kretanje pješaka u sva tri mjesna centra. Međutim, naglasio je Šarkinović, snijeg neprestano pada i otežava čišćenje gradskih saobraćajnica i drugih prilaznih puteva.

Najteža je situacija za okolna sela jer su svi lokalni putevi u sniježnoj blokadi. Očekujemo prestanak padavina, kako bi mehanizaciju uputili prema Velici, Metehu, Jasenicama, Vusanju, Kruševu, Dolji i Grnčaru, jer je na tom području veliki broj staračkih domaćinstava.
Uočljivo je masovnije uklanjanje snijega sa krovova kuća, a lopate su najtraženije alatke u ovom kraju, jer tone snijega treba ukloniti sa zatrpanih automobila i objekata.

Saobraćaj na regionalnom putu Gusinje – Plav je trenutno u prekidu, kao i – Plav – Berane, ali se ovdje nadaju da će ekipe „Crnagoraput“ u toku dana probiti sniježne namete i uspostaviti saobraćaj. Inače, snabdijevanje strujom i vodom na području ove opštine za sada je uredno.

R.Gruda

Ovaj tekst je preuzet sa adrese http://www.pobjeda.me/2012/02/04/plav-kroz-tunele-do-ulaza

NEVJEME U CRNOJ GORI

 Crna Gora,04.02.2012.god.

Imajući u vidu razuđenost opštine Plav, visina snijega varira po mjesnim centrima Plavu, Gusinju i Murini od 110 do 120 santimetara

 

Snijeg koji neprekidno pada na teritoriji opštine Plav dostigao je visinu od 115 santimetara.

Imajući u vidu razuđenost opštine Plav, visina snijega varira po mjesnim centrima Plavu, Gusinju i Murini od 110 do 120 santimetara.

 U seoskim krajevima visina sniježnog pokrivača dostiže visinu i do 1,8 do 2 metra.

Iz opštinskog tima za upravljanje vanrednim situacijama „Vijestima“ su kazali, da su životne funkcije u velikoj mjeri otežane i da se razmatra mogućnost uvođenja vanrednog stanja.

Saobraćaj na područiju plavske opštine je u potpunom kolapsu, jer jačina inteziteta padavina otežava posao snjegočistačima, čiji put iza njih brzo postane neprohodan za vozila, što i dovodi do većeg obima poslova.

Za sada je zadovoljavajuće napajanje električnom energijom, vodom i hranom.

 

Bez saobraćaja

Tek nekoliko kolašinskih ulica je očišćeno, a njima mogu samo terenska vozila, pa je grad gotovo pust i bez saobraćaja.

Mehanizacija Komunalnog preduzeća i nekoliko privatnih preduzeća nije uspjela da očisti ni sporedne, a ni ulice u prigradskim naseljima.

Ni do jednog sela putevi nijesu prohodini. Snabdijevanje strujom, prema trenutnim informacijama, je uredno.

Prema riječima predsjednika Opštine Kolašin Darka Brajuškovića, nadležni rade sve što mogu, a ka selima će mašine krenuti tek kada prestane da pada snijeg.

Čistimo nekoliko gradskih ulica, sporedne nijesmo uspjeli da očistimo. Do sela se još uvijek ne može.

 

 Činimo sve što možemo i ekipe Komunalnog su stalno na terenu.

"Sela su blokirana u kontaktu smo sa mještanima, za sada nema nekih sitauacija gdje je potrebno da neko, zbog bolesti, recimo stigne do grada", kazao je Brajušković.

Još nije izvjesno da li će biti održana nastava u kolašinskim školama preksjutra, a o tome će biti odlučeno tokom današnjeg dana.

Prema riječima predsjednika Opštine Mojkovac Dejana Medojevića, sva mehanizacija je angažovana, pa su gradske ulice očišćene i osposobljene za saobraćanje.

"Putevi su prohodni samo do Podbišća i Polja. Sva ostala sela su odsječena i ne znam kada će se do njih moći. Činimo sve što možemo, za nama je dramatična noć i sve službe u Mojkovcu čine sve što je u njihovoj moći", rekao je Medojević.

Dragana Šćepanović, Amil Ibrahimagić (Vijesti)

Plav na ivici vanrednog stanja,u prekidu put Rijeka Crnojevića-Virpazar

Crna Gora,03.02.2012.god.

Otežano se saobraća i dionicom Ulići – Rijeka Crnojevića

Snijeg koji neprekidno pada na teritorji opštine Plav dostigao je visinu koja se kreće od 90 do 100 centimetara, što je najviše otežalo saobraćaj u gradskim i prigradskim ulicama u Plavu, Gusinju i Murini.

U seoskim područijima visina sniježnog pokrivača iznosi i preko 1,5 metara.

 Gradonačelnik Plava je Skender Šarkinović nagovijestio je u razgovoru  za „Vijesti“ proglašenje vandrednog stanja u Opštini.

„Stanje je opšte za sada redovno, reagujemo na privatne zahtjeve građana, posebno kod građana kojima je zdravstveno stanje ugroženo. U ovom trenu proglašenje vanrednog stanja je na ivici“, kazao je Šarkinović.

 

 

Ipak snijeg na teroriji plavske opštine pada tokom čitavog dana, i očekuje se da će Šarkinović u subotu proglasiti vanredno stanje u opštini.

Snabdijevanje električne energije je stabilno izuzev, nekih sitnih kvarova, koje su ekipe Elektrodistibucije otklonile.

Mnogi đaci su juče ostali kod svojih kuća. U Osovnim školama u Plavu i Murini radilo po skraćenim časovima.

Škole oko Bara ne rade

Prema posljednjim informacijama, otežano se saobraća dionicom Ulići – Rijeka Crnojevića, a saobraćaj na putu Rijeka Crnojevića – Riječani – Virpazar je u prekidu.

Škole u naselju Ostros u Baru i ulcinjskim Vladimiru, Đuravcima i Štoju zbog nevremena ne rade, kazao je direktor škole “Đerđ Kastrioti Skenderbeg”, Bećir Berjašević.

Visina sniježnog pokrivača u tim mjestima je oko 70 centimetara, putevi su neprohodni, a veći dio Krajine od četvrta ujutro nema električne energije.

"O radu škola na ovom području može se razmišljati tek nakon raščišćavanja puteva i normalizacije snabdijevanja električnom energijom«, rekao je Berjašević agenciji MINA.

Neprohodan je regionalni put Vladimir-Ostros.

"Za čišćenje lokalnih puteva, po dogovoru sa opštinskom Službom zaštite, danas će biti angažovano vozilo Komunalnog preduzeća, koje je juče bilo angažovano na području Crmnice", rekao je Berjašević .

On je rekao da je neophodno da putevi budu prohodni kako bi bio otklonjen kvar na elektro mreži, koji je lociran na dijelu od Ostrosa ka Murićima i Virpazaru.

Aida Sadiković Mina (Izvor Vijesti)

Prokletije kriju zeleni lednik

BIOLOG MILUTIN PRAŠČEVIĆ POZIVA ISTRAŽIVAČE DA PROVJERE NAVODE AKADEMIKA BRANIMIRA GUŠIĆA

 

PLAV,25.01.2012.god.

Branimir Gušić, akademik, doktor medicinskih nauka, univerzitetski profesor, antropolog, geograf, etnolog, geomorfolog, strastveni planinar od rane mladosti, sa nepune 23 godine, otisnuo se u Prokletije, istraživao njihova prostranstva i bio im vjeran 50 godina. Milutin – Mićo Praščević, biolog i poznati planinar iz Plava, kaže da se sa sigurnošću može reći da je akademik Branimir Gušić najbolji poznavalac Prokletija. O njima je napisao više izvanrednih priloga i držao predavanja na univerzitetima u Beču, Pragu, Bratislavi. Praščević navodi da je akademik Gušić zapisao da glavni vrh Maja jezerca ispod svoje okomite sjevernozapadne stijene nosi veliko snježište koje krije zeleni snijeg, tj. zadnji ostatak lednika.
– Kad bi se to potvrdilo, onda bi ovo bio jedini ostatak još živog lednika na Balkanu– kaže Praščević i navodi da se podstaknut tvrdnjama akademika Gušića 20. septembra 2003. godine, sa dva prijatelja i kćerkom, uputio u taj čudesni svijet u srcu Prokletija.
– Hodali smo po utvrđenom snježištu uživajući u veličanstvenim vidicima. Primijetio sam rascjep u snijegu od preko 15 metara. Prišao sam i zanijemio od onog što sam vidio. Ispod tanjeg sloja tvrdog snijega i preko 1,5 metara debele naslage sitnog i krupnijeg kamenja do dna stijene, vidjele su se naslage leda blijedozelenkaste, zelene, plave, do tamne boje, kao da su posute ugljenom prašinom. Nijesam vjerovao sopstvenim očima. Bio sam više nego očaran. Prišao sam mu, udarao po njemu planinarskim cepinom kao po betonu, a od njega su samo prskale iskrice. Sjetio sam se odmah tvrdnje akademika Gušića koju je iznio na simpozijumu o flori i vegetaciji jugoistočnih Dinarida u Andrijevici 1973. godine. Sa dosta skromnim aparatom napravio sam nekoliko snimaka, kasnije uradio fotografije, a zatim ih zaturio što je bio razlog da sa velikim zakašnjenjem iznesem ovo i potvrdim da je akademik Branimir Gušić bio u pravu kada je tvrdio da se u Prokletijama nalazi jedini ostatak živog lednika na Balkanu – priča Praščević za „Dan”.
On poziva istraživače da ulože napore i dopru do lednika u Prokletijama kako bi se sa sigurnošću moglo potvditi ono što je nagovijestio akademik Gušić, a on vidio, a to bi moglo biti od epohalnog značaja.

N.V.(Dan)

ŽITELjI PLAVSKE OPŠTINE TVRDE: Pse lutalice dovoze kamionima

PLAV,17.01.2012– Psi lutalice konstantna su opasnost po žitelje plavske opštine, naročito po djecu, ali, uprkos brojnim apelima, nema naznaka da će nadležni preduzeti mjere da se taj problem napokon riješi. Ni prijavljeni slučajevi djece koja su nakon ujeda pasa lutalica morala da potraže pomoć ljekara nijesu, izgleda, bili dovoljan motiv da nadležne službe preduzmu adekvatne mjere. Prema riječima mještana, da zlo bude veće, pse lutalice odnekud dovoze kamionima i ostavljaju ih na teritoriji plavske opštine, pa ih je iz dana u dan sve više. Predsjednik mjesne zajednice Gusinje dr Rusmin Laličić kaže da zakon i uredbe postoje i da ih samo treba sprovoditi, pa će i ovaj problem biti riješen.
–Ne može problem pasa lutalica rješavati šinterska služba, kao što je to ranije rađeno, mada i sada ima takvih akcija, već se mora pronaći trajnije rješenje. Iz Opštine kažu da nemaju uslova i sredstava za otvaranje azila, ali bi barem mogli da pokrenu inicijativu i zatraže pomoć države kako bi se ovaj problem riješio. Ako Opština nema mogućnost za izgradnju azila za pse, onda neka sprovedu akciju njihovog hvatanja, vakcinisanja i odvoženja u azil u Podgorici – sugeriše dr Laličić.
U opštinskoj inspekcijskoj službi ranije nam je rečeno da je problem pasa lutalica u nadležnosti države. Međutim, direktor Veterinarske uprave Crne Gore Ivan Popović je prilikom jedne posjete Plavu bio decidan da je to ipak problem Opštine, koji treba rješavati uz traženje pomoći od države.
N.V.(Dan)

U opštini Plav počela prijava za sporazumni raskid radnog odnosa

 Plav,15.01.2012.god.

"Onima koji budu proglašeni tehnološkim viškom biće isplaćena otpremnina u visini od šest prosječnih plata, na nivou države”

Nešto više od dvadeset lokalnih službenika i namještenika, i upošljenih u ustanovama i preduzećima čiji je osnivač Opština Plav, do sada se odlučilo za sporazumni raskid radnog odnosa uz isplatu otpremnina.

Odluka da se na taj način u lokalnoj administraciji smanji višak zaposlenih donijeta je na posljednoj sjednici kolegijuma Opštine, kojim je presjedavao gradonačelnik Skender Šarkinović

Pomenutom odlukom precizirano je da se lokalnom službeniku na neodređeno vrijeme, koji je zasnovao radni odnos do 31. decembra 2009. a koji se prijavi za sporazumni raskid radnog odnosa, isplati otpremnina u visini 12 bruto zarada uvećanih za 1.926 eura.

Službeniku kome je prestala potreba rada, a za ostvarivanje prava na penziju, nedostaje do dvije godine, pripada otpremnina u visini od tri bruto zaradeZaposlenom koji do ostvarivanja prava na starosnu penziju nedostaje 12 mjeseci pripada otpremnina u visini od onoliko bruto zarada koliko mu nedostaje do odlaska u penziju. Zahtjeve je trebalo da predaju do 31. decembra 2011. godine.

Glavni administrator Adem Miljuš je pojasnio, da će se nakon ove odluke pristupiti izradi pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, te da će i za tehnološke viškove biti predviđena otpremnina.

"Odlučeno je da će onima koji nakon izrade pravilnika o sistematizaciji budu proglašeni tehnološkim viškom, u skladu sa zakonom, biti isplaćena otpremnina u visini od šest prosječnih plata, na nivou države”, kazao je Miljuš i dodaje da će se izaći u susret i onima kojima nedostaje nekoliko godina do odlaska u penziju.

"Tako službeniku kome je prestala potreba rada, a za ostvarivanje prava na penziju, nedostaje do dvije godine, pripada otpremnina u visini od tri bruto zarade, od dvije do pet godina, šest bruto zarada i od pet do sedam godina osam bruto zarada", pojasnio je Miljuš.

Višak još trideset radnika

Višak radnika u lokalnoj upravi sve je izraženiji, ali Šarkinović za "Vijesti" ističe, da će se u narednom periodu Opština Plav odreći trideset radnika zajedno sa Službom zaštite, kako bi se vremenom dostigli standardi koje propisuje EU.

"Na područiju opštine Plav je bilo prerađivačkih kapaciteta, a njihovim nestankom ostalo je bez posla 1.800 radnika. Zarad socijalnog mira, neki od tih kadrova su svoje mjesto našli u lokalnoj administraciji. Međutim, evropska pravila ne poznaju takav način zapošljavanja. Nadam se da ćemo imati podršku od Ministarstva finansija, kroz kreditno zaduženje, kako bi za prekobrojne isplatili otpremnine. Po našim procjenama radi se o 30 radnika", kazao je Šarkinović.

On je naglasio da tu spadaju i radnici u tri mjesna centra Plav, Gusinje i Murino, u tamošnjim opštinskim službama, domovima kulture, komunalnom. U samoj Opštini ima viška 15 radnika.

Šarkinović je napomenuo da to ne znači da će Opština biti zatvorena, "već će mjesta imati za kadrove specijalističke struke, posebno sa znanjem jezika i rada na računarima".

Amil Ibrahimagič(Vijesti)

U PLANU BRATIMLJENJE PLAVA I DEČANA

Plav.25.12.2011.god.

Bratimljenje opština, kako se čulo na skupu, dalo bi mogućnost učešća u otvaranju puta Dečane-Plav

Na inicijativu Udruženja Crnogoraca Kosova, u prostorijama Opštine Dečane, u četvrtak je održan razgovor o bratimljenju opština Dečane i Plav.

Ispred Udruženja Crnogoraca Kosova u razgovorima su učestvovali predsjednik Slobodan M. Vujačić, potpredsjednik Petrit Hakaj i počasni član udruženja Hasan Đonbaljaj, dok su opštinu Plav predstavljali predsjednik Skender Šarkinović, Adem Miljuš, glavni administrator opštine, te predsjednik SO Plav Ramo Kolašinac.

Teme razgovora su osim datuma bratimljenja dvije opštine bile i otvaranje puta Dečane-Plav, te rješavanje ustavno-pravnog položaja crnogorske zajednice i okupljanje dijaspore Crne Gore na Kosovu. Teme razgovora su osim datuma bratimljenja dvije opštine bile i otvaranje puta Dečane-Plav

 

“Bratimljenje opština daje mogućnost učešća u otvaranju puta Dečane-Plav, koji bi bio od kapitalnog interesa u ekonomskom i svakom drugom smislu za obje opštine i države. Ukoliko bi započela izgradnja puta sa tunelom, Plav bi bio dalek svega 25 kilometara. Usaglasili smo da zajedno s Udruženjem Crnogoraca Kosova, Opština Dečane uzvrati posjetu u 2012. godini do kraja februara, te da se čin bratimljenja održi i potpiše u Crnogorskoj kući u Prištini”, navodi se u saopštenju Udruženja Crnogoraca Kosova, u kojem se zaključuje “da je ovo jedna od mnogih inicijativa Udruženja, koja će doprinijeti rješavanju ustavno-pravnog položaja crnogorske nacionalne zajednice”.

Inicijativu Udruženja prihvatio je i predsjednik Opštine Dečane Rasim Selmanaj.

Šarkinović je “Vijestima” kazao, da je poziv na bratimljenje sa zadovoljstvom prihvaćen, te da će do potpisivanja protokola o bratimljenju doći do polovine naredne godine.

“Smatram da ćemo do 1. maja naredne godine potpisati protokol o bratimljenju. Upoznaćemo resorno ministarstvo s pomenutim aktivnostima i na jednoj od naredih sjednica SO Plav treba donijeti odluku o potpisivanju protokola o bratimljenju. Opština Dečane je nama najbliža opština na Kosovu”, kazao je Šarkinović.

Izvor: Vijesti

Šarkinović na dionici puta kroz Albaniju

 

 

PLAV –Četvrtak, 24 novembar 2011
Građevinski radovi na izgradnji moderne saobraćajnice Gusinje – Grnčar -Vrmoša na postojećoj trasi dužine 5,5 km, širine 6,6 metara sa svim pratećim sadržajima, biće završeni do sredine ljeta iduće godine. Riječ je o dionici puta koja će se nadovezati na put Gusinje – Podgorića preko teritorije Republike Alabanije, a koja će biti tri puta kraća od sadašnjeg puta od Gusinja preko Kolašina do Podgorice. Mjesto gdje su započeti radovi prije tri nedjelje, juče su posjetili presjednik opštine Plav Skender Šarkinović, direktor Direkcije za saboraćaj Veselin Grbović, direktor preduzeća Tehnoput Saša Aćimić, prestavnici lokalne uprave, veliki broj građana ove opštine i mještana iz sela Grnčar, kroz koje prolazi ovaj put.

- Investitor radova je Direkcija za saobraćaj Crne Gore, izvođač radova je preduzeće Tehnoput, dok je rok za završetak radova 12 mjeseci. Ugovorena vrijednost posla je dva miliona eura. Koristim priliku da se posebno zahvalim direktoru Direkcije za saobraćaj Veselinu Grboviću koji je dao svoj puni doprinos da radovi počnu u ovom mjesecu i angažovao se od idejnog, pa do konačnog projekta puta – saopštio je predsjednik Skender Šarkinović i dodao da se preduzeće Tehnoput, kome su povjereni građevinski radovi, dokazalo u prethodno izvedenim radovima na dionici puta Murina – Čakor, kao i Jezerske ulice u Plavu, gdje su svi radovi izvedeni po visokim standardima.

U bašti mještanina Iva Bojovića, gdje je održan današnji skup, uz piće i zakusku, prisutne je svojim govorom posebno obradovao Veselin Grbović, koji je kazao da će put Gusinje – Podgorica preko Albanije biti završen do kraja 2013. godine. Pomenuti put, istakao je Grbović, biće od životnog značaja za ljude na ovim prostorima.

- Koristim priliku da se zahvalim i mještanima sela Grnčar koji žive pored ovog puta i koji su imali puno razumijevanja kad je u pitanju oduzimanje zemljišta. Zemlja se plaća prema potpisanim ugovorima, tako da sve teče normalno – kazao je Grbović.

Direktor Tehnoputa Saša Aćimić je istakao da će se njegovi građevinari potruditi da opravdaju povjerenje koje im je ukazano i da će ovaj put završiti predviđenom dinamikom, a najvjerovatnije do ljeta iduće godine.

Prisutne je pozdravio i Ćazo Cekić predsjednik MO DPS Gusinje, koji je kazao da će put do Podgorice biti preporod za ovaj kraj i širi region, jer će uticati na brži razvoj opštine, valorizaciju turstičkih i svih drugih resursa, kao i brži privredni razvoj.

Tekst i foto: R.Gruda

DANI POLjOPRIVREDE I DOMAĆE RADINOSTI - PETNJICA 2011

 

Berane - Petnjica, 23.10 2011.god.

 

Najbolji sir ispod Komova BERANE - Uručivanjem nagrada i priznanja najboljim izlagačima u prostorijama Osnovne škole "Mahmut Adrović" u Petnjici završena je deseta jubilarna manifestacija "Dani poljoprivrednih proizvoda i domaće radinosti". Organizatori ove jedinstvene smotre bili su Udruženje "Vrijedne ruke", Udruženje stočara "Bihor", Ekoliško društvo "Popča" i Grupa PP "Bravo", a suorganizatori su Ministarstvo poljoprivrede i Opština Berane. Svoje proizvode predstavli su izlagači iz beranske, andrijevičke, rožajske, plavske, bjelopoljske i mojkovačke opštine. Manifestaciju je otvorio potpredsjednik opštine Berane Braho Adrović, rekavši da ga posebno raduje što smotra u Petnjici poprima sajamski karakter.
- Iako su Petnjica i njenih dvadesetak sela poslednjih decenija izloženi ubrzanom iseljavanju, ovaj sajam govori da su ova sela još živa, vitalna i sposobna da nas dočekuju izvanrednim proizvodima, voćem, povrćem, medom, kajmakom i sirom i predivnim rukotvorinama. Bez pretjerivanja se može reći da je ovdje izložena zdrava ekološka hrana, možda najbolja u Evropi - kazao je Adrović.
Predsjednica Udruženja "Vrijedne ruke" Sabaheta Novalić naglasila je da ova smotra može da bude uzor za neke mnogo veće centre u Crnoj Gori.

Organizatori smotre su zajedno sa Hipotekarnom bankom za osvajače prvog, drugog i trećeg mjesta, u trinaest kategorija, a na osnovu ocjena koje je dao stručni žiri u sastavu: Dževdet Muminović, Mersudin Ramčilović, Selvudin Šabotić, Jelena Šćekić i Anis Adrović, obezbijedili vrijedne nagrade.
Prvu nagradu za proizvodnju sira dobilo je preduzeće "Eko Komovi" iz Andrijevice. Nagrada za najbolji kajmak pripala je Refadiji Ajdarpašić.
Priznanje za najbolji jardum uručeno je Fadilu Kožaru. Po ocjeni žirija, najbolje voće izložio je Sabahudin Novalić, a povrće PP "Bravo" iz Petnjice.
Titula najboljeg u proizvodnji meda pripala je Feku Cikotiću. Najbolje ocijenjena rakija je proizvođača Seada Ćemana.
Prvu nagradu za ljekobilje dobio je Mehmed Ćorović, dok je Elvis Agović ocijenjen kao najbolji proizvođač cvijeća.
Priznanje je uručeno i beranskoj mljekari "Zora" za industrijsku proizvodnju mlijeka.
Nagrade su dodijeljene i izlagačima domaće radinosti. Za najbolju tkalju proglašena je Ifeta Rašić, a najbolje pletene radove uzložilo je Udruženje "Vrijedne ruke" iz Petnjice. Miroslava Cikić primila je prvu nagradu za heklane radove, dok je najbolje ocijenjeni učesnik iz oblasti drvoprerade Miladin Guberinić.
U sklopu smotre članovi NVO "Inicijativa mladih " iz Petnjice održali su predavanje iz oblasti poljoprivredne proizvodnje na teme: "Jesenji ugar" i "Jesenja sadnja voća".
U toku manifestacije priređen je i bogat kulturno -abavni program kojeg je, uz učešće KUD-a "Bihor" iz Petnjice i Folklornog ansambla Centra za kulturu iz Rožaja vodila Gorica Ćulafić.

(Dan)

STRADAO DRIN BALIDEMAJ (10), POVRIJEĐENO SEDAM PUTNIKA

 

 

19.oktobar,2011.god.

Dječak poginuo, majka i kćerka kritično U teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se juče popodne dogodila u mjestu Trepča na magistralnom putu Berane - Andrijevica, život je izgubio desetogodišnji Drin Balidemaj iz Gusinja. U nesreći teške tjelesne povrede opasne po život zadobila je Semi Uljaj (53), koja je nakon ukazane pomoći u beranskoj Opštoj bolnici prevezena u Klinički centar u Podgorici. Sa teškim povredama prošle su i Drinova sestra Drita (8), zatim majka Sadeta (36), dok je lakše povrede zadobio njegov otac Ćamil Balidemaj (52).
Svi oni se nalaze na Hirurškom odjeljenju Opšte bolnice u Beranama radi daljeg liječenja, kao i Boško Ivanović (50), Novo Aković (52) i Dragić Vesković (59), koji su, takođe, teže povrijeđeni u istom udesu.
- Drin Balidemaj je sa teškom tjelesnim povredama opasnim po život dovezen u Urgentni centar beranske Opšte bolnice oko 16 časova i 35 minuta, koji je zbog teškog stanja u 17.20 podlegao povredama. U teškom stanju primljena je i Semi Uljaj. Ona je u dubokoj komi i zbog težine povreda opšeg stanja upućena je u Klinički centar u Podgorici - saopšteno je iz beranske bolnice.
Takođe je rečeno da su svi povrijeđeni smješteni u bolnici u Beranama stabilnog zravstvenog stanja, s tim što osmogodišnja Drita Balidemaj ima teške tjelesne povrede, od čega prelom lijeve natkoljenice i potres mozga.
Do nesreće je došlo kada je Ćamil Balidemaj upravljajući automobilom "seat" PL AC 899 iz pravca Andrijevice prešao na suprotnu kolovoznu traku i udario u kombi "folksvagen", RO AP 819, koji se kretao iz suprotnog smjera, za čijim se upravljačem nalazio Boško Ivanović.
Vidno potresen, Ivanović je, ležeći u bolničkoj postelji, ispričao da se Balidemaj sa svojim automobilom kretao iza kamiona i da je odjednom krenuo da ga pretiče, nakon čega se direktno zakucao u njegov kombi.
- Išao sam iz pravca Berana zajedno sa Veskovićem i Akovićem. Primijetio sam u jednom momentu da je vozilo koje se kretalo iz pravca Andrijevice, ne obraćajući pažnju da li neko nailazi iz suprotnog smjera, krenulo da pretiče kamion. Ja sam mu blicao, upozoravajući ga da to ne čini. Vozilo se nakon toga vratilo na svoju traku, ali je odjednom ponovo krenulo u preticanje kamiona. Shvatio sam da direktno udara u kombi kojim sam ja upravljao, nakon čega se više ničega ne sjećam - istakao je Ivanović.
Sličnu priču ponovio je njegov suvozač Novo Aković, ističući da je udar bio toliko jak da su oba automobila ostala smrskana.
- Bila je to užasna slika koju nikada u životu neću zaboraviti. Sudar je bio stravičan. To se riječima ne može opisati - kazao je Aković.
Odmah nakon udesa na lice mjesta pristigli su pripadnici policije i pravosudni organi, obavljajući uviđaj koji je trajao nekoliko sati. Za sve to vrijeme saobraćaj na ovoj dionici puta bio je blokiran.

D.J. (Dan)

Dječak poginuo u udesu kod Andrijevice

Andrijevica,18.oktobar,2011.god. 

 

U stravičnom sudaru kombija rožajskih registarskih oznaka i automobila plavskih registarskih tablica, stradao je desetogodišnji Drin Balidemaj iz Plava, dok je još sedam lica teže i lakše povrijeđeno.

 Iz beranske Opšte bolnice saznajemo da je u kritičnom stanju za Podgoricu hitno prebačena Semi Uljaj (52), dok su ostali zbrinuti u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Direktni sudar, iz za sada nepoznatih razloga, dogodio se oko 16 sati u mjestu Trepča, na magistralnom putu Andrijevica–Berane.

Automobil u kojem se nalazio stradali dječak kretao se iz pravca Plava, i za volanom je bio Ćamil Balidemaj. Kombijem rožajskih oznaka upravljao je Boško Ivanović.

Uviđaj je u toku.

Tufik Softić(Vijesti)

Da je Amerika ranije znala za burek,niko ne bi jeo picu

Prema pisanju američkog Njujork tajmsa "da je burek došao u Ameriku pre 30 godina, danas nikad ne bismo jeli picu". Naime, gastro-kritičar američkog lista objavio je upravo ovakvu kritiku restorana "Đerdan" u kojem se služi autentična balkanska kuhinja. 

 

"Đerdan" se nalazi u njujorškom naselju Kvins, a u vlasništvu je Hama Medunjanina, Sarajlije rodom iz Crne Gore. Hamo je diplomirani pravnik koji nikada nije sanjao da će jednoga dana prodavati burek u Njujorku, ali danas kaže da "burek ima budućnost u Americi". 

Hamo je zanat naučio od svog oca koji je svoj zanat izučio u Turskoj, a pekaru je otvorio još 1936. godine. "Sve ovo ima svoje korene, a taj koren je iz davne 1936. godine. Moj otac je započeo poslastičarski i pekarski zanat u Peći na Kosovu i Metohiji, da bi ga završio u Izmiru u Turskoj. Vratio se 1936. u Peć i otvorio restoran i dao mu ime 'Đerdan'", kaže Hamo koji je tokom rata morao da napusti Sarajevo, a završio je u Americi.

 "Od 1992. godine počinje moja izbeglička priča, prvih pet godina mog pakla. U trenutku kada je Sarajevo bilo podeljeno, moja supruga se nalazila u jednom delu ja u drugom. Ja sam uspeo da izađem, ona je ostala. Tako smo bili odvojeni gotovo dve godine", ispričao je Hamo.

Posle prvog restorana, on i supruga su otvorili još nekoliko, a danas se "Đerdan" nalazi na listi planetarno poznatog vodiča "Rough Gide". Osim toga, prodaje i polugotove proizvode poput bureka i pita, a jedan od brojnih kritičara njujorških restorana napisao je: "Da je burek došao u Ameriku pre 30 godina, danas bi Amerika jela burek, a ne picu", što Hamo nikad neće zaboraviti.

(Vesti online)

Lompar: Put Gusinje - Podgorica biće otvoren 2013.god.

Plav,07. 10.2011.god.

Iz Direkcije za saobraćaj je rečeno da će rekonstrukcija puta od Gusinja do graničnog prelaza u dužini od 5,5 kilometara početi do kraja ovog mjeseca

 

Obilazeći granični prelaz Grnčar-Vrmoša, ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar je saopštio, da je najviše pažnje posvećeno putnom pravcu Gusinje-Podgorica i da ako sve bude teklo planiranom dinamikom Gusinjani će već 2013. putovati kroz teritoriju Republike Albanije.

„Mi smo raspisali tender i izabrali izvođača radova, za rekonstrukciju puta Gusinje-Grčar. Imali smo jedan zastoj u eksproprijaciji zemljišta, jer nije bilo identtifikovano svako vlasništvo, to je bila obaveza opštine, koji će ona za desetak dana završiti. Odmah nakon toga pristupiće se radovima, onoliko koliko vremenski uslovi dopuste, a u proljeće bi se nastavili i mi smo sigurni da će 2012 .godine ovaj put do graničnog prelaza biti završen", kazao je Lompar prilikom posjete opštini Plav.

Mi smo raspisali tender i izabrali izvođača radova, za rekonstrukciju puta Gusinje-Grčar.On je dodao da je Direkcija za saobraćaj prošle sedmice imala sastanak sa Fondom za puteve Albanije, gdje su se konkretno upoznali sa njihovim aktivnostima vezanim za putni pravac Gusinje-Podgorica i najavio da će idući utorak doći do sastanka u Podgorici.

Direktor Direkcije za saobraćaj Veselin Grbović precizirao je da će rekonstrukcija puta od Gusinja do graničnog prelaza u dužini od 5,5 kilometara početi do kraja ovog mjeseca i da će se isti završiti sredinom 2012.godine, te kazao koji su trenutni poslovi sa obije strane, kako bi se realizovao ovaj značaj putni projekat.

 

Put kraći za 110 kilometara

 „U utorak očekujemo delegaciju iz Albanije. Mi smo napravili projekat za 300-400 metara puta, a i njima toliko ostaje da se spoje putevi kod Kuće Ujkića i mi ćemo to sa naše strane završiti to sledeće godine. Albanska strana već radi dionicu od Hani Hotija do Tamare i očekuju da završe predprojektovane dijela od Tamare do Vrmoše, da bi nakon toga krenuli u gradnju tog putnog pravca i prema njihovim tvrdnjama tokom 2013.godina će završiti njihov dio posla. Ja očekujem tokom 2013.gidine da se krene ovim putem i to je kraći pravac prema Podgorici za nekih 110 kilometara", rekao je Grbović.

S pravom su naša očekivanja velika jer će ovaj put dati doprinos razvoju naše opštine.Takođe je objasnio da je Direkcija završila putni pravac od Murina-Čakor prema Peći, posao vrijedan oko 2 i po miliona.

Drugi prioritet je rekonstrukcija puta od Gusinja do graničnog prelaza vrijednosti 2.066.000 eura, čiji će izvođač biti Tehnoput. 

Gradonačelnik Plava Skender Šarkinović je tom prilikom istakao velika očekivanja od pomenutih putnih pravaca, koji bi svakako dali doprinos razvoju plavske opštine.

„S pravom su naša očekivanja velika jer će ovaj put dati doprinos razvoju naše opštine. Pored putnih pravaca razgovarali smo i o drugim projektima koji za nas značajni, a koji će se sprovesti preko Direkcije javnih radova. Prije svega mislim na putni pravac Plav-Gusinje preko Vojnog Sela i Kruševa i izgradnju sportske sale u Gusinju. Vjerujem da će naredne godine započeti i drugi projekat jer su planirana sredstva u kapitalnom budžetu Vlade Crne Gore za 2012.godinu“, kazao je Šarkinović.

(Vijesti - A.Ibrahimagić)

Požar odnio sve

Kod Gusinja čovjeku izgorelo preko 30 tona sijena, sumnja da je podmetnut požar

 

Gusinje- petak,19.avgust.2011.god.

Šta ću sa djecom, od kojih dva studenta, tri srednjoškolsca i jedan osnovac, kako da nastavim da ih školujem?

Požar koji se dogodio u petak oko 13,30 časova, u selu Martinoviće kod Gusinja , progutao je preko 30 tona sijena.

Vlasnik sijena Jašar Hasanđekaj, koji se bavi stočarstvom i poljoprivredom, sa svojom porodicom u tom trenu nalazio na katunu koji se nalazi na Ćafio Visitora, gdje izdiže tokom ljetnjih dana, ali se istog trena kada mu je javljeno morao vratiti u selo i suočiti se sa strašnom istinom, da mu je propao sav trud uložen tokom ljetnjih mjeseci.

On ističe da je ovo druga neprilika koju doživljava tokom poslednja dva mjeseca, te istakao, da je ubijeđen, da je požar na sijenu namjerno podmetnut i to između kuće njegovog komšije i štale.

„U pomenutom vremenu javili su mi, da mi je zapaljeno sijeno, a kada sam došao imao sam šta vidjeti, sve je gorjelo.Sve što sam mukotrpnim radom sa ženom i šestoro djece stekao tokom ovog ljeta, gledao sam kako nestaje pred mojim očima, a bio sam nemoćan da to spasim. Mogu samo da kažem, da je ovo neko namjerno uradio.

Mogu samo da kažem, da je ovo neko namjerno uradio

Vjerujte mi, lakše bi mi bilo da su ubili mene nego što su ovo uradili. Šta ću ja sad sa tolikom stokom, a to im je bilo sijeno za zimu koja nam kuca pred vratima, a stočarsvo mi je jedini prihod koji imam.

Šta ću sa djecom, od kojih dva studenta, tri srednjoškolsca i jedan osnovac, kako da nastavim da ih školujem?

Nije prvi put da se dešava

Ovo nije prvi put da mi se dešava, prije tačno dva mjeseca na drugoj planini na kojoj izdižem, zapaljena mi je koliba u kojoj sam stanovao tokom ljetnjih dana“, kazao je Hasanđekaj.

Jašar dodaje, da je slučaj prijavio policiji, te da vjeruje da ista može riješti misteriju neznanog piromana, samo ako ima volje da to uradi, te pohvalio vatrogasce koji gase požar.

„Prijavio sam slučaj policiji i siguran sam da oni to mogu otkriti samo ako imaju volje, ponavljam, ako imaju volje, jer sam siguran da naša policija može otkriti počinioca.Jer sigurno nije niko došao iz druge države da ovo uradi.

Hasanđekaj kaže vrijednost jedne bale sijena ne može biti niža od tri eura, a da je njemu izgorjelo 1.700 bala sijena, te da je šteta prema toj računici 5.100 eura

Sigurno je neko iz mjesta ili okoline, kojem možda smeta što držim toliko stoke i radim posao stočara, od kojeg sam uvjek pošteno živjeo sa svojom porodicom. Vatrogasnu službu su zvali komšije i rođaci i za te momke nemam riječi, jer su brzo došli i počeli sa gašenjem.

Međutim, evo već ne znam koji put dolaze da ovo izgase, ali ja sam siguran da će ovo da gori još dva ili tri dana, s obzirom na sastav sijena i način pakovanja, ali i količinje koja sigurno nije mala“, kazao je Hasandđekaj, koji dodaje da vrijednost jedne bale sijena ne može biti niža od tri eura, a da je njemu izgorjelo 1.700 bala sijena, te da je šteta prema toj računici 5.100 eura.

„Poslije ovoga, ja nemam izlaza, jer porodica broji deset članova zajedno sa mojim roditeljima.Ovo je zločin koji se do sada u ovoj opštini nije dešavao sigurno"

„Poslije ovoga, ja nemam izlaza, jer porodica broji deset članova zajedno sa mojim roditeljima.Ovo je zločin koji se do sada u ovoj opštini nije dešavao sigurno.Zločin je onakav kakve smo samo imali priliku gledati po, bivšim republikama Jugoslavije tokom poslednjih ratova“, zaključio je Hasanđekaj.

Jašarovi komšije i rođaci, složni su u konstataciji, da je njegovoj porodici hitno potrebna pomoć kako nadležnih državnih, tako i lokalnih organa, te iseljenika iz ovih krajeva, koji uvjek izađu u susret, kada su ovakve neprilike u pitanju, ali prvenstveno ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Iz Ispostave policije Plav „Vijestima“ je rečeno da je istraga u toku.

Amil  Ibrahimagić (Vijesti)

Dogovor kuću gradi
 

 

Crna Gora - Subota, 13. avgust 2011. godine

Juče u Plavu održan radni dogovor sa vlasnicima imovine preko koje će proći trasa puta Gusinje - Podgorica

PLAV - U prepunoj sali Centra za kulturu u Plavu juče je održan sastanak predsjednika opštine Plav Skendera Šarkinovića sa saradnicima, sa vlasnicima imovine preko koje treba da prođe trasa puta Gusinje - Podgorica kroz selo Lijevi Grnčar u dužini od pet i po kilometara.

Predsjednik Šarkinović je upoznao prisutne vlasnike imovine i informisao da je put od državnog javnog interesa i od životnog značaja za područje opštine Plav i šireg regiona, jer će se od Gusinja do Podgorice stizati za manje od jednog sata.

- Vlasnici imovine istakli su da su jedinstveni u stavu da se ovaj put gradi i da ne žale svoju imovinu, ali traže da se šteta, odnosno oduzeta imovina nadoknadi ravnomjerno, normalno imajući u vidu kvalitet zemljišta.

Mirsad Rašić koji živi i radi u Njujorku, a ima svoju nekretninu pored same trase puta, čestitao je izgradnju ove dionice i poželio da se radovi što prije završe i ovaj kraj bude bliži Podgorici za punih 150 kilometara. Dužina puta Gusinje - Podgorica preko dijela teritorije Albanije iznosiće svega 56,5 kilometara. I drugi vlasnici imovine bili su jedinstveni i istakli da neće biti nikakvih problema, ali traže da se dio oduzete imovine plati kako to nalažu zakonski propisi.

- Predsjednik Šarkinović naglasio je da će posebna komisija izvršiti procjenu oduzete imovine i svakom vlasniku platiti po takozvanoj - pravičnoj naknadi.

R.Gruda (Pobjeda)
Dan za liječenje nostalgije

Alipašini izvori su juče bili mjesto poznatog vašara i zavičajnih susreta ljudi iz regiona, ali i iz svih krajeva svijeta

PLAV,03.08.2011.god. - Više desetina hiljada ljudi sa područja Plava i Gusinja koji žive i rade u Americi, Kanadi, Njemačkoj, Švajcarskoj, ali i iz regiona, svake godine na Ilindan, kada se slavi Dan oslobođenja Gusinja, okupe se na Alipašinim izvorima. To je dan porodičnih okupljanja, planiranja, kako da se zavičaju pomogne i da momci potraže životnu saputnicu iz zavičaja.

- Nostalgija za zavičajem, za Crnom Gorom najljepšom državom na svijetu, želja da se sretnemo sa rođacima i prijateljima, potreba da nam djeca ne zaborave maternji jezik, da održe i produže vezu sa zavičajem, povuče nas da svake godine sa prodicama dođemo iz Njujorka ovdje, gdje caruje ljepota netaknute prirode, priča nam grupa Gusinjana koja se razgaljuje pivom na obalama Alipašinih izvora.

- Ko nije osjetio čežnju za zavičajem i njegovim ljudima teško može shvatiti kako su nam hiljade kilometara puta kratke kada idemo ovamo. Znate, imamo tamo dosta para. Zaradimo ih teško. Nema vremena za bilo šta drugo osim za posao. Imaš sve, a nemaš druga, nemaš prijatelja i komšije da sa njim podijeliš i radosti i tugu. Mi smo tamo u tuđini, a ona je ledena. I ovdje se može živjeti isto tako bogato kao u razvijenom svijetu, samo nam treba drugačiji odnos prema radu i više poštovanja prema bogatstvu koje nam je priroda nesebično podarila - kaže Šaćir Vukelj, koji sa porodicom i svojom braćom živi više od 40 godina u Njujorku.

- Nigdje se ne spava lijepo kao ovdje. Vazduh je kristalno čist. Okolo tišina koja se čuje. Ovdje se osjeti bezgranična sloboda i radost.Više osmjeha vidim ovdje za jedan dan nego tamo za godinu - uključuje se u razgovor studentkinja Ismeta Radončić iz Njujorka.

- Samo da na Alipašinim izvorima ima jedan atraktivan motel kako bi se ovaj dragulj turistički valorizovao. Ako se realizuje ideja o gradnji puta od Podgorice do Gusinja, a kako čujem već su počeli građevinski radovi kroz teritoriju Albanije, onda bi se sa primorja ovdje stizalo za sat vožnje. Bila bi to idealna kombinacija primorskog i planinskog turizma. Kada bi turistički radnici Crne Gore na pravi način animirali samo ljude koji su iz Crne Gore, a rade u zemljama zapadne Evrope i SAD, bio bi to veliki devizni priliv koji bi značajno pokrenuo razvojni zamajac ove siromašne opštine. Mnogo bismo mi radije svoj novac trošili ovdje nego na plažama u Španiji ili Grčkoj, samo kada bismo mogli da dobijemo malo od komfora koji se tamo nudi. Da su Alipašini izvori ili Plavsko jezero u Austriji ili Sloveniji, bilo bi to mjesto prepoznatljivo na evropskoj turističkoj karti. Ja ovdje napravim video-zapis i pokažem ga prijateljima u Njurorku. Njihovom divljenju nema kraja - kaže Radončić.

Nemanja Bulatović iz Kule, čiji su roditelji iz Gusinja, prosto je zadivljen Alipašinim izvorima i drugim prirodnim biserima ovog kraja.

- Trebalo bi država Crna Gora i druge nadležne institucije da osmisle projekat turističkog uređenja Alipašinih izvora, što bi bilo od velikog značaja za ovaj kraj. Gusinju se ovih sparnih ljetnjih dana, a posebno juče na Alipašinim izvorima ponovo vratio stari sjaj. Prostor na Alipašinim izvorima bio je dosta skučen, ali gdje je stalo više od 30.000 gostiju. Livada gdje su se prije okupljali bila je ograđena, a restoran „Vodenica“ je odavno zatvoren. Nekome je izgleda stalo da se ovaj najveći skup u Crnoj Gori premjesti na neko drugo mjesto. Ali, neće moći. Alipašini izvori su zaštitni znak Gusinja. Ako njih ne bude, neće biti ni ovog mjesta – poručuje ljutito grupa Gusinjana iz Njemačke.

I pored ovih problema, bilo je puno svijeta, ponajviše mladih. Kolone automobila, čije su tablice mahom iz inostranstva, cijelog dana su se kretale ka izvorima, pa je u jednom trenutku došlo do kolapsa saobraćaja. Za to vrijeme na prostoru ispred Alipašinih izvora ljudi nijesu žalili novac da se samo za njih sviraju tradicionalna gusinjska kola i pjesme. Osim Gusinjskih starih pjesama i kola samo za goste iz Peći koji su ovog dana došli u Gusinje nekoliko puta se pjevala pjesma „Čov mori Redžo“ i igrala albanska šota.

Na vašaru se nudila i vašarska hrana – ćevapi, pljeskavice, jagnjetina sa roštilja, a duž staze za šetnju na nekoliko mjesta za djecu su se pravili štapići sa šećernom vunom, ušećerene crvene jabuke i čuvene borovnice iz tog kraja. Prodavani su slatkiši i sokovi, a i alkoholno piće. U večernjim satima ulice su bile prepune šetača. Korzo je ponovo „prodadilo“, kafići Njujork, Galaksija, Santea, Koloseum, Relaks, Gusinjska kula, restoran Napolis i hotel Rosi bili su mali da prime sve goste koji su željeli da proćaskaju i razonode se.

R.Gruda(Pobjeda)
U saobraćajnoj nesreći kod Plava poginuo Albert Kukaj(19)

PLAV,11. jun,2011.god.

Mjesto  nesreće Albert Kukaj (19) iz sela Kruševo kod Gusinja poginuo je u saobraćajnoj nesreći u Vojnom Selu kod Plava u petak veče oko 22,10 časova, dok je njegov brat od strica Ahmet Kukaj (17), koji se nalazio u istom vozilu teško povrijeđen.

Uviđaj na licu mjesta obavio je sudija Osnovnog suda Plavu Halim Sujković , uz prisustvo pomoćnice ODT Dritom Rugovac i ekipom Ispostave policije Plav.

Do udesa je došlo kada je vozilo marke “mercedes 190”, reg. oznaka PLAV 519, krećući se iz pravca Gusinja prema Plavu iz nepoznatih razloga, promijenilo pravac kretanja i udarilo u pozidu priključnog puta sa lijeve strane.

U vozilu su se nalazili braća Kukaj, i nakon nesreće Albert je nakon ukazane prve pomoći u Plavu , izdahnuo na putu prema Podgorici, dok se Ahmetu u beranskoj bolnici ljekari bore za život.

Za sada nije utvrđeno koji je od njih dvojice u nesrećnom trenutku upravljao motornim vozilom.

A.I (Vijesti) 

Obijena plvaska zlatara "Brilijant"

Pljačkaši odnijeli zlato u vrijednosti od 25.000 eura

PLAV –Nedjelja, 08. maj 2011. godine

U noći između nedjelje i ponedjeljka, u vremenu prvomajskih praznika, nepozati počinioci obili su zlataru „Brilijant“ vlasnika V. M. iz koje su odnijeli zlato u vrijednosti od 25.000 eura. Da je zlatara opljačkana, vlasnik i radnici saznali su tek u ponedjeljak nakon što su kao i svako jutro otvarali zlataru, ali ovog puta nijesu našli izloženo zlato, pa su pozvali policiju.

Zlatara je u prostoriji gdje je bilo izloženo zlato imala video nadzor - dvije kamere, ali su provalnici ušli sa zadnje strane, tako što su razvaliti dio zida kuda su se provukli kroz otvor, uzeli zlato i izašli.

Zlatara „Brilijant“ posluje u Plavu punih 25 godina i do sada nikada nije pretrpjela bilo kakvu krađu, pa se pretpostavlja da je ovo jedna od najvećih pljački koja se desila u ovoj opštini.

Iz ispostave policije „Pobjedi“ su kazali da je istraga u toku i da kriminalistička policija i njeni pripadnici ulažu ogromne napore kako bi što prije pronašli počinioce ove pljačke.


R. Gruda (Pobjeda)
DOKAZAO SE U NJUJORKU,ALI JOŠ NIJE U ZAVIČAJU

 NY,26.02.2011.god.

Gusinjanin Refik Radončić podigao hotel u srcu Menhetna

Oblakoder od 26 spratova, hotel ima 66 soba od kojih svaka ima balkon, a tu je i sedam predsjedničkih apartmana.

Vijest da je nedavno, u srcu Menhetna, otvoren još jedan hotel ne bi bila od nekog posebnog značaja da njegov većinski vlasnik nije Gusinjanin Refik-Refko Radončić.

On je zajedno sa Džefrijem Benetom, dokazanim prijateljem Crne Gore i naših iseljenika u SAD, na 46. ulici, između Pete i Medison avenije, sagradio “Gotham” hotel.

Ljudi koji su imali priliku da vide ovo djelo sarajevskog arhitekte Damira Šehića složni su u jednom – “Gotham” hotelu je zaista mjesto na ovoj prestižnoj lokaciji u blizini čuvenog Rokfeler centra i Grand central stanice.

7 predsjedničkih apartmana

Radončićev i Benetov uspjeh utoliko je veći kada se zna da je u Njujorku kriza na tržištu nekretnina velika, kao i da su mnoge poznate građevinske kompanije u protekle dvije godine bankrotirale. Za razliku od njih, ovaj uspješni tandem već godinama odolijeva krizi, a njihove zgrade niču širom Njujorka.

U Crnoj Gori su, izgleda, ispred SAD, tako da im nije potrebno naše iskustvo i znanje. Pokušao sam nekoliko puta u vezi sa nekim projektima, ali to nije išlo kako treba

"Hotel smo napravili na mjestu gdje je nekada bila čuvena knjižara “Gotham”, pa smo mu po njoj dali ime. Pored toga i restoran je urađen u starom stilu, dok su u sobama knjige iz nekadašnje knjižare. Istakao bih da su ovaj oblakoder od 26 spratova podigli i naši građevinci koji rade u mojoj kompaniji T&R Construction Corporation, te da hotel ima 66 soba od kojih svaka ima balkon, a tu je i sedam predsjedničkih apartmana", kaže za „Vijesti“ Radončić, koji je u SAD došao prije nešto više od dvadeset godina.

Odmah nakon dolaska, zasukao je rukave i počeo se baviti građevinskim poslovima. Ubrzo je otvorio i svoju građevinsku kompaniju koja je iz dana u dan zapošljavala sve više radnika, a u jednom trenutku ih je imala čak 190.

"Uspjeh se preko noći nije desio. Išlo je polako, na početku je bilo samo nekoliko radnika. No, bio sam uporan i hrabar prilikom preuzimanja velikih poslova. U međuvremenu sam upoznao Džefa Beneta sa kojim sam postao veliki prijatelj i ortak u mnogim poslovima. Uspjeli smo da se dokažemo…", kaže Radončić.

Nagrada za najbolji objekat u Njujorku

Danas je teško nabrojati objekte koje su u Njujorku sagradili Radončić i Benet, a podatak da su od grada Njujorka 1992. godine dobili nagradu za najbolje izgrađeni objekat te godine u ovoj svjetskoj metropoli dovoljno govori o njihovoj uspješnosti.

No, iako je izgradio mnoge nebodere i postao vlasnik hotela u srcu Menhetna, Radončić kaže da još nije ostvario američki san.

"San ću ostvariti kada mi djeca dobiju odgovarajuće obrazovanje. Što se tiče građevinarstva, ni danas nijesam zadovoljan sa onim što sam učinio. To kažem jer mi nije samo motiv da zaradim novac, već mi je želja da radim još veće i ljepše objekte. Ja sam se pronašao u građevinarstvu, ovo je kreativan posao i djelo koje ostaje iza nas i koje je vidljivo zauvijek", ističe Radončić.

Za razliku od Njujorka, gdje je uložio veliki kapital, Radončić još nije investirao u Crnu Goru. Kaže da je potrebno prvo stvoriti uslove za ulaganje, a da tek onda treba očekivati da će biznismeni investirati novac.

"U Crnoj Gori su, izgleda, ispred SAD, tako da im nije potrebno naše iskustvo i znanje. Pokušao sam nekoliko puta u vezi sa nekim projektima, ali to nije išlo kako treba. Ne dajem nikome za pravo da mi dijeli lekcije o građevinarstvu jer sam se već dokazao u jednom od najprestižnijih mjesta na svijetu. Bavim se onim što znam da radim i ne upuštam se u one stvari koje ne znam", kaže Radončić.

"Nažalost, problem Crne Gore je da se ljudima čini da oni najbolje znaju i zbog toga nema mjesta za nas koji pokušavamo da uvedemo neke novine koje su u svjetskom trendu, dizajnu i gradnji. No, nadam se da će u Crnoj Gori doći vrijeme da se ljudi bave svojim strukama: ljekari liječenjem, sudije suđenjem, dizajneri dizajniranjem… Kad sve dođe na svoje mjesto, onda se može očekivati da će doći do većeg ulaganja iz inostranstva".

Sead Hodžić (Vijesti)

Počela mjerenja za put od Plava do Podgorice,preko Albanije

Crna Gora,08.02.2011.god.

Riječ je o putnom pravcu Plav-Gusinje-Vrmoša-Tamara-Dinoša-Podgorica, o kojem je bilo riječi i na sjednici Vlade Crne Gore, koja je održana 20. januara.

 

Put koji građani opštine Plav sanjaju vjekovima, a koji im rastojanje do Podgorice umjesto 190 kilometara, skraćuje tri puta, ima velike šanse da bude izgrađen, ali preko teritorije Albanije.

Riječ je o putnom pravcu Plav-Gusinje-Vrmoša-Tamara-Dinoša-Podgorica, o kojem je bilo riječi i na sjednici Vlade Crne Gore, koja je održana 20. januara.

Gradonačelnik Plava Skender Šarkinović za „Vijesti“ je kazao da se sada radi na izradi glavnog projekta puta od Gusinja do graničnog prelaza Grnčar na crnogorskoj teritoriji, ali i da Vlada Albanije “vrijedno radi po tom pitanju”.

„Do kraja naredne godine sa albanske strane biće završen put u dužini od 23 kilometra. Vlada Crne Gore je odobrila 100.000 eura za proboj najtežeg dijela puta u dužini od 600 metara, na putu od Tamare u Albaniji do Dinoše na našoj strani.

Sada se trenutno radi na glavnom projektu za putni pravac od Gusinja do graničnog prelaza Grnčar u dužini od 5,5 kilometara, tako da će nakon revizije projekta, tenderske procedure i odabira izvođača, do kraja godine početi radovi na putu do graničnog prelaza”, kazao je Šarkinović.

On dodaje, da ništa manje nije značajan ni nastavak radova na rekonstrukciji puta Murino-Čakor-Peć, te očekuje završetak radova do kraja ove godine.

„Vlada je obezbijedila novac za taj posao, preko Direkcije za saobraćaj i naša su očekivanja da će taj put do kraja godine biti završen do kosovske strane, od koje već i danas postoji uređen put, do Peći.

Očekujemo i da su se stekle političke prilike za otvaranje graničnog prelaza u mjestu Kotlovi. Na Kosovu boravi nekoliko hiljada stranih državljana, koji rade u međunarodnoj misiji i rješavanjem ovog putnog pravca, stekli bi se uslovi da oni svoje vikende provode na ovoj sjevero-istočnoj strani Crne Gore, a i na našem primorju“, kazao je Šarkinović.

Vlada Crne Gore je na sjednici krajem januara ove godine usvojila Informaciju o inicijativi za povezivanje puta Podgorica-Gusinje preko Republike Albanije.

„Imajući u vidu značaj koji za stanovnike Plava i Gusinja ima direktno povezivanje sa Podgoricom, kao šansa za bolju varolizaciju prirodnih i turističkih potencijala i ukupan razvoj ovog kraja, Vlada je zadužila Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, da u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova pokrene inicijativu sa albanskom stranom oko otvaranja graničnog prelaza „Grabon-Zatrijebačka Cijevna“.

Ministarstvo saobraćaja i telekomunikacija zaduženo je da pripremi projektno - tehničku dokumentaciju, predloži način finansiranja izrade puta na teritoriji Crne Gore do tačke Grudec do graničnog kamena na granici sa Republikom Albanijom i sagleda mogućnosti rekonstrukcije puta Guisnje-Vrmoša“, stoji u saopštenju vladinog Biroa za odnose sa javnošću.

Priroda će da ga brani

Šarkinović je istakao da je put Plav - Podgorica za građane, ali i za cijelu državu od neprocjenjive važnosti.

“Taj put će prolaziti kroz predjele koji ga sami po sebi objezbjeđuju od elementarnih nepogoda, a važan je i kao alternativni put pored sadašnjeg uz kanjon Morače i budućeg autoputa. Nedavne poplave su još jednom pokazale, da je alternativni put neophodan.

Taj put otvara i vrata velikim insvesticijama u našoj opštini, s obzirom na to da smo na pragu prave valorizacije turističkih potencijala ovog kraja“, smatra Šarkinović.

Amil Ibrahimagić(Vijesti)

Adema Bakovića iz zamrznutog jezera spasio kolega

 

Plav,07.02.2011.god.

Nijesam mogao da se izvučem, rukama sam dokopao komad leda!

Kako sam stizao, samo sam vikao da se drži za led i da još malo izdrži, ispričao je spasilac Dževat Šarkinović.

slika:Amil Ibrahimagić

Fotografišući pejzaž zaleđenog Plavskog jezera Adem Baković iz Plava upao je u vodu duboku pet metara.

Veći dio njegovog tijela u nedjelju popodne oko 16 časova ostao je u ledenoj vodi nešto duže od pola sata, ali ga je spasio njegov kolega Dževat Šarkinović, koji se slučajno našao u blizini i čuo povike u pomoć.

"Pozivao sam iz sveg glasa u pomoć. Moj glas je srećom čuo Dževat, inače moj kolega sa posla. On je sa njegovim rođacima Elvisom i Elvirom uspio da me izvuče. Odvezli su me do magistralnog puta Plav-Gusinje, gdje me je čekala ekipa hitne pomoći" 

Baković je ispričao da nije paničio, ali mu je svaka sekunda trajala kao jedna godina.

“Dobro se osjećam, i danas sam već došao na posao“, kazao je Baković.

Šarkinović, koji je, inače, poznati spasilac u opštini Plav, kazao je da je Baković 27. osoba koju je spasao iz Plavskog jezera.

"Ostao sam miran, i zamolio i Adema da bude staložen i ne paniči. Sa druge strane dolazila mi je pomoć"

„Radio sam sa bratom na mojoj vikendici, nedaleko do kuće, i u jednom trenu čuo povike u pomoć. Prekinuli smo posao i odmah malim čamcom, jednosjedom pohitali da pomognemo".

Šarkinoviću je prešao oko 800 metara i u tim trenucima nije znao ko je davljenik

"Tokom putovanja sam pravio plan kako da izvučem čovjeka. Kako sam stizao, samo sam vikao da se drži za led i da još malo izdrži. Prišao sam, i prepoznao kolegu", ispričao je Šarkinović.

"Ostao sam miran, i zamolio i Adema da bude staložen i ne paniči. Sa druge strane dolazila mi je pomoć, Elvis i Emir Šarkinović u velikom čamcu, koji su se jedva progurali lomeći led do nas. I tada smo ga izvukli, presvukli ga, i odvezli do obale, gdje nas je čekala Hitna pomoć i mnogo ljudi”.

Osim što je spasio 27 osoba, Dževat Šarkinović je do sada iz jezera izvukao i tijela šest utopljenika.

Vijesti.me

Pala kroz otvor za lift

 

U Domu zdravlja „Dr Branko Zogović“ u Plavu stradala pacijentkinja Sabrija Pjetrović (77)

 Plav,ponedeljak,24.januar.2011

Tijelo žene, koja se liječila na internom odjeljenju od 14. janura, našla je dežurna sestra, potvrdila je Pobjedi medicinska sestra Mevljuda Meka Gačević

PLAV – Pacijentkinja u stacionaru Doma zdravlja „Dr Branko Zogović“ u Plavu Sabrija Pjetrović (77) iz Gusinja nađena je mrtva juče ujutro oko četiri sata u prizemlju ove ustanove, na dnu prostora za lift koji je u izgradnji.

Sumnja se da je propala kroz otvor za nedovršeni lift, sa visine od oko sedam metara.

Nesreća

Tijelo žene, koja se liječila na internom odjeljenju od 14. janura, našla je dežurna sestra, potvrdila je Pobjedi medicinska sestra Mevljuda Meka Gačević.

O nesreći je odmah obaviješten direktor plavskog Doma zdravlja dr Safet Lješnjanin.

- Dežurna sestra mi je ispričala da je pacijentkinja Pjetrović do tri sata ujutro bila u svojoj sobi, sa još dvije bolesnice. Prilikom redovnog obilaska soba, dežurna sestra je primijetila da je nema, a njene papuče su bile pored kreveta. Osoblje se odmah dalo u potragu - kazao je Pobjedi dr Lješnjanin.

Istraga

Prema njegovim riječima, obišli su čitavu zgradu.

- Na kraju su došli do lifta u izgradnji koji na drugom spratu ima otvor zaštićen drvenim vratima koja su položena ispred otvora. Dežurna sestra je na dnu lifta primijetila tijelo pacijentkinje – kaže on.

O nesreći su obaviješteni policija i zamjenik osnovnog državnog tužioca u Plavu koji su obavili uviđaj. Sve okolnosti pod kojima je stradala pacijentkinja Doma zdravlja Sabrija Pjetrović još nijesu utvrđene.

R.G.(Pobjeda)

Poplavljenima montažne kuće

PLAV I VRUJU OBIŠLI PREDSTAVNICI MINISTARSTVA ZDRAVLJA TURSKE ZA BALKAN

Petak,17.12.2010.god.

Plav/Berane/Andrijevica - Predstavnici Ministarstva zdravlja Turske za Balkan, na čelu sa dr Asinom Turkajom, posjetili su juče Dom zdravlja u Plavu i razgovarali sa direktorom, dr Safetom Lješnjaninom, a potom obišli i naselje Vruja.
Turkaj je istakao da je Turska zainteresovana da pomogne opštini Plav, te da je prioritet stanovništvo Vruje kojem će Crveni polumjesec dopremiti montažne kuće.
„Mi smo došli na inicijativu prijatelja iz Crvenog polumjeseca, da vidimo šta treba uraditi i kakvu dodatnu pomoć možemo da pružimo ovim ljudima. Našoj vladi ćemo dostaviti izvještaj o tome. Ono što smo danas ovdje vidjeli ne može se završiti samo na pomoći u ćebadima, šatorima, paketima sa hranom. Imaćemo razgovore s Ministarstvom zdravlja Crne Gore i predočićemo i njima, kao i našoj vladi, stanje i predložićemo da se pošalju montažne kuće, kako bi stanovnici mogli bar ovu zimu da provedu u toplim sobama. Nadam se da će Crveni polumjesec imati razumijevanja i da će poslati kuće i siguran sam da će brzo biti dopremljene“, kazao je Turkaj.

Lješnjanin je zahvalio gostima, a “posebno Sadmiru ef. Hadžiću, na čiju inicijativu nas je delegacija posjetila”.
“Obećali su da će poslati Domu zdravlja određenu opremu, a nama je, u prvom redu, potrebna kompletna laboratorijska oprema. Juče je u Vruju trebalo da stigne 200 metara drva koja je donirala Uprava šuma Crne Gore.
U Beranama niske temperature i dalje otežavaju ionako tešku situaciju porodica čije su kuće bile poplavljene. Koordinator kriznog štaba Braho Adrović kazao je da bi danas trebalo da počne raspodjela drva za ogrev ugroženim domaćinstvima koja su dobijena od Direkcije za šume Crne Gore. Hrana je i dalje potrebna.
Crveni krst je podijelio 50 metara drva, a 230 metara koje je dala Direkcije, kako se smatra, neće biti dovoljno za sve domove koji su pogođeni poplavama.
Mehanizacije Direkcije za javne radove, Vojske Crne Gore i Komunalnog preduzeća okončale su sanaciju puta u selu Jočanica, u Mjesnoj zajednici Konjuhe kod Andrijevice. Na toj dionici lokalni put je odnijela rijeka u poplavama, a nastalo oštećenje je od oko 200 metara. Rijeka je na tom dijelu vraćena u prvobitni tok, a put osposobljen za saobraćaj nakon skoro petnaest dana.
Rađeno je i na sanaciji puta prema selu Krajišta, u MZ Konjuhe, a očekivalo se da i ta dionica puta bude osposobljena za saobraćaj tokom jučerašnjeg dana. Radovi na sanaciji puta i regulaciji korita Lima, na lokaciji Prljanije, takođe su završeni, a juče je nastavljeno nasipanje puta prema selu Kuti, kako bi se stvorili uslovi za postavljanje montažnog mosta na ulazu u to selo.


Epidemiolozi na terenu

Regionalna higijensko-epidemiološka služba Doma zdravlja “Dr Nika Labović” iz Berana neprekidno je na terenu. Ekipe epidemiologa i sanitarnih tehničara sprovode pojačani epidemiološki i sanitarno-higijenski nadzor u cilju blagovremenog otkrivanja potencijalnih epidemija, a dezinfekuju i poplavljene kuće i pomoćne objekte.
“Od početka poplava, na teritoriji opštine Plav u više navrata dezinfekovani su kolektivni smještaji Brezojevice i izbjeglička naselja Vruja 1 i Gusinje. Dezinfekovana je i 21 kuća i stan u Plavu. U opštini Berane do sada je to urađeno u šest kolektivnih smještaja, naselju Riversajd, Talumu i Haremima”, kazala je dr Zuhra Hadrović, direktorka Doma zdravlja.
U selima Trepča i Seoce u Andrijevici dezinfekovane su četiri porodične kuće.
Stanovnicima su podijeljena uputstva Instituta za javno zdravlje Crne Gore o načinima čišćenja objekata, ličnoj higijeni, ishrani i upotrebi vode za piće.
R.L.

Dnevnica od Fakulteta za sport

Nikšić - Članovi sindikalne organizacije Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje iz Nikšića solidarno su se odrekli po jedne dnevnice i novac uplatili na žiro-račun za pomoć poplavljenim područjima u Crnoj Gori.
„Na taj način zaposleni na ovoj visokoškolskoj ustanovi su htjeli, iako simbolično, da iskažu svoje osjećanje prema onima koji su pretrpjeli velike štete i patnje od elementarnih nepogoda“, kazao je doc. dr Jovica Petković, predsjednik sindikata na Fakultetu za sport.
Sv.M.

A.I.-R.L(Vijesti)
Nove štete od poplava u Murini
 
Plav, Petak, 26. novembar 2010. godine

 Murinska rijeka odnijela 200 metara puta

 PLAV – Murinska rijeka, koja se izlila poslije trodnevne kiše, oštetila je oko 200 metara lokalnog puta, kao i dio nedavno izgrađenog korita na ušću u Lim - kazao je za Pobjedu predsjednik opštine Plav Skender Šarkinović.

- Čim se to dogodilo, poslali smo mehanizaciju koja radi na sanaciji i nadamo se da će radovi brzo biti završeni - kazao je Šarkinović.

Gradonačelnik je dodao da su popravljeni prigradski put za Prnjavor i saobraćajnica ka turističkom izletištu Grebaje kod Gusinja, koji su najviše oštećeni u nedavnim poplavama. U toku je i sanacija lokalnih puteva u desnom Grnčaru, tako da će saobraćaj u tom dijelu opštine biti brzo normalizovan.

- Predstoji nam još mnogo posla vezanog za obnovu ostalih puteva i mostova, kao i potpornih zidova na nekoliko ugroženih područja. Šteta je veoma velika. Prema grubim procjenama, samo na privatnoj imovini iznosi više od milion eura - ističe Šarkinović.

Sreća za ovaj kraj je što je snijeg koji je počeo da pada prije dva dana zaustavio kišu, jer su nabujale rijeke ponovo prijetile da donosu nove poplave.

Izvor :Pobjeda(R.Gruda)

Vojska obnavlja mostove i ceste

 

DOGOVOR VOJSKE CRNE GORE I OPŠTINE PLAV

Plav.26.11.2010.god. - Predstavnici Vojske Crne Gore boravili su juče u Plavu da bi u dogovoru sa lokalnom upravom počeli da rade na osposobljavanju porušenih mostova.
Oni su sa gradonačelnikom Skenderom Šarkinovićem obišli sve porušene mostove i neke oštećene puteve.
Šarkinović je kazao da je Vojska zainteresovana za izgradnju jednog porušenog mosta i nasipanje jednog oštećenog puta, te da će im u tim poslovima Opština pružiti podršku.
„Pripadnici Vojske će odraditi pripremne radove za postavljanje montiranog mosta u Dragijama, u Gusinju. Izrazili su i spremnost da pomognu u nasipanju oštećenih lokalnih puteva, a ocijenili da je najznačajniji put u Jasenicama jer vodi ka gradskom vodovodu, pa bi se problem vodosnabdijevanja riješio za duži period. Mi ćemo im obezbijediti smještaj, hranu i lokalitet s kojeg će se uzimati potrebni materijal za nasipanje puta“, kazao je Šarkinović.
On je rekao da i dalje ostaje problem mosta na Limu prema mjestu Novšiće koji će se, kako je kazao, zbog vodostaja te rijeke raditi tek na ljeto, a Opština će se obratiti državnim istitucijama za pomoć.
„Na tom područiju su sela odsječena od grada. Put preko srušenog mosta do magistralnog puta bio je dug samo jedan kilometar, a sada mještani do magistrale moraju ići desetak kilometara. To je teško, posebno za učenike. Obratiću se nadležnim državnim isntitucijama za pomoć, odnosno obezbjeđivanje montažnog mosta koji, prema nekim procjenama, košta oko 200.000 eura”, rekao je Šarkinović.
Izvor: Vijesti (A.I.)

Poplave u opštini Plav

 

U PLAVSKOJ OPŠTINE VREMENSKE NEPOGODE KAKVE SE NE PAMTE

Plav,12.onvembar,2010.god. Izbjegličko naselje u vodi

Rijeke su se izlile iz korita, poplavile naselja, imanja i objekte ali je najteže u izbjegličkom naselju "Vruja" gdje su u toku pripreme za evakuaciju žena i djece PLAV -Kiša koja bez prestanka već treći dan pada na području opštine Plav pričinila je haotično stanje. Rijeke i potoci su se izlile iz korita, ugrozili naselja, objekte i imovimu, sa tendencijom da pojedinim mjestima pričine i nesagledive posljedice. Ni najstariji mještani kažu da ne pamte ovako nagle poplave i nepogode.
Predsjednik opštine Plav Skender Šarkinović, kaže da je najkritičnije stanje u izbjegličkomnaselju "VrujaĆ u Gusinju. Voda je poplavila kompletan prostor i ulila se u stambene objekte, tako da se razmišlja o evakuaciji stanara. Pored Službe zaštite i spasavanja, angažovano je i komunalno preduzeće sa mehanizacijom, kao koncesionari i privatnici.

-A žurirali smo krizni štab na čelu sa Rahmanom Markišićem, načelnikom za privredu, razvoj i finansije. Obišli smo krizna područja na prostoru opštine, i v

idjeli da stanje izgleda veoma kritično. Prema dojavama, i na područjima koja nijesmo stigli da obiđemo stanje je veoma teško. Najteže je u izbjegličkom naselju, gdje ima dosta male djece i voda je već u objektima, tako da se za slučaj pogoršanja spremamo za evakuaciju tih stanara. Kuće Šarkinovića su takođe pod vodom, gdje može doći i do prekida puta za Gusinje. Ugrožen je i prostor sa obje strane rijeka Grnčar, Vruja i Ljuča, a u opasnosti su mostovi u Dolji i na raskrsnici puteva za Vusanje. Više kuća u Brezojevicama na obali Lima ugroženo je i poplavljeno, dok u Jasenici pored ugroženosti mosta na udaru je i glavni vodovod koji napaja Plav - izjavio je Šarkinović.

On je istakao da su ugroženi i putevi u Prnjavoru, prema Babinom Polju, u Novšićima, Gornjoj Ržanici i Velici, a put Murino u pravcu Čakora, oštećen je rušenjem potpornog zida.
- Ako se ovakvo stanje nastavi, bićemo prinuđeni da pomoć zatražimo od državnih institucija, što je za izbjegličko naselje već potrebno. Kod njih će trebati intervenisati i sa jednokratnom pomoći, jer su u sobama stradale i prehrambene namirnice - kazao je Šarkinović.
Stigle su dojave i od mještana nizvodno od Murine prema Andrijevici, da je stanje takođe veoma kritično, te da je viseći most na Limu u Zorićima preplavljen, te da je veza sa selima sa desne obale Lima prekinuta.

N.V.(Dan)

POGINUO PJEŠAK

Plav, 03.oktobar,2010 - Plavljanin Hako Canović (33), poginuo je juče, negdje oko 15 sati, na putu od Plava prema Gusinju, u mjestu Gropa.

Kako nezvanično saznajemo , Canovića je, dok je popravljao svoj traktor pored puta, udario "golfom 2", Almir Ciriković (20). Kako se pretpostavlja, mladić je pokušao da naglo zakoči auto, ali za nesrećnog Canovića nije bilo pomoći. Ostao je na mjestu mrtav.

Na licu mjesta uviđaj je obavio istražni sudija Osnovnog suda u Plavu Hilmija Sujković kako bi se utvrdili uzroci ove nesreće.

Vino od borovnice ispod Prokletija

U PLAVU USKORO POČINJE DA RADI FABRIKA ZA PRERADU BOBIČASTOG VOĆA

 Plav,07.07.2010.god. - Za mjesec dana u Plavu će početi da radi prva fabrika za proizvodnju voćnog vina od šumske borovnice i sokova od bičastog šumskog voća - maline, kupine, ribizle.
Nevladina organizacija „Udruženje voćara“, čiji je predsjednik spec. pomolog, dipl. ing. Dževdet-Džeka Muminović, programom “Stars” dobila je opremu vrijednu 6.000 eura, koja će omogućiti pokretanje proizvodnje čim ovogodišnji rod borovnice na Prokletijama bude zreo. Opremu je Muminoviću, prilikom nedavne posjete Plavu, uručio američki ambasador u Crnoj Gori Roderik Mur, a sastoji se od prese, muljače, filtera, filtera za vino, bačvi, pumpe za pretakanje vina i ostalog.
Muminović ističe da će se proizvodnjom povećati broj berača borovnice, njena cijena, kao i turistička ponuda opštine Plav, jer je to prva fabrika za proizvodnju vina od borovnice na području Crne Gore. U pitanju su, kaže, najkvalitetnije borovnice sa prostora Prokletija, o čemu svjedoči i njegova knjiga o borovnicama i malinama, nastala kao plod dugogodišnjeg istraživačkog rada.

Vino je, ističe Muminović, već dobilo najbolje ocjene od najvećih stručnjaka, što govori i njegova cijena, jer će litar koštati 25 eura.
„Za mjesec dana planiramo da počnemo da radimo, jer očekujemo kreditna sredstva koja će nam koristiti za otkup ovogodišnjeg roda borovnice, a zatim i proizvodnju. Osim vina i sokova, u ponudi će biti pakovanja borovnica i ostalog bobičastog voća. Naše tržište su isključivo elitni hoteli i restorani, s obzirom na kvalitet i cijenu, jer se radi o visokokvalitetnom vinu. Borovnicu će organizovano otkupljivati firma „Agro plant“, koja je član našeg udruženja, i koju smo nedavno formirali. Najveći stručnjak za vino iz Portlanda, prof. Kostas nas je posjetio, probao vino i ocijenio ga kao visokokvalitetno”, kaže Muminović i ističe da je za kvalitet vina dobio i nagradu od GTZ-a.
Fabrika se nalazi u mjestu Kumanice, u blizini kojeg raste bobičasto voće, što, tvrdi Muminović, ima pozitivne efekte na kvalitet proizvoda.
Muminović kaže da planiraju da na tržiste plasiraju vino u ambalažama od 0,5 i 0,75 litara.
“Voćno vino od šumske borovnice spada u kategoriju delikatesnih vina, a ponegdje se tretira i kao ljekovito. Spada u kategoriju alkoholno jakih vina sa projektovanim sadržajem alkohola oko 13 vol. procenata” rekao je Muminović.
Muminović dodaje da će proizvodnja voćnog vina od šumske borovnice biti kapaciteta 10.000 kilograma po sezoni.

On ističe da je to proizvod koji će imati kvalitet i kupce i na domaćem i na tržištu susjednih zemalja.
„Vinarija može donijeti profit lokalnoj i široj društvenoj zajednici, a sama investicija osigurava direktno zapošljavanje manjeg broja radnika i indirektno zapošljavanje značajnog broja lokalnog stanovništva“, kazao je Muminović.
Koristi će imati ovdašnji berači borovnice, koje je neorganizovani otkup borovnica skupo koštao, posebno prošle godine, kada su je, zbog nemogućnosti prodaje i neorganizovanog otkupa, bacali. Šteta se prošle godine mjerila u tonama.

Ljekovita svojstva

Muminović je podsjetio na pozitivne efekte koje vino od borovnice ima kada je u pitanju zdravlje.
“Šumska borovnica spada u plodove bogate fenolnim jedinjenjima, kojima se posljednjih decenija pridaje veliki značaj kao prirodnim antioksidansima. Konzumiranjem fenolnih jedinjenja iz vina od šumske borovnice smanjuje se rizik od kancera i bolesti srca i krvnih sudova. Među ovim jedinjenjima posebno se naglašava blagotvorno djelovanje antocijana kojima su borovnica i proizvodi od nje, kao što je vino, izuzetno bogati. Dejstvom antocijana iz borovnice poboljšava se vid, blagotvorno djeluju na zidove krvnih sudova, djeluje antikancerogeno...”, rekao je Muminović.
Amil IBRAHIMAGIĆ(Vijesti)

GORAN JOVANOVIĆ (49) IZ ĆUPRIJE NESREĆNO STRADAO NA LIMSKOJ REGATI

 

Utopio se rafter

Plav-29.maj,2010 - Manifestacija "Limska regata", koja već jedanaestu godinu polazi od Limskog mosta iz Plava do Prijepolja, ove godine je imala nesrećan start. Naime, u mjestu Novšiće, negdje na četvrtom kilometru od mjesta polaska, član jedne posade Goran Jovanović (49) ispao je iz čamca i smrtno stradao.
Kako je rečeno,članovi posade odmah su reagovali i nesrećnog raftera izvukli iz talasa Lima na obalu, gdje su pokušali sa oživljavanjem, ali bezuspješno. U međuvremenu je alarmirana policija, kao i hitna pomoć, tako da su svi rekordno brzo bili na licu mjesta, ali Jovanoviću spasa ni tada nije bilo.
Po nalogu dežurnog istražnog sudije Višeg suda u Bijelom Polju Dragana Vojinovića, stalni sudski vještak u Plavu mr Omer Šahmanović, internista-kardiolog, na osnovu spoljnjeg pregleda leša, obavljenog oko 13 sati i 25 minuta, u Domu zdravlja Plav dao je svoj nalaz i mišljenje.
- Na poziv organa policije, negdje oko 12 sati i 45 minuta, sa ekipom hitne pomoći za 15-ak minuta bio sam na licu mjesta, gdje se nalazilo lice koje nije davalo znake života. Na licu mjesta smo ukazali medicinsku pomoć, a zatim kolima hitne pomoći tijelo dopremili u Dom zdravlja u Plavu, gdje je ponovo urađen postupak reanimacije, koji je nažalost bio bezuspješan. Smrt je, najvjerovatnije, nastupila usljed utapanja, te sam predložio sudsko-medicinsku obdukciju, radi utvrđivanja tačnog uzroka smrti - kazao je mr Šahmanović.

N.V.(Dan)

Ikar s Prokletija

HAJRIS ŠILJKOVIĆ - PAJTO SAM NAUČIO DA VOZI PARAGLAJDER, SADA KAŽE DA SU UZ NJEGA BILE VIŠE SILE


Plav,04.maj, 2010 -Hajris Šiljković - Pajto sam je naučio da vozi paraglajder, i otisnuo se u nebo. Svoj prvi let napravio je na planini Bogićevica, samo dan nakon što je nabavio opremu. Već petog dana preletio je Plav sa Kofiljače. Oni, koji se u paraglajding ne razumiju mnogo, govorili su da je lud, a kada su za to čuli oni koji se bave paraglajdingom, kažu da je prava sreća što je ostao živ. Bilo kako bilo, Hajris kaže da je, u trenutku kada se prvi put odvojio od zemlje, bio najsrećniji čovjek na svijetu, jer je ostvario svoj dječački san.
Pajto je ispričao priču koja njega prati čitav život, ali i priču koju on već pet godina ispisuje na nebu iznad Plava i Plavskog jezera, iznad Gusinja i Ropojane, na nebu širom Crne Gore. Sjećajući se trenutaka kada je napravio svoj prvi let, kaže da je to nešto što nikada neće zaboraviti.
“Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, uspio sam da napravim prvi let koji je trajao oko dva minuta. To je za mene bilo dovoljno. Živio sam za to da poletim, i da se jednom odvojim od zemlje. Taj let ću zauvijek pamtiti, jer je za mene poseban i najljepši od svih drugih. Tu nije bilo nikakvog straha, jer sam u tom trenutku bio najsrećniji čovjek. To je moj san od djetinjstva. Čini mi se da, otkako znam za sebe, gledajući ptice i avione, imam želju da se i ja upustim u to, da poletim”, kaže Šiljković.
Njegov san je počeo da se ostvaruje 2005. godine kada je u Plavu upoznao Ibrahima Kojića, koji se u Njemačkoj bavio paraglajdingom. Kod njega je i nabavio svoje prvo letačko krilo. Međutim, Ibrahim je morao da se vrati za Njemačku narednog dana, i jedino je uspio da mu pokaže kako se povezuje i kontroliše oprema, kako se kači paraglajder i kako se kreće. Na Bogićevici je sam vježbao tri dana uzastopno, a poslije toga došao u Plav i poletio sa Završa do Plavskog jezera. Toga dana je sa Završa napravio pet uzastopnih letova, a onda je odlučio da narednog dana poleti sa Kofiljače i preleti Plav.
“Prilikom leta preko Plava bilo me strah da li mogu da preletim grad. Važno mi je bilo samo da dođem do Plavskog jezera, jer su okolo bile velike livade, i nije bilo žica struje, pa je moglo lako da se sleti. Taj strah je u meni trajao sve dok nisam došao iznad Plava, dok nisam vidio da imam dobru visinu i da mogu lako da preletim ostali dio. Tek tada je i strah prestao”, ispričao je Šiljković.
Bez obzira na sve rizike koji su ga pratili, a kojih tada nije bio svjestan, njegova volja i želja bili su presudni za uspjeh, smatra Hajris.
Ipak, kada se sada sjeti toga, kaže, da to nikome ne bi preporučio. Tek nakon što je pročitao priručnik o letenju paraglajderom, shvatio je kakve je greške napravio, i zato upozorava buduće letače da nije dovoljno samo proučiti priručnik i početi sa letjenjem, već da je za to potreban rad sa iskusnim instruktorom. Iako mu je na samom početku Ibrahim Kojić obajsnio da paraglajder koji ima nije za početnike, već da je to takmičarsko krilo, Hajris na to nije obratio pažnju, misleći da je to još bolje. O opremi ništa nije ni znao, pa čak ni koji tip paraglajdera vozi. Tek kasnije je saznao da postoje kategorije u koje su paraglajderi razvrstani, a do tada je mislio da je jedina razlika u kvadraturi platna i težini koju oni nose.
“Nisam znao ni koji tip paraglajdera vozim. Oprema koju sam imao je bila brza za mene. Ni sada sa ovim iskustvom nisam spreman da vozim taj tip paraglajdera sa kojim sam naučio da letim. To znači da sam na samom početku napravio veliki rizik. Taj paraglajder je još kod mene, ali više nije za upotrebu, jer je stariji model i sada ga čuvam kao suvenir”, kaže Hajris.
Najviša tačka do koje je letio do sada je 2.500 m nadmorske visine, a startovao je sa Kofiljače, sa 1.680 metara. Prve letove izveo je bez rezervnog padobrana, i nije imao ni zaštitu za kičmu i leđa. To je bio sistem sjedišta bez ikakve zaštite. Sad ima kompletnu opremu, a tokom leta uz njega su obavezno GPS, pomoću kojeg prati visinu, i variometar, koji mjeri trenutno podizanje ili spuštanje u sekundi. Kada je miran let, i kad se ne dešava ništa opasno razgovara telefonom ili slika fotoaparatom.
“Kako iznad koje ulice letim djeca i prijatelji me zovu...ja ih čujem, ali ne mogu da im prepoznam glas. Sjećam se da sam jednom letio iznad Plava, bio je petak, pazarni dan. U čaršiji je bilo puno naroda. Odozgo se sve jasno vidi. Kada su me ugledali, svi su stali gdje su se našli, i gledali gore, u mene. Niko se nije pomjerao. Danas se narod na to već navikao”, kaže Hajris.
Pošto je kasnije nabavio i tandem, mnogo ljudi je imalo priliku da poleti iznad Plava sa njim. To je dosta doprinijelo da se svijest ljudi o paraglajdingu promijeni pozitivno.
“ Tu nema ništa loše. Iako je to vrsta ekstremnog sporta mogu slobodno da kažem da je bezbjedan, ako se poštuju svi uslovi koje paraglajding zahtijeva”, kaže on.
Uslovi za bavljenje paraglajdingom u plavskoj opštini su idealni, za sve vrste letova i bilo koji vjetar. Ko god je dolazio i letio ovim prostorima, ponovo se vraća. Ne samo zbog vrhova i vjetrova, nego i ljepote koja se vidi odozgo.
Hajris je na početku, a i sad za mnoge bio lud ili hrabar, svako to prihvata na svoj način.
“Ja sam istrajao u svemu tome, zbog moje volje, i ostvario svoj san. Uživam u tome i danas”, kaže Hajris.
Ikar sa Prokletija najčešće polijeće sa Kofiljače i Visitora, ali i sa Bora Radončića i Vezirove brade, i sanja da leti u društvu prvog paraglajding kluba u Plavu.
“Jer sreća je da se dijeli”, kaže Hajris.

Ko leti, i pada

Hajris do sada nije imao puno problema u letu. Ipak, na početku je doživio jedan pad, koji se završio bez težih posljedica.
“Bilo je to na Kofiljači, na startu. Bio sam neiskusan. Čim sam krenuo ušao sam u termički stub, i formirao se rortor. Vjetar mi je podvio kompletno jednu stranu paraglajdera, i počeo sam naglo da se okrećem u suprotnu stranu. Počeo sam da se vrtim velikom brzinom i da padam. Na sreću, nije bilo visoko. Blizu zemlje, paraglajder se ponovo formirao i to je dosta ublažilo pad. Pao sam na zemlju i potresao se, ali se nisam povrijedio”, kaže Hajris.

Majka, najteža lekcija

“Sada, kada imam dosta iskustva i znam šta sve dešava, mogu da kažem da je moj početak bio maksimalni rizik kojeg tada nisam bio svjestan. Ali, volja me natjerala na to, i Bog me sačuvao. Letio sam po mirnom vremenu, u prijepodnevnim satima, i u tome je bila sreća. Roditeljima nisam ništa pričao. Tek poslije prvih letova sam im rekao da sam kupio opremu. Otac Amir je to prihvatio, i podržao me u tome, a to mi je dalo još jaču volju i energiju da se bavim ovim sportom. Majka je to teže prihvatila. Kada sam letio iznad kuće, sa Završa, ušla je u kuću, i čitav dan plakala. Danas me i ona podržava, ali se još uvijek plaši”, kaže Šiljković.
Edin JADADIĆ (Vijesti)

Dječaka spasio iz nabujalih talasa

 

RIZIKUJUĆI SVOJ ŽIVOT GUSINjAC ZORAN JOVOVIĆ IZ GRNČARA IZVUKAO SUGRAĐANINA M.P. (10)

Gusinje, 17,april, 2010.god. - Zahvaljujući roditeljskom instinktu, hrabrosti i prisebnosti, Gusinjac Zoran Jovović juče je iz talasa rijeke Grnčar, gdje se odvijala prava drama, spasio desetogodišnjeg M.P. Ni trenutka ne razmišljajući o tome da i sebe dovodi u životnu opasnost, Jovović je uz pomoć takođe hrabrog Edona Đeke, koji mu se pridružio u spasavanju dječaka, skočio u nabujalu rijeku.
Neposredno prije nego je upao u rijeku, M.P., učenik OŠ "Džafer Nikočević", sa drugarima je nakon završetka nastave igrao fudbal na školskom poligonu. U trenutku kada im je lopta sa terena "pobjeglaĆ dječak je potrčao za njom.
- Došao sam po sina u školu i kada sam vidio da on sa društvom igra fudbal odlučio sam da ga na mostu sačekam dok završi sa igrom. U jednom trenutku lopta je odskočila sa igrališta i upala u rijeku. Primijetio sam da je jedan od dječaka krenuo za loptom i sa udaljenosti od oko sedamdesetak metara povikao da se vrati. Međutim, on me nije poslušao, već je zagazio u rijeku pokušavajući da dohvati loptu. Ubrzo se, u djeliću sekunde, našao u talasima. Potrčao sam obalom za njim, ali je rijeka na tom mjestu isuviše brza i bukvalno ga je nosila. Nakon izvjesnog vremena počeo je da tone. Na površinu ga je samo još održavala tašna koja je nosio na ramenima i jakna - priča Jovović, dodajući da je nakon oko 200 metara dalje uspio da stigne dječaka kojeg je voda i dalje nosila.
- Iako sam od trčanja već bio na izmaku snage, nekako sam uspio da skinem jaknu i cipele i skočim u rijeku. Teškom mukom i uz veliki napor stigao sam do njega. U pomoć mi je pritekao Đeka, koji je u međuvremenu skočio u rijeku, i uspjeli smo da dječaka koji je bio u nesvjesnom stanju izvučemo na obalu - kazao je Jovović.
Pukom srećom na obali se u tom trenutku zatekao i glavni medicinski tehničar Doma zdravlja u Plavu Refik Ibrahimagić koji mu je pružio prvu pomoć. Mještanin Hakije Hota prevezeo je dječaka u Dom zdravlja u Plavu, gdje je hospitalizovan, a potom u večernjim satima pušten kući.
Ibrahimagić je kazao da kada su ga iznijeli na obalu M.P. nije davao znake života.
- Istog trena sam započeo reanimaciju, ispumpao vodu iz njegovih pluća i nakon toga nastavio sa masažom srca. Dječak je ubrzo počeo da daje znake života, umotali smo ga u ćebad i odmah krenuli prema Domu zdravlja u Plavu, gdje nas je ekipa Hitne pomoći čekala i, na sreću, sve se dobro završilo - kazao je Ibrahimagić.

N. Vujačić (Dan)

U SAOBRAĆAJNOJ NESREĆI KOD PLAVA SMRTNO STRADAO PREDRAG ĐUKIĆ (25)

 

 

 

Plav,02.april,2010.god -Policajac poginuo u udesu

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se preksinoć oko 22 sata dogodila u mjestu Liješće, na regionalnom putu Plav - Andrijevica, smrtno je stradao Predrag Božidarov Đukić (25), iz Gračanice kod Andrijevice, službenik policije Ispostave Andrijevica.
Prema riječima istražnog sudije Osnovnog suda u Plavu Hilmije Sujkovića, do nesreće je došlo kada je Đukić, upravljajući putničkim motornim vozilom "pasat 1,9 TDIĆ, (AN AA 977), iz pravca Plava u pravcu Andrijevice, iz za sada neutvrđenih razloga, prešao u lijevu kolovoznu traku, a potom u voćnjak, gdje je udario u stablo jabuke i na licu mjesta smrtno stradao.
- Detaljnije pojedinosti o ovoj nesreći biće utvrđene daljom istragom - kazao je Sujković. Uviđaj na licu mjesta, osim sudije Sujkovića, obavili su i osnovni državni tužilac Erdan Feratović i ovlašćena službena lica Ispostave policije Plav.
Predrag Đukić biće sahranjen danas u 14 časova na mjesnom groblju Graovo u Gračanici kod Andrijevice.

N.Vujačić (Dan)

Poginuo policajac

 

TEŠKA SAOBRAĆAJNA NESREĆA U BREZOJEVICAMA KOD PLAVA

 Plav,02.april,2010– Andrijevčanin Predrag Đukić (25) poginuo je preksinoć u teškoj saobraćajnoj nesreći, oko 22 sata, na regionalnom putu Plav – Andrijevica, u Brezojevicama, u mjestu zvanom Liješće.

Đukić je bio sam u „pasatu” i išao je od Plava prema Andrijevici, kada je, iz za sada neutvrđenih razloga, prešao sa desne na lijevu kolovoznu traku, a onda izletio sa ceste u voćnjak i udario stablo jabuke.

 

 

Uviđaj je obavio istražni sudija Osnovnog suda u Plavu Hilmija Sujković, uz asistenciju osnovnog državnog tužioca Erdana Feratovića i ekipe policije.

Predrag Đukić bio je policajaca u ispostavi u Andrijevici.

R.G.(Pobjeda)

Kombijem u provaliju

U SAOBRAĆAJNOJ NESREĆI NA PUTU MURINO - BERANE POGINULA RABA ĐONBALAJ (70) IZ GUSINJA

Plav ,petak,12.02.2010- Raba Đonbalaj (70) iz Gusinja poginula je juče u saobraćajnoj nesreći na putu Murino-Berane, koja se dogodila u 6.40 časova.
Prema riječima dežurnog istražnog sudije Osnovnog suda u Plavu Hilmije Sujkovića koji je izvršio uviđaj do nezgode je došlo nakon što je kombi “mercedes sprinter” (596KS 439), kojim je upravljao vozač Kastrat Dedušaj (46) iz Gusinja, krećući se iz pravca Murine prema Beranama, iz za sada neutvrđenih razloga, prešao na desnu stranu.

Kombi,vlasništvo DOO„Lazri i Turkaj“ iz Peći koji je saobraćao na redovnoj liniji Gusinje-Peć, je zatim sletio preko zemljanog proširenja i nakon više prevrtanja zaustavio se na livadi porodice Katić. ”Provalija u koju je sletio kombi duga je oko 30 metara, a samo mjesto je udaljeno oko 300 metara od Murine“, kazao je istražni sudija.

U nesreći su teže povrede zadobili Rasim Selimanjin (51) i Igbala Hasanđekaj (62), a lakše Tafir Kojić (77), Arif Keljmendi (57), Enver Keljmendi (8),Enis Kanjiža (35), Kadrija Mehmed (69), Enes Čekić (20), Naza Kandić (54), Irma Talević (23) svi iz opštine Plav, kojima je u tamnošnjem Domu zdravlja ukazana prva pomoć.
Teže povrijeđeni Selimanjin i Hasanđekaj su nakon nesreće prebačeni na dalje liječenje u Opštu bolnicu u Beranama.
Vozaču je određeno policijsko zadržavanje.

A.I.(Vijesti)

   Rijeka sakrila tijelo

 

NA OBALI RIJEKE LjUČE U GUSINjU JUČE NAĐEN TRAG KOJI BI MOGAO ODVESTI DO UTOPLjENICE DANIJELE KOVAČ

Gusinje,30.januar 2010.god. – Na obali rijeke Ljuče, nedaleko od sela Dosuđe kod Gusinja, mještani su juče primijetili jaknu i dokumenta za koja se vjeruje da pripadaju utopljenici Danijeli Kovač.

Devetnaestogodišnja djevojka iz Pančeva nestala je u talasima brze planinske rijeke Vruje u Gusinju prije 33 dana, ali do juče nije pronađen nijedan trag. Automobil u kojem je bila sletio je s mosta u nabujalu planinsku rječicu 27. decembra u ranim jutarnjim satima. Njen saputnik se spasio uspjevši da ispliva. Potražio je pomoć mještana, ali za Danijelu Kovač je bilo kasno. Nestala je u talasima Vruje.

Prvih dana potragu za utopljenicom otežavala je kiša, vodostaj rijeke bio je visok, a vidljivost slaba.

Danima su policija, vatrogasci, članovi SRK „Plavsko jezero”, radnici plavskog komunalnog preduzeća i desetine građana pretraživali korita rijeka Vruje i Ljuče, nadajući se da će se pojaviti tijelo djevojke. Do danas, sve akcije potrage ostale su uzaludne.

Predsjednik opštine Plav Skender Šarkinović zatražio je pomoć i od Regionalnog centra ronilaca iz Bijele, koji su dva dana bili uključeni u potragu, ali bez uspjeha. Oni su prošli koritima rijeka Vruja i Ljuča, pregledali su i dio Plavskog jezera ali nijesu našli tijelo.

R.G.(Pobjeda)

 Telo Pančevke nije nađeno ni posle  tri nedelje

 GUSINJE 18. 01. 2010

Telo Danijele Kovač (19) iz Pančeva nije nađeno ni tri nedelje nakon saobraćajne nesreće, kada se automobil u kojem je bila survao u nabujalu reku Vruju u Gusinju

Svi traže nestalu devojku... Nesreća se dogodila 27. decembra, kada je automobil u kojem je bila Danijela sleteo u reku Vruju

Opština Plav od prošle nedelje organizuje masovnu akciju potrage, u koju su uključeni i ronioci Regionalnog centra iz Bijele.

- Pošto je svih ovih dana bilo nevreme, kao i visok vodostaj reke i slaba vidljivost, odlučili smo da sada organizujemo masovniju, zajedničku potragu. Pomoć smo zatražili i od policije - rekao je predsednik opštine Plav Skender Šarkinović.

Nesreća se dogodila 27. decembra u ranim jutarnjim satima. Saputnik devojke iz automobila koji je sleteo u reku spasao se uspevši da ispliva. On je odmah potražio pomoć od meštana, ali je Danijela Kovač već nestala u talasima. Inače, nesrećna devojka je radila kao konobarica u jednom kafiću u Gusinju.

Press  Online(M. B.)

Gorska služba iz Nikšića- jedina nada

 

BEZUSPJEŠAN I DESETI DAN POTRAGE ZA TIJELOM DANIJELE KOVAČ U RIJECI VRUJI U GUSINjU

 

Gusinje,06.januar, 2010.god. – Spasioci, ni deseti dan potrage, nijesu našli tijelo Danijele Kovač (19) koja je nakon saobraćajne nesreće nestala u talasima brze planinske rijeke Vruje, nedaleko od Gusinja.

Iako u lošim vremenskim uslovima i po veoma nepristupačnom terenu, pripadnici Ispostave policije Plav, vatrogasci, članovi SRK „Plavsko jezero”, desetine građana, rodbina djevojke ulažu ovih dana maksimalne napore da pronađu tijelo. Nažalost, do sada bezuspješno.

U potragu su se uključili i rodbina i prijatelji mladića Kolje Šaljanina koji je bio u vozilu prilikom nesreće. On je uspio, pedesetak metara niže od mjesta nesreće, da izađe iz automobila, ispliva i spasi se. Odmah je pošao do prvih kuća da zatraži pomoć, ali za Danijelu Kovač je bilo kasno.

Jedina nada, kazali su „Pobjedi” spasioci, jeste da se u potragu uključi i Gorska služba spasavanja iz Nikšića koja bi modernom opremom i sonda–kamerama „pročešljala” korito Vruje od mjesta udesa i eventualno korito rijeke Ljuče do Plavskog jezera.

- U akciju treba da se uključi i pomogne opština Plav, sportski kolektivi, radne organizacije, planinarska društva, nevladine organizacije, članovi spasilačke službe – kažu mještani.

R. G.(Pobjeda)

   Vruja otežava potragu


NI NEDJELJU DANA OD UDESA NIJE PRONAĐENO TIJELO DANIJELE KOVAČ

Gusinje,04,januar 2010.god. - Potraga za tijelom Danijele Kovač (19) iz Pančeva, koja je prošle nedjelje u ranim jutarnjim satima nestala u talasima nabujale Vruje i dalje traje.
Uprkos veoma niskim temperaturama i snijegu, koji je u Gusinju napadao tokom večernjih sati, građani Gusinja obećavaju da će se još bolje organizovati, kako bi uz pomoć policije i vatrogasaca pronašli tijelo Danijele Kovač.

Istražni sudija Osnovnog suda u Plavu Šefkija Đešević saslušao je Kolju Šaljanina (21), za koga se pretpostavljalo da je upravljao „mercedesom“ i odredio mu jednomjesečni pritvor. Šaljanin je, međutim, kako je prenio sudija, rekao da je neposredno prije udesa automobil vozila nesrećna djevojka.
A.I.(Vijesti)

 Vruja krije Danijelu


BEZUSPJEŠAN I SEDMI DAN POTRAGE ZA TIJELOM NESREĆNE DJEVOJKU

 

Gusinje,03.januar 2010.god. – Spasioci, ni sedmi dan potrage, nijesu našli tijelo djevojke Danijele Kovač (19), koja je nakon saobraćajne nesreće nestala u talasima brze planinske rijeke Vruje, nedaleko od Gusinja. Vozilo je nađeno i izvučeno prije tri dana u koritu rijeke, nekoliko stotina metara nizvodno od mjesta nesreće. Pripadnici Ispostave policije Plav, Vatrogasne jedinice, članovi SRK „Plavsko jezero“ i na desetine građana ovih dana ulažu maksimalne napore da se pronađe tijelo djevojke. Nažalost, do sada bezuspješno.

- Poznajem ćudi ovih rijeka, a posebno Vruje i Ljuče. Moguće je da se tijelo nesrećne djevojke negdje zakačilo za granu ispod površine vode, u neko udubljenje. Međutim, Vruja je dosta mutna ovih dana i teško je primijetiti leš. U ovim uslovima treba angažovati specijalizovanu ekipu Službe spasavanja iz Nikšića, koja je opremljena modernom opremom, a koja bi pretražila korito rijeke Vruje i eventualno Ljuče sve do Plavskog jezera - kazao je Rade Turković iz Vojnog sela kod Plava, inače dugogodišnji ribolovac.

R. Gruda(Pobjeda)

       Kako da aplicirate za neuseljeničke vize kod Ambasade SAD  u   Podgorici

Uclani se - postani prijatelj

 

Vremenska prognoza

Više... 

 

*

TIHI LJUDI IMAJU  NAJGLASNIJE UMOVE S. Hoking

Volela bih da sam rođena ili malo gluplja ili malo pametnija. Gluplja da ne primjećujem neke stvari oko sebe - pametnija, da ih primjećujem, ali da ne reagujem na njih!


Želim da vam se sve želje ostvare i da ni za čim ne žalite u času kada se budete poslednjim pogledom rastajali od sunca! Weza


ŠTA JE ŽIVOT? TO JE TREPTAJ SVICA U NOĆI. TO JE DAH BUFALA NA ZIMSKOJ HLADNOĆI. TO JE MALA SJENKA KOJA JURI PREKO TRAVE I NESTAJE NA ZALASKU SUNCA!!! Indijanska (...eh...a neki misle da će živjeti vječno...)


KADA SE JEDNOM PROBUDIM I NE VIDIM SUNCE, ILI SAM MRTAV ILI SAM SUNCE...Dž. Morison

Nacionalna odanost je ograničavajuća;ljude treba učiti da misle u svjetskim kategorijama  Ajnštajn

Ljudi koji pokušavaju da učine svijet gorim, nikad ne uzimaju slobodan dan B Marli


ISKRENOST JE JAKO SKUPA STVAR - NE OČEKUJ JE OD JEVTINIH LJUDI!!!


Iskrenost vam možda neće donijeti puno prijatelja, ali će vam donijeti one prave

 

Ne budi otrov da truješ drugoga, ali ne budi ni med da te drugi poližu...


Najveće ljubavi ne ulaze u naš život kao blage kiše jutarnje, već kao pljuskovi nošeni vihorima!


Da je život lijep, ne bismo na ovaj svijet došli plačući!


Pravi smisao života sastoji se u tome da posadiš drveće pod čiju krošnju ne očekuješ da ćeš sjesti.N.Henderson


Ne daj se ni životu, ni smrti...jedan te zanese, drugi odnese, nema većeg zadovoljstva nego prevariti ih oboje...

.

Neki ljudi su tako siromašni.Ništa nemaju osim novca


...kažu da iza svakog velikog čovjeka stoji velika žena, mada mi je to malo sumnjivo.Da je taj čova stvarno velik, žena bi stajala uz njega, a ne iza... Balaševic

...vjetrovi me lome - ja tjeram po svome...


Ne gubite živce zbog malih stvari, jer to su ipak samo male stvari

Poštuj svoje roditelje! Neko bi sve dao da su tu i da još jednom može da ih zagrli


Bog ne može sve da stigne;zato je izmislio majku.

Pas vas može voleti ili ne,ali se nikad neće pretvarati da to čini...

Slijedite svoje srce, ali ponesite i mozak sa sobom

*

ČINI MI SE DA JE STANDARD POKVARIO LJUDE - JEDU GO*NA  I SANJARE


Kad bi nam neko ponudio besmrtnost na zemlji, ko bi htio primiti taj žalosni poklon? Ruso


Kada se dvoumite, uvijek recite istinu


Zemlja nije ni moja ni tvoja; pozajmljena je svima nama da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.


Izgubio si carstvo svijeta - nemoj se žalostiti, nije to ništa. Osvojio si carstvo svijeta - nemoj se radovati, nije to ništa!


Hoćemo li mi, kada jednom umremo, postati zvijezde - te malene skupine svjetlosnog praha na nemilosrdnom polju crnila? Ili samo odlazimo pod zemlju i tamo trunemo?!


Moji su dani daljine plave,nad kojima plovi pjena sna i jave. Da s proljeća dođem, zašto nisam ptica,da opet vidim neka draga lica?


U svakoj kapljici koju popiješ, u svakom zalogaju koji pojedeš, ima života i smrti. Samo što je smrt vjernija od života: svi će te ostaviti, svi će te zaboraviti, ona sigurno neće!!...


Ako me ne možeš podnijeti kada sam najgora, sigurno me ne zaslužuješ ni kada sam najbolja...


Ako najbolji od svih mogućih svjetova kao žrtvu traži suzu jednog djeteta, ne pristajem da u njemu živim... Dostojevski


Dijete je najbolji kalendar. Kad pođe u školu, za sedam godina si stariji,kad ono postane čovjek,mlad čovjek -  ti to više nijesi; kad stvori novi život, tvoj je gotovo na izmaku...


Dobri roditelji daju svojoj djeci korijenje i krila. Korijenje, da bi znala gdje im je dom, krila da odlete kada dođe vrijeme za to. Dz. Salk


Kada upireš prstom na nekoga, pogledaj da si tada četiri prsta upro u sebe!


Ko ste vi da prosuđujete život koji ja živim? Znam da nisam savršen. I ne živim da bih bio savršen, zato prije nego što počnete upirati prstima - postarajte se da vam ruke budu  čiste! B.Marli

 

Sretan je i velik zaista samo onaj koji ne mora ni vladati ni pokoravati se da bi mogao nešto biti.Gete


Odgoj je važniji od obrazovanja, odgajati -  ni sudiju ni vojnika, nego čovjeka! Ruso

.

Ja nemam vremena da mrzim ljude koji me mrze, zato što sam suviše zauzeta voleći ljude koji me vole


Nasmiješi se...možda si imala loš dan, ali to ne znači da ti je i čitav život loš


KAD BI ONI KOJI ME OGOVARAJU TAČNO ZNALI ŠTA MISLIM O NJIMA - JOŠ VIŠE BI ME OGOVARALI!!!


Ne može nas svako uvrijediti... Nije svako dostojan da na njega obraćamo pažnju. Dostojevski


Imao sam tako naporan dan.Umoriio sam se dok sam pretvarao kiseonik u ugljen dioksid.


Zašto ne idemo u potragu za srećom, kada su nas učili da je ona jedini cilj vrijedan truda??!


Onaj koga volimo i onaj koji nas voli, ma koliko dugo i daleko putovao, nikad ne odlazi...

.

Ako neko misli da su ljubav i mir klišei koji su zaostali iz 60-ih godina, to je njegov problem. Ljubav i mir su vječni. Lenon


Odlučio sam da se držim ljubavi. Mržnja je prevelik teret koji se mora nositi na plećima.M.L.King


Život je kratak, ali trag od života može dugo da traje.Isidora S.


Ne ruši sve mostove, možda ćeš se vratiti. Ostavi bar jedan most između srca i mene. U samoći je lakše neshvaćeno shvatiti, mogle bi te nazad vratiti uspomene. I. Andric


Moli da nikada ne moraš pretrpjeti sve ono što možeš podnijeti!


Prije nego što samom sebi utvrdiš dijagnozu depresije ili niskog samopouzdanja, provjeri da nijesi prosto okružen seronjama.V.Gibson


*

Ne tražim nekog s ' kim ću da živim! Treba mi neko bez koga ne mogu da živim!  Markes


Blago gluvima kad naiđu vremena bučnih.Ciceron


Čuvajte se onih koji vam saopštavaju sitne laži, jer to čine zato da bi od vas izmamili krupne.Čaplin

Samo se nikada ne daj navesti na prepirku! Mudri upadaju u neznanje kad se prepiru sa neznalicama. Gete


Ne daj Bože lisici snagu tigra!!


Ja previše snova, za jedan život, imam...

*

Niko ne može dodirnuti moje snove


Ja sam skitnica, daljIne me vuku. Više volim vjetar, nego mirnu luku...


Postupaj nežno sa mnom,drži me u rukama kao dragu stvar i pazi da ti ne zadrhte.Pogledaj me stvarnu,kako treperim na tvom dlanu kao svijeća.Pazi,da ne dođu kiše i ugase me.Silvija Balija


Svesti čitav svemir samo u jednu  osobu - to je ljubav  V.Igo


...voda nosi sve - u zaborav... Tagore


U oblacima ne živi niko - samo neostvareni snovi...


Ako već moram pasti neka to bude sa što veće visine.

.

- Vi ćete sagorjeti brzo i beskorisno. Iza vas će ostati samo pepeo. - Ako! Znaće se bar da smo bili vatra. A iza vas će ostati samo balav trag, kao iza puža...


Postoje lopovi koje niko ne kažnjava,a oni nam ipak kradu ono najdragocjenije – vrijeme! Napoleon

 

 Lijenost tako sporo korača da je siromaštvo vrlo brzo stigne...A.Frans


Ne nedostaju nam osobe koje volimo. Nedostaje nam onaj dio nas koji su odnijele sa sobom.L.Etxebaría


...Sreća je obično tu, iza ćoška... Ali ne praktikuje kućne posjete, morate je zgrabiti...


Dođu tako vremena kad pamet zašuti, budala progovori, a fukara se obogati...


Gdje se čast kupuje novcem, ona traje dok ima novca.


Život  je kao novčić - kako god ga trošio, trošiš ga samo jednom!

Ja sam samo obično parče papira, ali ja kontrolišem vaše živote!

*

...riječi su isto kao i gomila ljudi, nije nužno znati za sve, odaberi za sebe samo one prave...


POŠTENOG I ISKRENOG ČOVJEKA CIJENE SVI, ČAK I NJEGOVI NEPRIJATELJI, PODLACA NE CIJENI NIKO, ČAK NI NJEGOVI PRIJATELJI...


JA VOLIM LJUDE, SAMO - TEŠKO MOGU DA IH NAĐEM


Lako ćemo oprostiti djetetu koje se boji mraka; stvarna tragedija su ljudi koji se boje - svjetla. Platon


...budala je uvijek zadovoljna s' onim što kaže i uz to, uvijek kaže više nego što je potrebno; voli da ima zalihu... Dostojevski


Ima ljudi koji se smiju...i smiju... al' ustvari su prave hulje!

.

Karijera je prekrasna, ali ne možete se sklupčati uz nju u hladnim noćima... .M.M


Ne bojim se ja ljudi, već onog NELJUDSKOG u njima!!!


Ne bojim se sposobnosti drugih, bojim se NA ŠTA su drugi sve sposobni!!!


Ljudi bez morala su najpraktičniji: neograničene su mogućnosti njihove upotrebe.Radović

*

Ateistima nije svejedno koje je vjere Bog u kojeg ne vjeruju!

... Hej? Pazi šta radiš, molim te... Jer to nije tamo neki stručak zumbula, nego jedna naročita ruža... Ruža negovana da bi ostala divlja... Razumiješ li to? A takvim ružama se diviš izdaleka... Njih ne diraš...Balašević


Nijedno zlo ne može postati dobro, zato što ga prihvata većina! Selimović


Duboka rijeka teče mirno, pametan čovjek govori tiho.


Ne briši suze.Izbriši osobe koje su te na njih natjerale!


Pitao sam nekoga zašto koristi kokain. Rekao mi je "Zato što pojačava osobnost". Ja sam na to rekao "A što ako si kreten?" B.Cosby

.


Dušo moja, ti umorna si i bez tebe ti ležaj spremam na nekoj zvijezdi što se gasi ja tražim svijetlo koje nemam ...


Kad izađeš sa ove robije, gdje ćeš, dušo, okrenuti prije? Da li gori gdje te jablan čeka,ili opet u nekog čovjeka?

NEMOJ VIŠE MEĐU REBRA LJUDSKA, PREVIŠE SU, DUŠO, ZA TE USKA !!!...V.Nikolić


Ima mnogo sirotinje među našom djecom, kojoj, sem para, roditelji ništa drugo nisu mogli dati. D.Radović


Sve što je prošlo neće da prizna da je prošlo dok se dobro ne osveti onome što na njegovo mjesto dolazi...


Ima sedam biliona ljudi na ovom svijetu. Ne dozvolite jednoj osobi da vam pokvari dan

*

Ko kaže da se novcem sve može  postići, spreman je  da za novac učini sve...

 

S novcem je vruć džep, a studena postelja i srce...Sokrat


Strpljenje je kad gutaš ljuto, kiselo i gorko, a na licu ti se ništa, sem osmjeha, ne vidi!!!


Mene je bilo strah da više nikad neću voljeti; sad me strah da ću voljeti zauvijek-djevojku koju čak još ni poljubio nisam.

 

Od dobrote malobrojnih ljudski rod živi!

.


Sada me više plaše oči ljudske - nego vučije...


Kako da ne budem stepski vuk, olinjali pustinjak usred svijeta čiji ciljevi nisu moji, čije me se radosti ne tiču... H.Hese


Ti si gospodar onih riječi koje nijesi izgovorio,ali si zato sluga onih riječi koje su ti izmakle!


Ima riječi koje ni sa mnogo meda ne možeš da progutaš...


Nikom nemojte da  dozvolite da vam sruši snove ,jer vam niko nije pomagao kad ste  ih gradili!!!

*

Moraš sam da porasteš,bez obzira koliko ti je otac bio visok


Hleb siromaha slađi je od hleba bogataša, jer mu glad daje slatkoću Indijlska


Samo se zlo   dokazuje snagom , sve ostalo pameću! Selimović


Izreku : "Važno je učestvovati" izmisilli su gubitnici. Pobjednicima to nikada nebi palo na pamet!


Čista savjest i mirna duša su najbolja postelja!!

.

Neki ljudi osjećaju kišu. Drugi se samo skvase. B.Marli


 …jer znam: na nekom raskršću neću te vidjeti više, pružićes nekome dlanove, prestaće putovanja i pod krov neki svratićeš da se skloniš od kiše Antic


Tužni se najljepše smiju!


Ako pljuneš na ružu, njena veličanstvenost ostaje nepromijenjena


Sitne duše hrane se, kao kokoške, na đubrištima tuđih života.Kljucaju i kokodaču čim naiđu na zrno ili mrvu nečije slabosti.


...bivši loši đaci daju jedinice sadašnjim đacima, a najgori ih grde i biju kod kuće.Radović

*

...Ostavih za sobom, jednog jutra, rose jedne, i sjenke i vjetrove zavičajne, i Ljuču onu u sjenkosima; odoh iznenada sa tek probuđenih obala — sve me tu prijatelju, podsjeti na oči moje djetinje. U svemu vidjeh sebe; samoća, samoća, samoća! Pa odoh. Ne izdržah... D.Kostic


Pametan čovjek skriva svoje vrline u srcu, budala ih drži na jeziku...


Rekli su mi da se čuvam pijanih budala. Ja se čuvam trijeznih budala, za svaki slučaj...


Smiješite  se, to je ključ koji otključava svačije srce  D'Angelo


Pepeo sve izjednačuje: rađamo se nejednaki,a jednaki umiremo.Seneka

.

Čuvaj me u malome uglu svoga srca, neka ti moje misli ne remete ni jedan trenutak života, a voli me tek toliko da znam da ti je do mene stalo..


DA SU NOĆI DUGE KOLIKO TE JA VOLIM - NIKADA NE BI SVANULO


U kapi rose blista sunce,ali kap rose se ugasi, u mome oku blistaš ti, a ja - ja živim!


Žena zapovijeda molbom, a muž naredbom.Ona kad hoće, a on kad može...

*


NEKA ME NE BUDE KAD BUDEM PRESTAO DA VOLIM, JER OD MENE TADA NEĆE OSTATI NIŠTA. MOŽDA UGARAK NEKI GOLI, OD ČITAVOG OVOG VELIKOG OGNJIŠTA...V.Nikolić


Nije život što i poljem preći...Pasternak


U meni se bore genije i budala. Umirem od straha da pametniji ne popusti!!!


Ako se dogodi da jednog dana  nestanu sva stabla,čovjeku će preostati samo njegovo porodično stablo, da nad njim plače! A.Ajnštajn

.


Mnogi su nesposobni da napišu makar jedno slovo, ali se zato osjećaju sposobnima da kritikuju pisanje drugih!


Na hiljade svijeća može se upaliti od jedne svijeće, a život te svijeće time se neće skratiti. Sreća se nikad ne smanjuje kada se podijeli...Buda

*


Svi muškarci misle da su Bogovi - na sreću - ja sam ateista!


Sve su rijeke ovog svijeta krive, ali nikada ne smijemo prestati da ih ispravljamo!!!


Sunce je tako nepravedno. Grije podjednako one koji to zaslužuju, kao  i one koji to ne zaslužuju.I.Njutn


87% mladih ljudi osjeća bol u leđima.Ostalih 13% nema kompjuter!

.

NESPOSOBNI IMAJU SPOSOBNOST DA ONESPOSOBE SPOSOBNE!!!


***...Ne možeš huliti na ovaj svijet i na Boga dokle ti hoćeš - mada to tebi može i drukčije izgledati - nego samo dokle se mjera ne navrši. A kad se mjera navrši, srešćeš se sa osvetnikom, poslanim od sudbe, ne znaš ni ti kako, ne zna ni on zašto...***

 

***...tamo gdje vjera nije duboko ukorijenjena u zakone i običaje naroda, obavljanje vjerskih dužnosti samo je trgovina!!!***


VJERA IMA MNOGO,ALI MORAL JE SAMO JEDAN


Stabla su pjesme koje zemlja ispisuje po nebu. Mi ih rušimo i pretvaramo u papir kako bismo bilježili svoju prazninu.Kahlil Gibran

.


Vidim na stotine ljudi dnevno koji su sasvim odustali.Na sve strane vidim one koji ne žude ni za čim,osim hranom, krovom i odjećom, usresređeni samo na to, bez snova.Oni ne osjećaju užas što ne vole ili što nisu voljeni...


Jedino kada je dijelio pamet Bog je bio pravedan. Svi su svojom zadovoljni

*

Volio sam te i volim te, pa ako je to grijeh, molit ću Allaha da mi nikad ne oprosti moje grijehe. Mošim Ibn Al-Ansari,


Izreku"Lijepa, a glupa", izmislile su ružne žene, da bi imale izgovor za svoju ružnoću!

.

Ako čuješ nekog čovjeka kako ti pripisuje dobro koje nisi učinio, onda nemoj biti siguran da ti neće pripisati i zlo koje nisi učinio


Zbunjen i poražen gledam kako se, po čudnoj i svirepoj alhemiji ljubavi, sva ljepota ovog svijeta pretvara u žal za tobom.I.Andrić

Pamet se najlakše soli slatkim riječima

*

Bez svega mogu- bez ruku,bez nogu,bez glave se osjećam čak mnogo komotnije,ali bez srca- bez srca ne mogu,tog malenog srca svojeg i svačijeg V.Nikolić


Ako progovorimo jezikom srca - svi ćemo se sporazumjeti!


Šta je najdragocenije na svijetu? Svjest da ti ne učestvuješ u nepravdama. One su jače od tebe, postojale su u prošlosti i postojaće u budućnosti, ali neka se ne događaju preko tebe!!!

.

Šta vrijedi čovjeku ako sav svijet zadobije a dušu svoju izgubi. Kakav će otkup dati čovjek za dušu svoju?


Trnje i cvijeće rastu zajedno zato da bismo beskrajno više cijenili cvijeće


Sačuvaj me bože mudrosti koja ne plače,filozofije koja se ne smije i veličine koja se ne klanja pred malom djecom!


I nula, kad je staviš iza broja, dobija vrijednost!

*

...vidiš, još mislim dobro o tebi i želim da se ponekad probudiš usred noći i da dugo sjediš prekrštenih nogu na postelji, mučeći se kajanjem i stidom, zbog mene.Ali ,neka ti je bogom prosto nisi ti birao svoju sitnu dušu,dali su ti je, ne pitajući.Došao si na red kad drugih,boljih, više nije bilo...


Zlo nikad ne spava, ali se dobro uvijek na vrijeme probudi

.

Ma koliko visoko uzdigla se ovca, još uvijek zna samo blejat...


Stoka je stoka - u trnju jede, u blatu spava, ali se nikad ne isprlja kao čovjek...


I u tajnoj sobi podvrgnut si sudu:nastoj da ne uradiš ništa zbog čega bi pocrveneo pa makar te samo tavanica posmatrala...Lao Ce


Čovjek okrutan prema životinjama ne može biti dobar čovjek. Šopenhauer


Ja sam vegetarijanac i antialkoholičar, jer tako mogu bolje upotrebljavati svoj mozak.T. Alva Edison


Sve dok ljudi budu ubijali životinje, ubijat će i jedni druge. Uistinu, onaj koji sije sjeme smrti i boli ne može požnjeti sreću i ljubav. Pitagora

*

Suze mi teku od smijeha,ako se prestanem smijati, ostaće samo suze...


Ako sudbina želi da se vas dvoje sretnete, naći ćete se iako ste udaljeni hiljadama milja...A ako ne želi da se upoznate, ostaćete stranci i dok gledate jedno u drugo!


Pozdravljeni svi koji se volite, prokletstvo onima koji nikad nijesu osjetili ljubav, najveće prokletstvo onima koji ugrožavaju ljubav drugih...


Mrzeti je lako,za ljubav treba imati hrabrosti, treba se pomučiti...


Nema tog mjesta na nebu, sred pučine mora ili u pećinama planinskim, gdje bi čovjek mogao pobjeći od  svog  zla.


Moje knjige su voda, knjige velikih genija su vino,ipak - svi piju vodu.-M.Tven

.

Iskustvo je češalj koji nam život daje tek kad oćelavimo!


Ljubav je kapljica nebeske rose koju nebesa kanuše u kaljugu života da mu zaslade gorkost ...Puškin


Umirem...Svakog dana, sa svakim dahom, sve sam bliža kraju svog života.Jer,rođeni smo sa konačnim brojem udisaja,a svaki od njih sunce mog života sve više obrubljuje neizbježnom tamom.


Ljudi grade previše zidova, a premalo mostova.Njutn


Često žalim ljude koji ne čitaju dobre knjige; oni propuštaju da žive još jedan život.- Skot Korbet

*

Nije mi žao što ljudi kradu moje ideje, žao mi je što nemaju svoje...Tesla


Ne smiješ se puštati. Bijesnoga psa niko se ne usudi dirnuti, a dobroga tuku i nogama. Uvijek se treba boriti. I.Aljende


.

Postoje trenuci kada neprijatelje najednom poštujemo više nego prijatelje. Neprijatelj je iskren, od njega očekuješ napad, ali kada ti prijatelj probode nož u leđa ne možeš, a da ne shvatiš da iskrenost neprijatelja zavređuje poštovanje, za razliku od prijatelja koji, nakon svega, predstavlja samo gorku kapljicu razočarenja za tebe, jer si ga posmatrao onim što on nikada nije, niti će ikada biti.S.Pavlović


...ipak se borim,ipak se nadam,sve manje letim,sve više padam... I sve su jače ruke što vuku me ka dnu...

Ljubav nas zadesi kao kiša,odjednom, iznenada.Otvoriš oči, ljubav se stiša, a kiša još uvijek pada...E. Kisević


Svijet bez ljubavi isto je što i vjetar koji duva napolju kroz prozor. Ne možeš ni da ga dodirneš ni da ga pomirišeš. Koliko god djevojaka platio, sa koliko god njih ti onako usput spavao, to nije prava stvar. Nijedna od njih te neće čvrsto stegnuti u zagrljaj.


Znam, kiša nije žena. I nema ruke, i nema srca, i nema, nema uspomena. Znam, kiša nije žena. Pa ipak ona. svako veče plače ulicama. kao da je nekad voljela ...

*

Često čovjek trpi i nekoliko godina, smiruje se, podnosi i najokrutnije kazne i odjednom se slomi na nekoj sitnici, na nekoj gluposti, gotovo ni zbog čega. Dostojevski


Kada čovjek želi da se dopadne u društvu, mora se pretvarati da je naučio mnogo toga što zna od onih koji o tome ništa ne znaju


Život je cesta, pa biraj gdje ćeš, al' zalud grabiš i zalud stječeš, kad tamo gore ništa od toga ponijet' nećeš...

Ja i kad griješim - griješim bez greške


Zemlja je svugdje zemlja, ako se po tome sudi, možda će i ljudi svugdje biti ljudi... Kisević


Laž ne ubija toljagom, ali se provlači krvnim žilama poput otrova, polako i oprezno, pa se i ne primjećuje kako djeluje.I.Cankar


Da biste uživali u radosti, morate imati nekog s kim ćete je podijeliti.

Recent Photos

Posjetite moj YOUTUBE

Lijepe misli

Prosječna žena uvijek je radije lijepa,nego pametna, jer prosječna žena zna da prosječni muškarac bolje vidi, nego što misli...

Slike Plava


...eh...


...možda je ON tamo, negdje gore, i bavi se matematikom... broji naše grijehe...eh...u svakom slučaju bit' će dugo zauzet...


Laž je kao snježna lopta;što se više kotrlja,postaje sve veća


Ne pričajte svoje probleme nikom, jer osamdeset posto ljudi nije briga.Ostalih dvadeset posto se raduje što imate problema L.Holc


Ponekad  bih voljela  živjeti u svijetu snova, pa kada se nešto ružno desi... pomisliš da je to samo san...

.

Kad sam te prvi put ugledao osjetio sam ljubav, a ti si se nasmiješila, jer si to znala. Šekspir

 

Sav život moj u tvojoj sad je ruci...


...pronađeš ljude nalik na sebe.. I staneš tako i ne vjeruješ, da ima neko kao ti - isti, baš isti na ovom drugačijem svijetu...Antić

The people who want to stay in your life will always find a way.

*

... kad kiša prestane ujutro blista sve, sunce me probudi i tvoji topli mirisi,da li je stvarno ili ne, pitam se,ali siguran sam tek kad čujem glas tvoj što kaže: VOLIM TE,BUDIM SE OPET ZA TEBE...


Ljudi sa karakterom su raznoliki,oni bez karaktera su svi jednaki!Remark


Veliki čovjek je onaj koji nikada ne izgubi srce djeteta  Mencije


Ako ti je hladno dođi u moje srce - ono uvijek gori za tebe!

There are only two times in life, NOW and TOO LATE.


Bogataši se tješe novcem, a siromasi djecom.


Psovke su argumenti onih koji nisu u pravu. Ruso

.

Onaj koji se ne zna pretvarati, taj ne zna ni živjeti. Pretvaranje je štit koji lomi svako oružje, štaviše, ono je oružje koje probija svaki štit.Aretino

Ja imam san da će moje četvoro djece jednoga dana živjeti u naciji u kojoj niko o njima neće donositi sud na osnovu boje njihove kože nego na osnovu njihovog karaktera. M. L. King

Naši životi počinju da se gase onoga trenutka kada zašutimo o stvarima koje su bitne. M. L. King Junior


Mi smo oboje tako blizu neba, gospođo. Vi zato što ste lijepi, ja zato što sam star.V.Igo


Sreća je od stakla: kad blista, onda se lomi.


Ljubav, kao i sve prave vrijednosti, ne može da se kupi. Kroz naše vene može da prostruji zadovoljstvo, ali ne i ljubav. H.Hese

.

PITAM SE ŠTA NEKI LJUDI  IMAJU NA MJESTU GDJE TREBA DA STOJI SRCE,JER ONI SRCA NEMAJU...


Ne volim te srcem,jer ono će jednog dana prestati da kuca.Volim te dušom, a ona će živjeti vječno...

Samo dvije sile ujedinjuju ljude – strah i interes. Bonaparta


Cijelokupni napredak čovječanstva dešava se samo zato što su određeni ljudi odlučili da budu drugačiji. H. Miler

*


...premalo odjeće, a previše  karmina na usnama. To je znak očajne žene! O.Vajld


Sunce nas sve jednako grije - bili bogati ili siromašni!!


Griješiti je ljudski. Problem nastaje ako vam se gumica istroši prije olovke!!


Život nije ništa više od kapi rose koja drži ravnotežu na vrhu travke!!!


Knjiga nije hrana, ali je poslastica.Ujevic

.

To što znamo je kapljica, to što ne znamo je more.Njutn


Nikada se ne raspravljaj sa budalama...prvo te svedu na svoju razinu, a onda te unište iskustvom!!!


Išao bih da izgrlim jabuku na livadi,ali sam put do djetinjstva zaboravio! Miljkovic


Kada bi svi ljudi znali šta jedni o drugima govore iza leđa, na svijetu ne bi bilo ni četvorice prijatelja. Paskal


Smrt je moj adut iz rukava, zato je ostavljam za kraj...


Members

 

hit counter

 

*

~